{"id":3619,"date":"2025-07-03T12:37:43","date_gmt":"2025-07-03T12:37:43","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3619"},"modified":"2025-07-03T12:38:54","modified_gmt":"2025-07-03T12:38:54","slug":"ko-sve-ima-koristi-od-rasta-cijene-zlata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/07\/03\/ko-sve-ima-koristi-od-rasta-cijene-zlata\/","title":{"rendered":"Ko sve ima koristi od rasta cijene zlata?"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ve\u0107ina nas zna da vrijednost zlata u kriznim vremenima raste, ali manje je poznato kojim zemljama to ide u prilog.<\/p>

Ekonomisti su saglasni da \u0107e 2025. godina biti veoma neizvjesna po svjetsku privredu, ponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i ratovima i ameri\u010dkim carinama. Nepisano je pravilo da se u takvim turbulentnim vremenima investitori okre\u0107u sigurnim ulaganjima, me\u0111u kojima je i ono u zlato. Iz tog razloga njegova vrijednost u posljednjih godinu dana stabilno raste.<\/p>

Ali odakle dolazi zlato? Dobar dio ponude ovog plemenitog metala na globalno tr\u017ei\u0161te sti\u017ee iz regiona Zapadne Afrike, odnosno konkretno iz Burkine Faso, Malija i Nigera, zemalja koje se suo\u010davaju sa brojnim problemima budu\u0107i da su okru\u017eene d\u017eihadistima, da su izolovane, siroma\u0161ne, i da trpe ozbiljne posljedice klimatskih promjena. Njima mahom upravljaju vojne hunte kojima skok cijene zlata veoma odgovara.<\/p>

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, ove tri zemlje proizvode 230 tona zlata godi\u0161nje, koli\u010dinu koja trenutno vrijedi 15 milijardi dolara. Me\u0111utim, dodaju iz Savjeta, ovo su samo zvani\u010dni podaci, postoje indicije da u njima i obi\u010dno stanovni\u0161tvo i sitni privrednici kopaju zlato a da to ne prijavljuju.<\/p>

\u0160irenje ruskog uticaja<\/strong><\/p>

Zbog svega navedenog ove tri dr\u017eave privla\u010de veliku pa\u017enju svjetske javnosti. Osim o kr\u0161enju ljudskih prava i totalitarizmu vlasti u njima, zapadni mediji sve \u010de\u0161\u0107e pi\u0161u i o uplivu stranih investicija u tamo\u0161nje rudarske sektore, \u0161to vjerovatno ne bi predstavljalo toliki problem da investitori ne dolaze iz Rusije.<\/p>

Naime, prema pisanju BBC-a, ruske kompanije uporno pove\u0107avaju svoj udio u industriji kopanja zlata na ra\u010dun zapadnih firmi. Primjera radi, u Maliju se gradi zlatna rafinerija u kojoj \u0107e ruski konglomerat Jadrat Grupa imati manjinski udio. I Burkina Faso gradi svoju prvu rafineriju ove vrste koja \u0107e biti u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu dr\u017eavnog rudarskog preduze\u0107a ali \u0107e prihvatati pomo\u0107 stranih investitora.<\/p>

Me\u0111utim, izgleda da se saradnja sa Rusijom ne zavr\u0161ava samo na kopanju zlata, ve\u0107 ta zemlja poma\u017ee vojnim huntama da finansiraju borbu protiv pobuna ili napada d\u017eihadisti\u010dkih grupa kao \u0161to su Al Kaida i Islamska dr\u017eava.<\/p>

Mali u toj borbi \u010dak i zapo\u0161ljava ruske pla\u0107enike, uklju\u010duju\u0107i tu i pripadnike grupe Vagner. Da bi sve ovo finansirao, potrebna mu je ogromna koli\u010dina novca. Poznato je da je 2020. godine 22% nacionalnog bud\u017eeta Malija bilo namijenjeno odbrambenom sektoru. Me\u0111utim, ova zemlja, kao i Burkina Faso, stranim pla\u0107enicima se odu\u017euje i na druge na\u010dine. Postoje dokazi da pripadnike Vagner grupe pla\u0107a i zlatom ili dozvolama za rudarenje.<\/p>

