{"id":3569,"date":"2025-07-02T08:00:40","date_gmt":"2025-07-02T08:00:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3569"},"modified":"2025-07-02T08:08:16","modified_gmt":"2025-07-02T08:08:16","slug":"americki-izvori-iran-se-pripremao-minirati-hormuski-moreuz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/07\/02\/americki-izvori-iran-se-pripremao-minirati-hormuski-moreuz\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dki izvori: Iran se pripremao minirati Hormu\u0161ki moreuz"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Ameri\u010dki izvori: Iran se pripremao minirati Hormu\u0161ki moreuz<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utovar mina tokom rata s Izraelom sugeri\u0161e da je Iran mo\u017eda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta.<\/em><\/p><\/header>

Iranska\u00a0vojska je pro\u0161log mjeseca utovarila pomorske mine na brodove u\u00a0Zalivu, \u0161to je poja\u010dalo zabrinutost u Washingtonu da se Teheran priprema za blokadu\u00a0Hormu\u0161kog moreuza\u00a0nakon\u00a0izraelskih napada na lokacije \u0161irom Irana, prema rije\u010dima dva ameri\u010dka zvani\u010dnika.<\/p>

Pripreme koje nisu prethodno bile prijavljene, a koje su otkrile ameri\u010dke\u00a0obavje\u0161tajne slu\u017ebe, de\u0161avale su se neko vrijeme nakon \u0161to je Izrael 13. juna pokrenuo prvi raketni napad na Iran, rekli su zvani\u010dnici koji su tra\u017eili anonimnost kako bi razgovarali o osjetljivim obavje\u0161tajnim pitanjima, pi\u0161e Reuters.<\/p>

Utovar mina \u2013 koje nisu postavljene u moreuzu \u2013 sugeri\u0161e da je Teheran mo\u017eda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta, u potezu koji bi eskalirao ve\u0107 zahuktavaju\u0107i sukob i ozbiljno ugrozio globalnu trgovinu.<\/p>

Iranski parlament navodno podr\u017eao blokadu<\/h2>

Oko petine globalnih po\u0161iljki nafte i plina prolazi kroz Hormu\u0161ki moreuzu, a blokada bi vjerovatno naglo podigla svjetske cijene energije.<\/p>

Nedugo nakon \u0161to je SAD 22. juna bombardirao tri klju\u010dna iranska nuklearna postrojenja u poku\u0161aju da osakati nuklearni program te zemlje, Iranski parlament navodno je podr\u017eao blokadu moreuza.<\/p>

Ta odluka nije bila obavezuju\u0107a i na Vrhovnom vije\u0107u nacionalne sigurnosti Irana bilo je da donese kona\u010dnu odluku o zatvaranju, javila je tada iranska televizija Press TV. Iran je godinama prijetio zatvaranjem moreuza, ali nikada nije ispunio tu prijetnju.<\/p>

Reuters tvrdi da nije uspio ta\u010dno utvrditi kada je Iran tokom rata s Izraelom utovario mine koje bi \u2013 da su postavljene \u2013 zaustavile kretanje brodova kroz klju\u010dnu saobra\u0107ajnicu.<\/p>

Tako\u0111e nije jasno jesu li mine nakon toga istovarene.<\/p>

Izvori nisu otkrili kako je SAD utvrdio da su mine postavljene na iranske brodove, ali takvi se obavje\u0161tajni podaci obi\u010dno prikupljaju putem satelitskih snimaka, tajnih ljudskih izvora ili kombinacijom obje metode.<\/p>

Na upit za komentar, zvani\u010dnik Bijele ku\u0107e rekao je: \u201cZahvaljuju\u0107i predsjednikovoj briljantnoj izvedbi Operacije Pono\u0107ni \u010deki\u0107, uspje\u0161noj kampanji protiv Husa i kampanji maksimalnog pritiska, Hormu\u0161ki moreuz ostaje otvoren, sloboda plovidbe je vra\u0107ena, a Iran je zna\u010dajno oslabljen.\u201d<\/p>

Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.<\/p>

Iranska misija pri Ujedinjenim narodima tako\u0111e nije odgovorila na zahtjeve za komentar.<\/p>

Dva zvani\u010dnika rekla su da Ameri\u010dka vlada nije isklju\u010dila mogu\u0107nost da je utovar mina bila prevara. Iranci su mogli pripremiti mine kako bi uvjerili Washington da je Teheran ozbiljan u namjeri zatvaranja moreuza, ali bez namjere da to u\u010dini, rekli su.<\/p>

