{"id":3495,"date":"2025-06-27T07:07:09","date_gmt":"2025-06-27T07:07:09","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3495"},"modified":"2025-06-27T07:12:32","modified_gmt":"2025-06-27T07:12:32","slug":"ratna-trka-kine-i-amerike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/06\/27\/ratna-trka-kine-i-amerike\/","title":{"rendered":"Ratna trka Kine i Amerike"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Ratna trka Kine i Amerike<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Rivalitet Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Kine predstavlja geopoliti\u010dku \u010dinjenicu koja u velikoj mjeri oblikuje planetarnu realnost u ovom trenutku, a indicije su da \u0107e tako biti i u perspektivi. Posebno interesantna relacija dvije sile je u vojnom domenu, izme\u0111u ostalog, i u pogledu odnosa snaga na moru i pozicija ratnih mornarica Va\u0161ingtona i Pekinga.<\/strong><\/h3>

Numeri\u010dki izra\u017eeno, stekao bi se utisak da su Kinezi ve\u0107 sada u prednosti kada je u pitanju broj operativnih ratnih brodova. Prema nekim podacima, Kina ih ima preko 340, dok Amerika ne\u0161to preko 280 plovila u borbene namjene.<\/p>

Druga\u010dije su i ambicije u narednom periodu. Do 2030. godine, Peking je spreman da ulo\u017ei sredstva u konstrukciju jo\u0161 70 ratnih brodova, dok Va\u0161ington planira jo\u0161 42.<\/p>

Sve to, uz stavku da Kinezi simultano grade pet razara\u010da, dok Amerikanci mogu da izgrade dva \u201eArli Burk\u201c razara\u010da godi\u0161nje, ukazuje na visok stepen ozbiljnosti kineske administracije da politi\u010dke, ekspanzionisti\u010dke ciljeve postignu vojnim sredstvima, pa i po cijenu konfrontacije sa Va\u0161ingtonom.<\/p>

Ipak, treba re\u0107i da u savremenom ratovanju broj\u010dana nadmo\u0107 ne zna\u010di i nadmo\u0107 uop\u0161te.<\/p>

Generalno gledano, iako brojnija, kineska mornarica je satkana od razara\u010da, kruzera i nosa\u010da aviona zna\u010dajno manjih fizi\u010dkih, tehni\u010dkih, pa sam tim i operativnih sposobnosti od ameri\u010dkih.<\/p>

Tako, prosje\u010dni ameri\u010dki razara\u010d ima deplasman od preko 9.000 tona, dok kineski imaju 4.000.<\/p>

Prema nekim kalkulacijama, ukupan deplasman cijele ameri\u010dke ratne mornarice iznosi 4, 5 miliona tona, naspram 2 miliona, kolika je kineska. Dalje, velika ameri\u010dka prednost je i u njihovim nuklearnim nosa\u010dima aviona iz \u201eNimic\u201c klase, kao i klase \u201eD\u017eerald Ford\u201c.<\/p>

Ovi morski kolosi su superiorniji u svakom pogledu u odnosu na kineske. Prvo i osnovno, ima ih vi\u0161e. Va\u0161ington posjeduje 11 nosa\u010da aviona sa nuklearnim pogonom i jednovekovnim iskustvom u konstrukciji i upotrebi ovih ma\u0161ina rata.<\/p>

\"\"
commons.wikimedia<\/div><\/div>
Nosa\u010d aviona u ameri\u010dkoj floti ima ulogu kapitalnog broda<\/figcaption><\/figure>

Dalje, velika je razlika i u kvalitetu tehni\u010dko-tehnolo\u0161kih sistema ugra\u0111enih u ove brodove, kao i u samoj osposobljenosti i opremljenosti ljudstva koje ih snadbjeva.<\/p>

Me\u0111utim, ako se po\u0111e od pretpostavke da kineski politi\u010dki establi\u0161ment revnosno po\u0161tuje staro konfu\u010dijansko na\u010delo \u201eda nije bitno koliko se brzo ide, sve dok se ne stane\u201c, mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e se razlika izme\u0111u armija dvije velike sile, a naro\u010dito, mornarica, u narednim godinama sve vi\u0161e smanjivati.<\/p>