UNODC sumnja da najve\u0107i dio ovako pribavljenog zlata zavr\u0161ava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su epicentar svjetske trgovine zlatom, i upozorava da bi dalji rast cijene plemenitog metala mogao produbiti konflikte u Zapadnoj Africi.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Ko sve ima koristi od rasta cijene zlata?<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107ina nas zna da vrijednost zlata u kriznim vremenima raste, ali manje je poznato kojim zemljama to ide u prilog. Ekonomisti su saglasni da \u0107e 2025. godina biti veoma neizvjesna po svjetsku privredu, ponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i ratovima i ameri\u010dkim carinama. Nepisano je pravilo da se u takvim turbulentnim vremenima investitori okre\u0107u sigurnim ulaganjima, me\u0111u kojima je i ono u zlato. Iz tog razloga njegova vrijednost u posljednjih godinu dana stabilno raste. Ali odakle dolazi zlato? Dobar dio ponude ovog plemenitog metala na globalno tr\u017ei\u0161te sti\u017ee iz regiona Zapadne Afrike, odnosno konkretno iz Burkine Faso, Malija i Nigera, zemalja koje se suo\u010davaju sa brojnim problemima budu\u0107i da su okru\u017eene d\u017eihadistima, da su izolovane, siroma\u0161ne, i da trpe ozbiljne posljedice klimatskih promjena. Njima mahom upravljaju vojne hunte kojima skok cijene zlata veoma odgovara. Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, ove tri zemlje proizvode 230 tona zlata godi\u0161nje, koli\u010dinu koja trenutno vrijedi 15 milijardi dolara. Me\u0111utim, dodaju iz Savjeta, ovo su samo zvani\u010dni podaci, postoje indicije da u njima i obi\u010dno stanovni\u0161tvo i sitni privrednici kopaju zlato a da to ne prijavljuju. \u0160irenje ruskog uticaja Zbog svega navedenog ove tri dr\u017eave privla\u010de veliku pa\u017enju svjetske javnosti. Osim o kr\u0161enju ljudskih prava i totalitarizmu vlasti u njima, zapadni mediji sve \u010de\u0161\u0107e pi\u0161u i o uplivu stranih investicija u tamo\u0161nje rudarske sektore, \u0161to vjerovatno ne bi predstavljalo toliki problem da investitori ne dolaze iz Rusije. Naime, prema pisanju BBC-a, ruske kompanije uporno pove\u0107avaju svoj udio u industriji kopanja zlata na ra\u010dun zapadnih firmi. Primjera radi, u Maliju se gradi zlatna rafinerija u kojoj \u0107e ruski konglomerat Jadrat Grupa imati manjinski udio. I Burkina Faso gradi svoju prvu rafineriju ove vrste koja \u0107e biti u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu dr\u017eavnog rudarskog preduze\u0107a ali \u0107e prihvatati pomo\u0107 stranih investitora. Me\u0111utim, izgleda da se saradnja sa Rusijom ne zavr\u0161ava samo na kopanju zlata, ve\u0107 ta zemlja poma\u017ee vojnim huntama da finansiraju borbu protiv pobuna ili napada d\u017eihadisti\u010dkih grupa kao \u0161to su Al Kaida i Islamska dr\u017eava. Mali u toj borbi \u010dak i zapo\u0161ljava ruske pla\u0107enike, uklju\u010duju\u0107i tu i pripadnike grupe Vagner. Da bi sve ovo finansirao, potrebna mu je ogromna koli\u010dina novca. Poznato je da je 2020. godine 22% nacionalnog bud\u017eeta Malija bilo namijenjeno odbrambenom sektoru. Me\u0111utim, ova zemlja, kao i Burkina Faso, stranim pla\u0107enicima se odu\u017euje i na druge na\u010dine. Postoje dokazi da pripadnike Vagner grupe pla\u0107a i zlatom ili dozvolama za rudarenje. UNODC sumnja da najve\u0107i dio ovako pribavljenog zlata zavr\u0161ava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su epicentar svjetske trgovine zlatom, i upozorava da bi dalji rast cijene plemenitog metala mogao produbiti konflikte u Zapadnoj Africi. Ko sve ima koristi od rasta cijene zlata? Home \/<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3530,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-3619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3619"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3623,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3619\/revisions\/3623"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}