{"id":3510,"date":"2025-06-27T07:41:27","date_gmt":"2025-06-27T07:41:27","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3510"},"modified":"2025-06-27T07:49:40","modified_gmt":"2025-06-27T07:49:40","slug":"iran-i-izrael-izmedu-rata-i-mira-sta-region-bliskog-istoka-ceka-posle-najnovijeg-sukoba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/06\/27\/iran-i-izrael-izmedu-rata-i-mira-sta-region-bliskog-istoka-ceka-posle-najnovijeg-sukoba\/","title":{"rendered":"Iran i Izrael izme\u0111u rata i mira \u2013 \u0161ta region Bliskog istoka \u010deka posle najnovijeg sukoba"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Iran i Izrael izme\u0111u rata i mira \u2013 \u0161ta region Bliskog istoka \u010deka posle najnovijeg sukoba<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ameri\u010dki predsjednik Donald Tramp tvrdi da \u0107e se predstavnici Va\u0161ingtona i Teherana sastati naredne nedjelje u cilju sklapanja nuklearnog sporazuma, nagla\u0161avaju\u0107i to kao gest dobre volje, a ne potrebe, smatraju\u0107i da je iranski nuklearni program uni\u0161ten.<\/p><\/div>

Stru\u010dnjak za bezbjednost Danijel \u0160unter isti\u010de da je bilo kakav mir u regionu Bliskog istoka privremenog karaktera i da \u0107e primirje zavisiti od toga u kojoj mjeri su objekti za oboga\u0107ivanje uranijuma uni\u0161teni.<\/p>

Potpredsjednica nevladine organizacije \u201eMonitor\u201c u Izraelu Olga Izrael Doj\u010d smatra da u Izraelu vlada skepticizam u pogledu toga koliko \u0107e prekid vatre izme\u0111u dvije zemlje biti na snazi, pi\u0161e RTS<\/strong>.<\/p>

Potpredsjednica nevladine organizacije \u201eMonitor\u201c u Izraelu ka\u017ee da je situacija u toj zemlji trenutno specifi\u010dna.<\/p>

\u201ePreko no\u0107i smo napravili tranziciju iz rata. Prethodnog dana su jo\u0161 uvijek padale rakete, a onda smo probudili jutros kao da se ni\u0161ta nije desilo, deca su se vratila u \u0161kole, a odrasli na radna mjesta\u201c, poja\u0161njava Olga Izrael Doj\u010d.<\/p>

Navodi da se lokalno stanovni\u0161tvo pita koliko dugo \u0107e primirje izme\u0111u Izraela i Irana u praksi trajati.<\/p>

\u201eUjedno, mi smo prakti\u010dno u ratu od 7. oktobra 2023. godine u sukobima sa Hamasom, koga podr\u017eava Iran. Pa smo bili u direktnom konfliktu sa Iranom i 2024, ovo je sada tre\u0107a epizoda. Vlada skepticizam prema ovom pitanju\u201c, isti\u010de sagovornica Jutarnjeg programa.<\/p>

Stru\u010dnjak za bezbjednost Danijel \u0160unter nagla\u0161ava da je konflikt izme\u0111u Izraela i Irana u toku od kraja sedamdesetih godina 20. vijeka.<\/p>

\u201eIran je svoj nuklearni program zapo\u010deo jo\u0161 sedamdesetih godina, ali u jednom potpuno drugom kontekstu. To je bio civilni nuklearni program koji su podr\u017eavale Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Zapadna Evropa. Tako je bilo sve do 1979. godine i Islamske revolucije, onda su nastupile promjene u spoljnoj i unutra\u0161njoj politici. Ujedno, nastavili su da rade na razvoju nuklearnog sporazuma, ali su tada prepoznali njegov potencijal kao sredstvo spoljnopoliti\u010dkog djelovanja\u201c, ukazuje \u0160unter.<\/p>

Obja\u0161njava da je uporedo sa tim zvani\u010dna politika vlasti u Iranu mogla da se objasni i potrebom da \u201eIzrael treba da nestane sa lica zemlje\u201c.<\/p>

\u201eSve to je izazvalo veliku zabrinutost. Otprilike, to je kao da imate kom\u0161iju na desetom spratu koji vam svako malo sa terase dovikuje ja \u0107u da vas ubijem. Vi \u017eivite u takvoj atmosferi i onda saznate da u gara\u017ei jednog dana sklapa ne\u0161to \u0161to mo\u017ee da bude upotrijebljeno kao oru\u017eje protiv vas. \u0160ta biste radili u takvoj situaciji, ako policija ne\u0107e da reaguje\u201c, zaklju\u010duje \u0160unter.<\/p>

\u0160unter smatra da trenutni razvoj situacije predstavlja nastavak Trampove politike koju je zagovarao i tokom prvog mandata u Bijeloj ku\u0107i.<\/p>

