{"id":3167,"date":"2025-06-20T08:45:03","date_gmt":"2025-06-20T08:45:03","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=3167"},"modified":"2025-06-20T10:32:58","modified_gmt":"2025-06-20T10:32:58","slug":"zasto-je-ormuski-moreuz-kljucan-za-snabdijevanje-svijeta-naftom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/06\/20\/zasto-je-ormuski-moreuz-kljucan-za-snabdijevanje-svijeta-naftom\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je Ormuski moreuz klju\u010dan za snabdijevanje svijeta naftom"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Za\u0161to je Ormuski moreuz klju\u010dan za snabdijevanje svijeta naftom<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ormuski moreuz je klju\u010dni morski prolaz koji se nalazi izme\u0111u Omana iIrana, i povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arabijskim morem. Ameri\u010dka Uprava za energetske informacije (EIA) opisuje ga kao \u201enajva\u017eniju svjetsku ta\u010dku zagu\u0161enja u tranzitu nafte”.<\/p>

Na svom naju\u017eem dijelu, moreuz je \u0161irok samo 33 kilometra, dok je brodski plovni put \u0161irok svega dva kilometra u svakom pravcu, \u0161to ga \u010dini prepunim i opasnim.<\/p>

Velike koli\u010dine sirove\u00a0nafte, koju vade zemlje \u010dlanice OPEK-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta i Iraka iz naftnih polja \u0161irom Persijskog zaliva, prolaze kroz ovaj moreuz i distribuiraju se \u0161irom svijeta.<\/p>

Prema podacima konsultantske firme Vortexa, koja se bavi analizom energetskog i transportnog tr\u017ei\u0161ta, procjenjuje se da oko 20 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva dnevno prolazi ovim putem. Katar, jedan od najve\u0107ih svjetskih proizvo\u0111a\u010da te\u010dnog prirodnog gasa (LNG), u velikoj mjeri zavisi od ovog moreuza za izvoz svog LNG-a.<\/p>

Kakva je trenutna situacija u moreuzu?<\/h2>

Sukob Izraela i Irana ponovo je skrenuo pa\u017enju na bezbjednost u ovom morskom prolazu.<\/p>

Iran je u pro\u0161losti prijetio da \u0107e zatvoriti Ormuski moreuz za saobra\u0107aj kao odgovor na pritiske sa Zapada. Me\u0111utim, otkako je izbio sukob, nije bilo ve\u0107ih napada na komercijalne brodove u regionu.<\/p>

Ipak, vlasnici brodova sve su oprezniji, neki su poja\u010dali mjere bezbjednosti, dok su drugi otkazali rute kroz taj dio, izvijestila je agencija AP.<\/p>

Elektronsko ometanje navigacionih sistema komercijalnih brodova naglo je poraslo posljednjih dana u okolini moreuza i \u0161ireg Persijskog zaliva, rekli su pomorski izvori agenciji Rojters. Ovo ometanje, kako navode, uti\u010de na plovila koja prolaze kroz region.<\/p>

Po\u0161to se ne nazire kraj sukoba, tr\u017ei\u0161ta ostaju napeta. Svaka blokada moreuza ili prekid u protoku nafte mogla bi izazvati nagli skok cena sirove nafte i ozbiljno pogoditi uvoznike energije, naro\u010dito u Aziji.<\/p>

U me\u0111uvremenu, cene prevoza tankera koji prevoze sirovu i rafinisanu naftu iz regiona znatno su porasle poslednjih dana. Tro\u0161ak transporta goriva sa Bliskog istoka ka Isto\u010dnoj Aziji porastao je za skoro 20% u tri dana zaklju\u010dno sa ponedeljkom, izvestio je Blumberg, pozivaju\u0107i se na podatke Balti\u010dke berze. Cene ka Isto\u010dnoj Africi, u me\u0111uvremenu, sko\u010dile su za vi\u0161e od 40%.<\/p>

Ko \u0107e biti najvi\u0161e pogo\u0111en u slu\u010daju prekida snabdevanja?<\/h2>

Prema procenama EIA, \u010dak 82% sirove nafte i drugih goriva koji prolaze kroz Ormuski moreuz ide ka azijskim potro\u0161a\u010dima.<\/p>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

Kina, Indija, Japan i Ju\u017ena Koreja su glavne destinacije: skoro 70% ukupnog protoka sirove nafte i kondenzata koji prolaze kroz moreuz.<\/p>

Zbog toga bi upravo azijska tr\u017ei\u0161ta bila najvi\u0161e pogo\u0111ena u slu\u010daju prekida snabdevanja.<\/p>

