{"id":3672,"date":"2025-07-08T11:19:35","date_gmt":"2025-07-08T11:19:35","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3672"},"modified":"2025-07-08T11:28:10","modified_gmt":"2025-07-08T11:28:10","slug":"ilon-mask-i-stranka-amerika-ozbiljan-projekat-ili-politicki-haos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/07\/08\/ilon-mask-i-stranka-amerika-ozbiljan-projekat-ili-politicki-haos\/","title":{"rendered":"Ilon Mask i stranka \u201cAmerika\u201d: Ozbiljan projekat ili politi\u010dki haos?"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ameri\u010dki milijarder i inovator Ilon Mask najavio je osnivanje stranke \u201cAmerika\u201d nakon sukoba s ameri\u010dkim predsjednikom Donaldom Trampom oko poreznog zakona koji pove\u0107ava ameri\u010dki deficit za 3,5\u20134 biliona dolara.<\/p>\n

Tramp je kritikovao Maskov potez kao \u201colupinu voza\u201d, dok Mask cilja na fiskalno konzervativne bira\u010de i libertarijance, planiraju\u0107i u\u010de\u0161\u0107e na me\u0111uizborima 2026. godine.<\/p>\n

Dragoslav Ra\u0161eta iz \u201cNovog tre\u0107eg puta\u201d za Euronews Srbija analizirao je Maskove \u0161anse za razbijanje dvostrana\u010dkog sistema i izglede za mir na Bliskom istoku.<\/p>\n

Ilon Mask i stranka \u201cAmerika\u201d: Ozbiljan projekt ili politi\u010dki haos?<\/strong><\/p>\n

Dragoslav Ra\u0161eta ocjenjuje Maskovu inicijativu za osnivanje stranke \u201cAmerika\u201d kao ambicioznu, ali izuzetno izazovnu. Prema njegovom mi\u0161ljenju, ozbiljnost projekta zavisi od Maskovih ciljeva \u2013 ako \u017eeli ravnopravnu konkurenciju s Republikanskom i Demokratskom strankom, suo\u010dava se s gotovo nepremostivim preprekama zbog ameri\u010dkog dvostrana\u010dkog sistema, koji ve\u0107 160 godina dominira politikom.<\/p>\n

Pravne i proceduralne barijere, poput registracije stranke u svih 50 saveznih dr\u017eava, dodatno ote\u017eavaju uspjeh, posebno za me\u0111uizbore 2026.<\/p>\n

\u201cU zavisnosti od toga \u0161to bi potencijalni cilj Ilona Maska bio, mo\u017ee se shvatiti kao ozbiljan ili neozbiljan projekt. U smislu da ta partija mo\u017ee da se ravnomjerno takmi\u010di s dvije tradicionalne partije, to je zaista te\u017eak poduhvat, naro\u010dito s obzirom na to da Mask planira da partija u\u010destvuje i na me\u0111uizborima 2026. godine\u201d, ka\u017ee on i nastavlja:<\/p>\n

\u201cVeoma je te\u0161ko vidjeti kako \u0107e partija u sistemu koji nije naklonjen tre\u0107im partijama, gdje postoje brojne i legalne i procesne prepreke, uspjeti za tako kratak vremenski period da se spremi i iza\u0111e na me\u0111uizbore\u201d, rekao je Ra\u0161eta.<\/p>\n

Ra\u0161eta isti\u010de da tre\u0107e stranke u SAD istorijski nisu bile uspje\u0161ne, ali mogu igrati ulogu \u201cspojlera\u201d, oduzimaju\u0107i glasove jednoj od glavnih stranaka.<\/p>\n

On sugeri\u0161e da Mask cilja na fiskalno konzervativne republikance i libertarijance, razo\u010darane Trampovim zakonom koji pove\u0107ava deficit za 3,5\u20134 biliona dolara.<\/p>\n

\u201cMask smatra da je dio republikanske koalicije, \u010diji je on predstavnik tehnolo\u0161ke desnice, izigran, s obzirom da \u0107e novi zakon jo\u0161 produbiti ameri\u010dki deficit izme\u0111u 3,5 i 4 biliona dolara u narednih 10 godina, te on smatra da \u0107e na svoju stranu privu\u0107i kako pripadnike republikanaca koji su bili fiskalni konzervativci, tako i s druge strane pripadnike tre\u0107ih partija poput libertarijanaca\u201d, rekao je Ra\u0161eta.<\/p>\n

Maskova strategija i Trampova reakcija<\/strong><\/p>\n

Ra\u0161eta obja\u0161njava da Mask planira fokus na nekoliko klju\u010dnih trka \u2013 jedno do tri senatorska mjesta i osam do deset mjesta u Predstavni\u010dkom domu \u2013 kako bi stranka \u201cAmerika\u201d postala odlu\u010duju\u0107i faktor u tijesnim glasanjem.<\/p>\n