\u201eSada imamo i konkretne rezultate i ameri\u010dko bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Vodi se debata o efektima tog bombardovanja \u2013 inicijalna procjena koja je procurjela u ameri\u010dke medije ka\u017ee da su rezultati bili negdje izme\u0111u umjerenih i sna\u017enih, \u0161to Tramp pori\u010de i isti\u010de da je sve uni\u0161teno. Na kraju krajeva, nuklearni program ne zavisi od jednog ili nekoliko postrojenja\u201c, tvrdi \u0160unter.<\/p>

Podvla\u010di da je istorija do sada pokazala da bilo kakav mirovni sporazum na Bliskom istoku ne mo\u017ee da bude permanentan.<\/p>

\u201eMir na Bliskom istoku uvijek ima privremeni karakter. Glavno pitanje je do koje je mjere nuklearni program zaustavljen. Izraelci ve\u0107 pri\u010daju da \u0107e napasti ponovo ukoliko se ispostavi da nuklearni program Irana i dalje postoji\u201c, ukazuje sagovornik Jutarnjeg programa.<\/p>

Sa druge strane, Olga Izrael Doj\u010d potvr\u0111uje da i u Izraelu postoji debata oko toga do koje mjere je nuklearni program iranski uni\u0161ten.<\/p>

\u201eDa li je program uni\u0161ten djelimi\u010dno ili potpuno, da li je vra\u0107en nekoliko mjeseci unazad ili nekoliko godina. Egzistencijalna prijetnja Izraelu od Irana nije dolazila samo u vidu nuklearnih postrojenja, ve\u0107 i preko 4.000 balisti\u010dkih raketa i na hiljade nosa\u010da i lansera projektila postavljenih svuda po teritoriji Irana, kao i putem svoje mre\u017ee proksija oli\u010denih u Hamasu, Hezbolahu i drugim paravojnim formacijama\u201c, ka\u017ee Olga Izrael Doj\u010d.<\/p>

Poja\u0161njava da joj se \u010dini da su te pretnje po Izrael sada svedene na ni\u017ei nivo i da Iranu predstoji borba na unutra\u0161njem planu, odnosno, na o\u010duvanju re\u017eima.<\/p>

\u201eIran je u vojnom smislu poni\u017een na me\u0111unarodnoj sceni i sada je satjeran u \u010do\u0161ak. Postoji lajtmotiv koji je Iranu bitniji od uni\u0161tenja Izraela, a to je samoodr\u017eavanje re\u017eima. Vjerujem da \u0107e te\u017eiti tome da uspostave disciplinu i autoritet svog re\u017eima. Sa druge strane, mislim da se iranski narod budi i da pobuna bukti svake godine sve vi\u0161e\u201c, zaklju\u010duje Olga Izrael Doj\u010d.<\/p>