Iranskih pet hiljada mina<\/h2>

Iranska vojska je, tako\u0111e, mogla samo provoditi potrebne pripreme u slu\u010daju da iranski \u010delnici daju naredbu.<\/p>

Hormu\u0161ki moreuz nalazi se izme\u0111u Omana i Irana i povezuje Zaliv s Omanskim zalivom na jugu i Arapskim morem iza njega.<\/p>

Na naju\u017eem mjestu \u0161irok je 34 kilometra, a brodski put \u0161irok je samo tri kilometra u oba smjera.<\/p>

\u010clanice OPEC-a Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak izvoze ve\u0107inu svoje sirove nafte kroz moreuz, uglavnom u Aziju. Katar, me\u0111u najve\u0107im svjetskim izvoznicima te\u010dnog prirodnog plina, \u0161alje gotovo sav svoj plin kroz moreuz.<\/p>

Iran, tako\u0111e, izvozi ve\u0107inu svoje sirove nafte kroz prolaz, \u0161to teoretski ograni\u010dava \u017eelju Irana za zatvaranjem moreuza. No, Teheran je, ipak, posvetio zna\u010dajna sredstva kako bi osigurao da to mo\u017ee u\u010diniti ukoliko bude smatrao potrebnim.<\/p>

Od 2019. godine Iran ima vi\u0161e od 5.000 pomorskih mina, koje bi se mogle brzo postaviti pomo\u0107u malih, brzih brodova, procijenila je ameri\u010dka odbrambena obavje\u0161tajna agencija.<\/p>

Ameri\u010dka Peta flota, koja je smje\u0161tena u Bahreinu, zadu\u017eena je za za\u0161titu trgovine u regiji. Ameri\u010dka mornarica obi\u010dno je dr\u017eala \u010detiri broda za djelovanje protiv mina, ili MCM broda, u Bahreinu, iako se ti brodovi zamjenjuju drugom vrstom plovila nazvanom\u00a0litoralni<\/em> borbeni brod, ili LCS, koji tako\u0111e ima iste sposobnosti.<\/p>

Svi ti brodovi privremeno su uklonjeni iz Bahreina u danima koji su prethodili ameri\u010dkim napadima na Iran, u i\u0161\u010dekivanju potencijalnog osvetni\u010dkog napada na sjedi\u0161te Pete flote.<\/p>

Na kraju, iranska neposredna odmazda bila je ograni\u010dena na raketni napad na ameri\u010dku vojnu bazu u Kataru.<\/p><\/div>