Ova strategija podsje\u0107a na evropske proporcionalne sisteme, gdje male stranke mogu imati zna\u010dajan uticaj.<\/p>\n

Me\u0111utim, pravne prepreke, uklju\u010duju\u0107i ograni\u010denja Federalne izborne komisije (FEC), koja dozvoljava donacije od samo 44.300 dolara godi\u0161nje nacionalnim partijama, ograni\u010davaju Maskovu finansijsku prednost \u2013 za razliku od njegovog super PAC-a koji je 2024. potro\u0161io 250 miliona dolara na Trampovu kampanju.<\/p>\n

\u201cS obzirom da vjerujem da je Maskova strategija da se fokusira veoma precizno samo na par senatorskih i kongresmenskih trka, u nadi da \u0107e njegova partija imati kontrolu nad jednim do tri senatorska mjesta i mo\u017eda sedam\u2013osam kongresmenskih mjesta, kako bi mogao, sli\u010dno kao \u0161to male partije u Evropi rade, u sistemima koji su proporcionalni i vi\u0161estrana\u010dki, s malom podr\u0161kom da igraju ulogu \u2018kraljotvorca’\u201d, rekao je Ra\u0161eta.<\/p>\n

Trampova reakcija, prema Ra\u0161eti, odra\u017eava strah da bi Maskova stranka mogla oduzeti glasove republikancima, omogu\u0107avaju\u0107i demokratama povratak kontrole nad Kongresom 2026.<\/p>\n

Tramp je nazvao Maskovu inicijativu \u201csmije\u0161nom\u201d i upozorio na \u201cozbiljne posljedice\u201d po Maskove kompanije, poput Tesle i SpaceX-a, koje zavise od dr\u017eavnih subvencija.<\/p>\n

\u201cMnogo je te\u0161ko osnovati tre\u0107u partiju, i mnogo je bilo lak\u0161e, ironi\u010dno, Ilonu Masku da podr\u017eava republikance putem superPAC-a, gdje mo\u017ee da koristi gotovo neograni\u010dena vlastita sredstva. Vidjeli smo da je sada gotovo 300 miliona dolara podr\u017eao predsjedni\u010dku kampanju Donalda Trampa\u201d, rekao je Ra\u0161eta i dodao:<\/p>\n

\u201cAko ova partija bude odobrena od strane FEC-a, on \u0107e mo\u0107i, kao i sve druge zakonski prijavljene partije, da godi\u0161nje donira samo 44.000 dolara toj partiji\u201d, zaklju\u010duje on.<\/p>\n