Kako bi zatvaranje moreuza uticalo na Iran i zalivske dr\u017eave?<\/h2>

Ako\u00a0Iran\u00a0preduzme korake da zatvori Ormuski moreuz, to bi moglo da izazove vojnu intervenciju SAD. Peta flota ameri\u010dke mornarice, koja je stacionirana u obli\u017enjem Bahreinu, ima zadatak da \u0161titi komercijalni brodski saobra\u0107aj u regionu.<\/p>

Svaki poku\u0161aj Irana da poremeti protok nafte kroz moreuz mogao bi da ugrozi odnose Teherana sa arapskim dr\u017eavama Zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE \u2013 zemljama sa kojima je Iran posljednjih godina pa\u017eljivo gradio bolje odnose.<\/p>

Zemlje Zaliva su do sada kritikovale Izrael zbog napada na Iran, ali ako iranske akcije ometaju njihov izvoz nafte, mogle bi biti primorane da se okrenu protiv Irana.<\/p>

Osim toga, Teheran i sam zavisi od Ormuskog moreuza za izvoz svoje nafte ka kupcima, \u0161to zatvaranje \u010dini kontraproduktivnim, ka\u017eu stru\u010dnjaci.<\/p>

\u201eZatvaranje Ormuskog moreuza bilo bi kontraproduktivno za odnose Irana sa njegovim jedinim kupcem nafte \u2013 Kinom. Iranska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od slobodnog prolaza robe i brodova kroz ovaj morski prolaz, jer se njen izvoz nafte u potpunosti obavlja morskim putem”, citira agencija Rojters analiti\u010dare iz JP Morgan \u2013 Nata\u0161u Kanevu, Pratika Kediju i Ljubu Savinovu.<\/p>

Postoje li alternative moreuzu?<\/h2>

Zemlje Persijskog zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE posljednjih godina tra\u017ee alternativne rute kako bi zaobi\u0161le moreuz. Obje zemlje su uspostavile infrastrukturu koja im omogu\u0107ava da dio svoje nafte transportuju drugim pravcima.<\/p>

Na primjer, Saudijska Arabija upravlja naftovodom Istok-Zapad, kapaciteta pet miliona barela dnevno, dok UAE imaju naftovod koji povezuje njihova kopnena naftna polja sa izvoznom lukom Fud\u017eajra na obali Omanskog zaliva.<\/p>

EIA procjenjuje da bi u slu\u010daju prekida saobra\u0107aja kroz Ormuski moreuz alternativnim rutama moglo da se transportuje oko 2,6 miliona barela sirove nafte dnevno.<\/p><\/div><\/div>