Izvor: Danas<\/p>

\u00a0<\/div>

\u00a0<\/p>

\u00a0<\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iran i Izrael izme\u0111u rata i mira \u2013 \u0161ta region Bliskog istoka \u010deka posle najnovijeg sukoba Home \/ Ameri\u010dki predsjednik Donald Tramp tvrdi da \u0107e se predstavnici Va\u0161ingtona i Teherana sastati naredne nedjelje u cilju sklapanja nuklearnog sporazuma, nagla\u0161avaju\u0107i to kao gest dobre volje, a ne potrebe, smatraju\u0107i da je iranski nuklearni program uni\u0161ten. Stru\u010dnjak za bezbjednost Danijel \u0160unter isti\u010de da je bilo kakav mir u regionu Bliskog istoka privremenog karaktera i da \u0107e primirje zavisiti od toga u kojoj mjeri su objekti za oboga\u0107ivanje uranijuma uni\u0161teni. Potpredsjednica nevladine organizacije \u201eMonitor\u201c u Izraelu Olga Izrael Doj\u010d smatra da u Izraelu vlada skepticizam u pogledu toga koliko \u0107e prekid vatre izme\u0111u dvije zemlje biti na snazi, pi\u0161e RTS. Potpredsjednica nevladine organizacije \u201eMonitor\u201c u Izraelu ka\u017ee da je situacija u toj zemlji trenutno specifi\u010dna. \u201ePreko no\u0107i smo napravili tranziciju iz rata. Prethodnog dana su jo\u0161 uvijek padale rakete, a onda smo probudili jutros kao da se ni\u0161ta nije desilo, deca su se vratila u \u0161kole, a odrasli na radna mjesta\u201c, poja\u0161njava Olga Izrael Doj\u010d. Navodi da se lokalno stanovni\u0161tvo pita koliko dugo \u0107e primirje izme\u0111u Izraela i Irana u praksi trajati. \u201eUjedno, mi smo prakti\u010dno u ratu od 7. oktobra 2023. godine u sukobima sa Hamasom, koga podr\u017eava Iran. Pa smo bili u direktnom konfliktu sa Iranom i 2024, ovo je sada tre\u0107a epizoda. Vlada skepticizam prema ovom pitanju\u201c, isti\u010de sagovornica Jutarnjeg programa. Stru\u010dnjak za bezbjednost Danijel \u0160unter nagla\u0161ava da je konflikt izme\u0111u Izraela i Irana u toku od kraja sedamdesetih godina 20. vijeka. \u201eIran je svoj nuklearni program zapo\u010deo jo\u0161 sedamdesetih godina, ali u jednom potpuno drugom kontekstu. To je bio civilni nuklearni program koji su podr\u017eavale Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Zapadna Evropa. Tako je bilo sve do 1979. godine i Islamske revolucije, onda su nastupile promjene u spoljnoj i unutra\u0161njoj politici. Ujedno, nastavili su da rade na razvoju nuklearnog sporazuma, ali su tada prepoznali njegov potencijal kao sredstvo spoljnopoliti\u010dkog djelovanja\u201c, ukazuje \u0160unter. Obja\u0161njava da je uporedo sa tim zvani\u010dna politika vlasti u Iranu mogla da se objasni i potrebom da \u201eIzrael treba da nestane sa lica zemlje\u201c. \u201eSve to je izazvalo veliku zabrinutost. Otprilike, to je kao da imate kom\u0161iju na desetom spratu koji vam svako malo sa terase dovikuje ja \u0107u da vas ubijem. Vi \u017eivite u takvoj atmosferi i onda saznate da u gara\u017ei jednog dana sklapa ne\u0161to \u0161to mo\u017ee da bude upotrijebljeno kao oru\u017eje protiv vas. \u0160ta biste radili u takvoj situaciji, ako policija ne\u0107e da reaguje\u201c, zaklju\u010duje \u0160unter. \u0160unter smatra da trenutni razvoj situacije predstavlja nastavak Trampove politike koju je zagovarao i tokom prvog mandata u Bijeloj ku\u0107i. \u201eSada imamo i konkretne rezultate i ameri\u010dko bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Vodi se debata o efektima tog bombardovanja \u2013 inicijalna procjena koja je procurjela u ameri\u010dke medije ka\u017ee da su rezultati bili negdje izme\u0111u umjerenih i sna\u017enih, \u0161to Tramp pori\u010de i isti\u010de da je sve uni\u0161teno. Na kraju krajeva, nuklearni program ne zavisi od jednog ili nekoliko postrojenja\u201c, tvrdi \u0160unter. Podvla\u010di da je istorija do sada pokazala da bilo kakav mirovni sporazum na Bliskom istoku ne mo\u017ee da bude permanentan. \u201eMir na Bliskom istoku uvijek ima privremeni karakter. Glavno pitanje je do koje je mjere nuklearni program zaustavljen. Izraelci ve\u0107 pri\u010daju da \u0107e napasti ponovo ukoliko se ispostavi da nuklearni program Irana i dalje postoji\u201c, ukazuje sagovornik Jutarnjeg programa. Sa druge strane, Olga Izrael Doj\u010d potvr\u0111uje da i u Izraelu postoji debata oko toga do koje mjere je nuklearni program iranski uni\u0161ten. \u201eDa li je program uni\u0161ten djelimi\u010dno ili potpuno, da li je vra\u0107en nekoliko mjeseci unazad ili nekoliko godina. Egzistencijalna prijetnja Izraelu od Irana nije dolazila samo u vidu nuklearnih postrojenja, ve\u0107 i preko 4.000 balisti\u010dkih raketa i na hiljade nosa\u010da i lansera projektila postavljenih svuda po teritoriji Irana, kao i putem svoje mre\u017ee proksija oli\u010denih u Hamasu, Hezbolahu i drugim paravojnim formacijama\u201c, ka\u017ee Olga Izrael Doj\u010d. Poja\u0161njava da joj se \u010dini da su te pretnje po Izrael sada svedene na ni\u017ei nivo i da Iranu predstoji borba na unutra\u0161njem planu, odnosno, na o\u010duvanju re\u017eima. \u201eIran je u vojnom smislu poni\u017een na me\u0111unarodnoj sceni i sada je satjeran u \u010do\u0161ak. Postoji lajtmotiv koji je Iranu bitniji od uni\u0161tenja Izraela, a to je samoodr\u017eavanje re\u017eima. Vjerujem da \u0107e te\u017eiti tome da uspostave disciplinu i autoritet svog re\u017eima. Sa druge strane, mislim da se iranski narod budi i da pobuna bukti svake godine sve vi\u0161e\u201c, zaklju\u010duje Olga Izrael Doj\u010d. Izvor: Danas \u00a0 \u00a0 \u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3511,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,6],"tags":[],"class_list":["post-3510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-industrija","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3510"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3510\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3516,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3510\/revisions\/3516"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3511"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}