Izvor: Euronews\/RTCG<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Ilon Mask i stranka \u201cAmerika\u201d: Ozbiljan projekat ili politi\u010dki haos?<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki milijarder i inovator Ilon Mask najavio je osnivanje stranke \u201cAmerika\u201d nakon sukoba s ameri\u010dkim predsjednikom Donaldom Trampom oko poreznog zakona koji pove\u0107ava ameri\u010dki deficit za 3,5\u20134 biliona dolara. Tramp je kritikovao Maskov potez kao \u201colupinu voza\u201d, dok Mask cilja na fiskalno konzervativne bira\u010de i libertarijance, planiraju\u0107i u\u010de\u0161\u0107e na me\u0111uizborima 2026. godine. Dragoslav Ra\u0161eta iz \u201cNovog tre\u0107eg puta\u201d za Euronews Srbija analizirao je Maskove \u0161anse za razbijanje dvostrana\u010dkog sistema i izglede za mir na Bliskom istoku. Ilon Mask i stranka \u201cAmerika\u201d: Ozbiljan projekt ili politi\u010dki haos? Dragoslav Ra\u0161eta ocjenjuje Maskovu inicijativu za osnivanje stranke \u201cAmerika\u201d kao ambicioznu, ali izuzetno izazovnu. Prema njegovom mi\u0161ljenju, ozbiljnost projekta zavisi od Maskovih ciljeva \u2013 ako \u017eeli ravnopravnu konkurenciju s Republikanskom i Demokratskom strankom, suo\u010dava se s gotovo nepremostivim preprekama zbog ameri\u010dkog dvostrana\u010dkog sistema, koji ve\u0107 160 godina dominira politikom. Pravne i proceduralne barijere, poput registracije stranke u svih 50 saveznih dr\u017eava, dodatno ote\u017eavaju uspjeh, posebno za me\u0111uizbore 2026. \u201cU zavisnosti od toga \u0161to bi potencijalni cilj Ilona Maska bio, mo\u017ee se shvatiti kao ozbiljan ili neozbiljan projekt. U smislu da ta partija mo\u017ee da se ravnomjerno takmi\u010di s dvije tradicionalne partije, to je zaista te\u017eak poduhvat, naro\u010dito s obzirom na to da Mask planira da partija u\u010destvuje i na me\u0111uizborima 2026. godine\u201d, ka\u017ee on i nastavlja: \u201cVeoma je te\u0161ko vidjeti kako \u0107e partija u sistemu koji nije naklonjen tre\u0107im partijama, gdje postoje brojne i legalne i procesne prepreke, uspjeti za tako kratak vremenski period da se spremi i iza\u0111e na me\u0111uizbore\u201d, rekao je Ra\u0161eta. Ra\u0161eta isti\u010de da tre\u0107e stranke u SAD istorijski nisu bile uspje\u0161ne, ali mogu igrati ulogu \u201cspojlera\u201d, oduzimaju\u0107i glasove jednoj od glavnih stranaka. On sugeri\u0161e da Mask cilja na fiskalno konzervativne republikance i libertarijance, razo\u010darane Trampovim zakonom koji pove\u0107ava deficit za 3,5\u20134 biliona dolara. \u201cMask smatra da je dio republikanske koalicije, \u010diji je on predstavnik tehnolo\u0161ke desnice, izigran, s obzirom da \u0107e novi zakon jo\u0161 produbiti ameri\u010dki deficit izme\u0111u 3,5 i 4 biliona dolara u narednih 10 godina, te on smatra da \u0107e na svoju stranu privu\u0107i kako pripadnike republikanaca koji su bili fiskalni konzervativci, tako i s druge strane pripadnike tre\u0107ih partija poput libertarijanaca\u201d, rekao je Ra\u0161eta. Maskova strategija i Trampova reakcija Ra\u0161eta obja\u0161njava da Mask planira fokus na nekoliko klju\u010dnih trka \u2013 jedno do tri senatorska mjesta i osam do deset mjesta u Predstavni\u010dkom domu \u2013 kako bi stranka \u201cAmerika\u201d postala odlu\u010duju\u0107i faktor u tijesnim glasanjem. Ova strategija podsje\u0107a na evropske proporcionalne sisteme, gdje male stranke mogu imati zna\u010dajan uticaj. Me\u0111utim, pravne prepreke, uklju\u010duju\u0107i ograni\u010denja Federalne izborne komisije (FEC), koja dozvoljava donacije od samo 44.300 dolara godi\u0161nje nacionalnim partijama, ograni\u010davaju Maskovu finansijsku prednost \u2013 za razliku od njegovog super PAC-a koji je 2024. potro\u0161io 250 miliona dolara na Trampovu kampanju. \u201cS obzirom da vjerujem da je Maskova strategija da se fokusira veoma precizno samo na par senatorskih i kongresmenskih trka, u nadi da \u0107e njegova partija imati kontrolu nad jednim do tri senatorska mjesta i mo\u017eda sedam\u2013osam kongresmenskih mjesta, kako bi mogao, sli\u010dno kao \u0161to male partije u Evropi rade, u sistemima koji su proporcionalni i vi\u0161estrana\u010dki, s malom podr\u0161kom da igraju ulogu \u2018kraljotvorca’\u201d, rekao je Ra\u0161eta. Trampova reakcija, prema Ra\u0161eti, odra\u017eava strah da bi Maskova stranka mogla oduzeti glasove republikancima, omogu\u0107avaju\u0107i demokratama povratak kontrole nad Kongresom 2026. Tramp je nazvao Maskovu inicijativu \u201csmije\u0161nom\u201d i upozorio na \u201cozbiljne posljedice\u201d po Maskove kompanije, poput Tesle i SpaceX-a, koje zavise od dr\u017eavnih subvencija. \u201cMnogo je te\u0161ko osnovati tre\u0107u partiju, i mnogo je bilo lak\u0161e, ironi\u010dno, Ilonu Masku da podr\u017eava republikance putem superPAC-a, gdje mo\u017ee da koristi gotovo neograni\u010dena vlastita sredstva. Vidjeli smo da je sada gotovo 300 miliona dolara podr\u017eao predsjedni\u010dku kampanju Donalda Trampa\u201d, rekao je Ra\u0161eta i dodao: \u201cAko ova partija bude odobrena od strane FEC-a, on \u0107e mo\u0107i, kao i sve druge zakonski prijavljene partije, da godi\u0161nje donira samo 44.000 dolara toj partiji\u201d, zaklju\u010duje on. Izvor: Euronews\/RTCG Ilon Mask i stranka \u201cAmerika\u201d: Ozbiljan projekat ili politi\u010dki haos? Home \/<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3673,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,9],"tags":[],"class_list":["post-3672","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3672"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3672\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3678,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3672\/revisions\/3678"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}