Uostalom, kineski razvoj balisti\u010dkih projektila kojima je osnovna uloga uni\u0161tenje ameri\u010dkih atomskih nosa\u010da aviona (\u010dije makete ve\u0107 danas slu\u017ee kao mete), dovoljno ilustrativno govori u kom pravcu se mo\u017ee o\u010dekivati razvoj situacije u narednom periodu.<\/p>

\u00a0<\/p>

Izvor: Vijesti online<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ratna trka Kine i Amerike Home \/ Rivalitet Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Kine predstavlja geopoliti\u010dku \u010dinjenicu koja u velikoj mjeri oblikuje planetarnu realnost u ovom trenutku, a indicije su da \u0107e tako biti i u perspektivi. Posebno interesantna relacija dvije sile je u vojnom domenu, izme\u0111u ostalog, i u pogledu odnosa snaga na moru i pozicija ratnih mornarica Va\u0161ingtona i Pekinga. Numeri\u010dki izra\u017eeno, stekao bi se utisak da su Kinezi ve\u0107 sada u prednosti kada je u pitanju broj operativnih ratnih brodova. Prema nekim podacima, Kina ih ima preko 340, dok Amerika ne\u0161to preko 280 plovila u borbene namjene. Druga\u010dije su i ambicije u narednom periodu. Do 2030. godine, Peking je spreman da ulo\u017ei sredstva u konstrukciju jo\u0161 70 ratnih brodova, dok Va\u0161ington planira jo\u0161 42. Sve to, uz stavku da Kinezi simultano grade pet razara\u010da, dok Amerikanci mogu da izgrade dva \u201eArli Burk\u201c razara\u010da godi\u0161nje, ukazuje na visok stepen ozbiljnosti kineske administracije da politi\u010dke, ekspanzionisti\u010dke ciljeve postignu vojnim sredstvima, pa i po cijenu konfrontacije sa Va\u0161ingtonom. Ipak, treba re\u0107i da u savremenom ratovanju broj\u010dana nadmo\u0107 ne zna\u010di i nadmo\u0107 uop\u0161te. Generalno gledano, iako brojnija, kineska mornarica je satkana od razara\u010da, kruzera i nosa\u010da aviona zna\u010dajno manjih fizi\u010dkih, tehni\u010dkih, pa sam tim i operativnih sposobnosti od ameri\u010dkih. Tako, prosje\u010dni ameri\u010dki razara\u010d ima deplasman od preko 9.000 tona, dok kineski imaju 4.000. Prema nekim kalkulacijama, ukupan deplasman cijele ameri\u010dke ratne mornarice iznosi 4, 5 miliona tona, naspram 2 miliona, kolika je kineska. Dalje, velika ameri\u010dka prednost je i u njihovim nuklearnim nosa\u010dima aviona iz \u201eNimic\u201c klase, kao i klase \u201eD\u017eerald Ford\u201c. Ovi morski kolosi su superiorniji u svakom pogledu u odnosu na kineske. Prvo i osnovno, ima ih vi\u0161e. Va\u0161ington posjeduje 11 nosa\u010da aviona sa nuklearnim pogonom i jednovekovnim iskustvom u konstrukciji i upotrebi ovih ma\u0161ina rata. commons.wikimediaNosa\u010d aviona u ameri\u010dkoj floti ima ulogu kapitalnog broda Dalje, velika je razlika i u kvalitetu tehni\u010dko-tehnolo\u0161kih sistema ugra\u0111enih u ove brodove, kao i u samoj osposobljenosti i opremljenosti ljudstva koje ih snadbjeva. Me\u0111utim, ako se po\u0111e od pretpostavke da kineski politi\u010dki establi\u0161ment revnosno po\u0161tuje staro konfu\u010dijansko na\u010delo \u201eda nije bitno koliko se brzo ide, sve dok se ne stane\u201c, mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e se razlika izme\u0111u armija dvije velike sile, a naro\u010dito, mornarica, u narednim godinama sve vi\u0161e smanjivati. Uostalom, kineski razvoj balisti\u010dkih projektila kojima je osnovna uloga uni\u0161tenje ameri\u010dkih atomskih nosa\u010da aviona (\u010dije makete ve\u0107 danas slu\u017ee kao mete), dovoljno ilustrativno govori u kom pravcu se mo\u017ee o\u010dekivati razvoj situacije u narednom periodu. \u00a0 Izvor: Vijesti online<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3496,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-3495","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3495","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3495"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3495\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3500,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3495\/revisions\/3500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3496"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3495"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}