Izvor: Nin<\/p><\/div><\/div><\/div><\/div><\/section>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to je Ormuski moreuz klju\u010dan za snabdijevanje svijeta naftom Home \/ Ormuski moreuz je klju\u010dni morski prolaz koji se nalazi izme\u0111u Omana iIrana, i povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arabijskim morem. Ameri\u010dka Uprava za energetske informacije (EIA) opisuje ga kao \u201enajva\u017eniju svjetsku ta\u010dku zagu\u0161enja u tranzitu nafte”. Na svom naju\u017eem dijelu, moreuz je \u0161irok samo 33 kilometra, dok je brodski plovni put \u0161irok svega dva kilometra u svakom pravcu, \u0161to ga \u010dini prepunim i opasnim. Velike koli\u010dine sirove\u00a0nafte, koju vade zemlje \u010dlanice OPEK-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta i Iraka iz naftnih polja \u0161irom Persijskog zaliva, prolaze kroz ovaj moreuz i distribuiraju se \u0161irom svijeta. Prema podacima konsultantske firme Vortexa, koja se bavi analizom energetskog i transportnog tr\u017ei\u0161ta, procjenjuje se da oko 20 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva dnevno prolazi ovim putem. Katar, jedan od najve\u0107ih svjetskih proizvo\u0111a\u010da te\u010dnog prirodnog gasa (LNG), u velikoj mjeri zavisi od ovog moreuza za izvoz svog LNG-a. Kakva je trenutna situacija u moreuzu? Sukob Izraela i Irana ponovo je skrenuo pa\u017enju na bezbjednost u ovom morskom prolazu. Iran je u pro\u0161losti prijetio da \u0107e zatvoriti Ormuski moreuz za saobra\u0107aj kao odgovor na pritiske sa Zapada. Me\u0111utim, otkako je izbio sukob, nije bilo ve\u0107ih napada na komercijalne brodove u regionu. Ipak, vlasnici brodova sve su oprezniji, neki su poja\u010dali mjere bezbjednosti, dok su drugi otkazali rute kroz taj dio, izvijestila je agencija AP. Elektronsko ometanje navigacionih sistema komercijalnih brodova naglo je poraslo posljednjih dana u okolini moreuza i \u0161ireg Persijskog zaliva, rekli su pomorski izvori agenciji Rojters. Ovo ometanje, kako navode, uti\u010de na plovila koja prolaze kroz region. Po\u0161to se ne nazire kraj sukoba, tr\u017ei\u0161ta ostaju napeta. Svaka blokada moreuza ili prekid u protoku nafte mogla bi izazvati nagli skok cena sirove nafte i ozbiljno pogoditi uvoznike energije, naro\u010dito u Aziji. U me\u0111uvremenu, cene prevoza tankera koji prevoze sirovu i rafinisanu naftu iz regiona znatno su porasle poslednjih dana. Tro\u0161ak transporta goriva sa Bliskog istoka ka Isto\u010dnoj Aziji porastao je za skoro 20% u tri dana zaklju\u010dno sa ponedeljkom, izvestio je Blumberg, pozivaju\u0107i se na podatke Balti\u010dke berze. Cene ka Isto\u010dnoj Africi, u me\u0111uvremenu, sko\u010dile su za vi\u0161e od 40%. Ko \u0107e biti najvi\u0161e pogo\u0111en u slu\u010daju prekida snabdevanja? Prema procenama EIA, \u010dak 82% sirove nafte i drugih goriva koji prolaze kroz Ormuski moreuz ide ka azijskim potro\u0161a\u010dima. Kina, Indija, Japan i Ju\u017ena Koreja su glavne destinacije: skoro 70% ukupnog protoka sirove nafte i kondenzata koji prolaze kroz moreuz. Zbog toga bi upravo azijska tr\u017ei\u0161ta bila najvi\u0161e pogo\u0111ena u slu\u010daju prekida snabdevanja. Kako bi zatvaranje moreuza uticalo na Iran i zalivske dr\u017eave? Ako\u00a0Iran\u00a0preduzme korake da zatvori Ormuski moreuz, to bi moglo da izazove vojnu intervenciju SAD. Peta flota ameri\u010dke mornarice, koja je stacionirana u obli\u017enjem Bahreinu, ima zadatak da \u0161titi komercijalni brodski saobra\u0107aj u regionu. Svaki poku\u0161aj Irana da poremeti protok nafte kroz moreuz mogao bi da ugrozi odnose Teherana sa arapskim dr\u017eavama Zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE \u2013 zemljama sa kojima je Iran posljednjih godina pa\u017eljivo gradio bolje odnose. Zemlje Zaliva su do sada kritikovale Izrael zbog napada na Iran, ali ako iranske akcije ometaju njihov izvoz nafte, mogle bi biti primorane da se okrenu protiv Irana. Osim toga, Teheran i sam zavisi od Ormuskog moreuza za izvoz svoje nafte ka kupcima, \u0161to zatvaranje \u010dini kontraproduktivnim, ka\u017eu stru\u010dnjaci. \u201eZatvaranje Ormuskog moreuza bilo bi kontraproduktivno za odnose Irana sa njegovim jedinim kupcem nafte \u2013 Kinom. Iranska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od slobodnog prolaza robe i brodova kroz ovaj morski prolaz, jer se njen izvoz nafte u potpunosti obavlja morskim putem”, citira agencija Rojters analiti\u010dare iz JP Morgan \u2013 Nata\u0161u Kanevu, Pratika Kediju i Ljubu Savinovu. Postoje li alternative moreuzu? Zemlje Persijskog zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE posljednjih godina tra\u017ee alternativne rute kako bi zaobi\u0161le moreuz. Obje zemlje su uspostavile infrastrukturu koja im omogu\u0107ava da dio svoje nafte transportuju drugim pravcima. Na primjer, Saudijska Arabija upravlja naftovodom Istok-Zapad, kapaciteta pet miliona barela dnevno, dok UAE imaju naftovod koji povezuje njihova kopnena naftna polja sa izvoznom lukom Fud\u017eajra na obali Omanskog zaliva. EIA procjenjuje da bi u slu\u010daju prekida saobra\u0107aja kroz Ormuski moreuz alternativnim rutama moglo da se transportuje oko 2,6 miliona barela sirove nafte dnevno. Izvor: Nin<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3168,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,9],"tags":[],"class_list":["post-3167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3167"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3179,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3167\/revisions\/3179"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3168"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}