Izvor:\u00a0Reuters<\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki izvori: Iran se pripremao minirati Hormu\u0161ki moreuz Home \/ Utovar mina tokom rata s Izraelom sugeri\u0161e da je Iran mo\u017eda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta. Iranska\u00a0vojska je pro\u0161log mjeseca utovarila pomorske mine na brodove u\u00a0Zalivu, \u0161to je poja\u010dalo zabrinutost u Washingtonu da se Teheran priprema za blokadu\u00a0Hormu\u0161kog moreuza\u00a0nakon\u00a0izraelskih napada na lokacije \u0161irom Irana, prema rije\u010dima dva ameri\u010dka zvani\u010dnika. Pripreme koje nisu prethodno bile prijavljene, a koje su otkrile ameri\u010dke\u00a0obavje\u0161tajne slu\u017ebe, de\u0161avale su se neko vrijeme nakon \u0161to je Izrael 13. juna pokrenuo prvi raketni napad na Iran, rekli su zvani\u010dnici koji su tra\u017eili anonimnost kako bi razgovarali o osjetljivim obavje\u0161tajnim pitanjima, pi\u0161e Reuters. Utovar mina \u2013 koje nisu postavljene u moreuzu \u2013 sugeri\u0161e da je Teheran mo\u017eda ozbiljno namjeravao zatvoriti jednu od najprometnijih svjetskih brodskih ruta, u potezu koji bi eskalirao ve\u0107 zahuktavaju\u0107i sukob i ozbiljno ugrozio globalnu trgovinu. Iranski parlament navodno podr\u017eao blokadu Oko petine globalnih po\u0161iljki nafte i plina prolazi kroz Hormu\u0161ki moreuzu, a blokada bi vjerovatno naglo podigla svjetske cijene energije. Nedugo nakon \u0161to je SAD 22. juna bombardirao tri klju\u010dna iranska nuklearna postrojenja u poku\u0161aju da osakati nuklearni program te zemlje, Iranski parlament navodno je podr\u017eao blokadu moreuza. Ta odluka nije bila obavezuju\u0107a i na Vrhovnom vije\u0107u nacionalne sigurnosti Irana bilo je da donese kona\u010dnu odluku o zatvaranju, javila je tada iranska televizija Press TV. Iran je godinama prijetio zatvaranjem moreuza, ali nikada nije ispunio tu prijetnju. Reuters tvrdi da nije uspio ta\u010dno utvrditi kada je Iran tokom rata s Izraelom utovario mine koje bi \u2013 da su postavljene \u2013 zaustavile kretanje brodova kroz klju\u010dnu saobra\u0107ajnicu. Tako\u0111e nije jasno jesu li mine nakon toga istovarene. Izvori nisu otkrili kako je SAD utvrdio da su mine postavljene na iranske brodove, ali takvi se obavje\u0161tajni podaci obi\u010dno prikupljaju putem satelitskih snimaka, tajnih ljudskih izvora ili kombinacijom obje metode. Na upit za komentar, zvani\u010dnik Bijele ku\u0107e rekao je: \u201cZahvaljuju\u0107i predsjednikovoj briljantnoj izvedbi Operacije Pono\u0107ni \u010deki\u0107, uspje\u0161noj kampanji protiv Husa i kampanji maksimalnog pritiska, Hormu\u0161ki moreuz ostaje otvoren, sloboda plovidbe je vra\u0107ena, a Iran je zna\u010dajno oslabljen.\u201d Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Iranska misija pri Ujedinjenim narodima tako\u0111e nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Dva zvani\u010dnika rekla su da Ameri\u010dka vlada nije isklju\u010dila mogu\u0107nost da je utovar mina bila prevara. Iranci su mogli pripremiti mine kako bi uvjerili Washington da je Teheran ozbiljan u namjeri zatvaranja moreuza, ali bez namjere da to u\u010dini, rekli su. Iranskih pet hiljada mina Iranska vojska je, tako\u0111e, mogla samo provoditi potrebne pripreme u slu\u010daju da iranski \u010delnici daju naredbu. Hormu\u0161ki moreuz nalazi se izme\u0111u Omana i Irana i povezuje Zaliv s Omanskim zalivom na jugu i Arapskim morem iza njega. Na naju\u017eem mjestu \u0161irok je 34 kilometra, a brodski put \u0161irok je samo tri kilometra u oba smjera. \u010clanice OPEC-a Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak izvoze ve\u0107inu svoje sirove nafte kroz moreuz, uglavnom u Aziju. Katar, me\u0111u najve\u0107im svjetskim izvoznicima te\u010dnog prirodnog plina, \u0161alje gotovo sav svoj plin kroz moreuz. Iran, tako\u0111e, izvozi ve\u0107inu svoje sirove nafte kroz prolaz, \u0161to teoretski ograni\u010dava \u017eelju Irana za zatvaranjem moreuza. No, Teheran je, ipak, posvetio zna\u010dajna sredstva kako bi osigurao da to mo\u017ee u\u010diniti ukoliko bude smatrao potrebnim. Od 2019. godine Iran ima vi\u0161e od 5.000 pomorskih mina, koje bi se mogle brzo postaviti pomo\u0107u malih, brzih brodova, procijenila je ameri\u010dka odbrambena obavje\u0161tajna agencija. Ameri\u010dka Peta flota, koja je smje\u0161tena u Bahreinu, zadu\u017eena je za za\u0161titu trgovine u regiji. Ameri\u010dka mornarica obi\u010dno je dr\u017eala \u010detiri broda za djelovanje protiv mina, ili MCM broda, u Bahreinu, iako se ti brodovi zamjenjuju drugom vrstom plovila nazvanom\u00a0litoralni borbeni brod, ili LCS, koji tako\u0111e ima iste sposobnosti. Svi ti brodovi privremeno su uklonjeni iz Bahreina u danima koji su prethodili ameri\u010dkim napadima na Iran, u i\u0161\u010dekivanju potencijalnog osvetni\u010dkog napada na sjedi\u0161te Pete flote. Na kraju, iranska neposredna odmazda bila je ograni\u010dena na raketni napad na ameri\u010dku vojnu bazu u Kataru. Izvor:\u00a0Reuters<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3570,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,9],"tags":[],"class_list":["post-3569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3569"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3581,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3569\/revisions\/3581"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3570"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}