{"id":2802,"date":"2025-06-07T07:17:48","date_gmt":"2025-06-07T07:17:48","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2802"},"modified":"2025-06-07T07:55:52","modified_gmt":"2025-06-07T07:55:52","slug":"doge-prijeko-potrebna-inicijativa-sa-malom-sansom-za-uspjehom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/06\/07\/doge-prijeko-potrebna-inicijativa-sa-malom-sansom-za-uspjehom\/","title":{"rendered":"DOGE: Prijeko potrebna inicijativa sa malom \u0161ansom za uspjeh"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

DOGE: Prijeko potrebna inicijativa sa malom \u0161ansom za uspjeh<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Iz Japana je 24. maja 2024 stigla tu\u017ena vijest, da popularni \u0161iba-inu pas Kabosu vi\u0161e nije me\u0111u \u017eivima. Iako je\u00a0 Kabosu do\u017eivjela poznu starost od 18 godina i imala stotine hiljada pratilaca na Instagramu<\/em> jedna njena fotografija zapravo je imala planetarnog odjeka u vidu \u010duvenog internet mima poznatog kao \u201eDoge\u201c. Upravo je Doge poslu\u017eio i kao nezvani\u010dna maskota i kao anagram za\u00a0 DOGE, \u00a0Department of Government Efficiency<\/em> (Odjeljenje za efikasnost uprave), koju je u januaru 2025. osnovala administracija ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa i dala na upravu najbogatijem \u010dovjeku svijeta, Elonu Masku. 29. maja 2025, nakon svega pola godine, Elon Mask je napustio ameri\u010dku administraciju iako DOGE nastavlja da operi\u0161e. Ovaj tekst \u0107e se pozabaviti time za\u0161to je DOGE nu\u017ean za Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (SAD), sa kakvim se problemima suo\u010dava i koje su mu \u0161anse za uspjehom.\u00a0\u00a0 \u00a0<\/p>

Za\u0161to DOGE? <\/strong><\/p>

Javni dug jedan je od klju\u010dnih pokazatelja fiskalnog zdravlja zemlje. U trenutku pisanja ovog teksta ukupni javni dug SAD iznosi oko 36.9 biliona dolara (36 920 milijardi), od \u010dega se pribli\u017eno 27 biliona odnosi na doma\u0107i i strani dug u vlasni\u0161tvu javnosti, dok ostatak duguje savezna vlada sama sebi (tzv. \u201eintragovernmental holdings\u201c, poput trust fondova za socijalno osiguranje). Ukupan javni dug SAD trenutno iznosi oko 123\u2013125% bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP-a).<\/p>

Ovakav nivo zadu\u017eenja predstavlja drasti\u010dan rast u pore\u0111enju sa istorijskim prosjekom, koji se tokom druge polovine XX vijeka uglavnom kretao izme\u0111u 60% i 80% BDP-a. Posljednji put kada je dug u odnosu na BDP bio ovako visok bio je odmah nakon Drugog svjetskog rata, kada je dostigao vrhunac od oko 119% BDP-a 1946. godine, kao posljedica ratne potro\u0161nje. Nakon toga je decenijama opadao zahvaljuju\u0107i ekonomskom rastu i fiskalnoj disciplini, sve do 1980-ih kada je ponovno po\u010deo da raste.<\/p>

SAD su posljednji put imale bud\u017eetski suficit (odnosno tro\u0161ile iz bud\u017eeta manje nego \u0161to u njega stavljaju) 2001. godine, pod administracijom predsjednika Bila Klintona. U fiskalnoj 2000. godini suficit je iznosio oko 236 milijardi dolara, \u0161to je tada bilo oko 2% BDP-a. Taj vi\u0161ak bio je rezultat kombinacije sna\u017enog ekonomskog rasta, fiskalne konsolidacije (smanjenje javne potro\u0161nje) i pove\u0107anja poreskih prihoda. Me\u0111utim, nakon 2001. godine do\u0161lo je do vi\u0161e negativnih faktora, uklju\u010duju\u0107i ratove u Iraku i Avganistanu, poreske olak\u0161ice, finansijsku krizu 2008, pandemiju COVID-19 i pove\u0107anje socijalnih rashoda, \u0161to je dovelo do stalnih bud\u017eetskih deficita.<\/p>

U pore\u0111enju sa drugim zemljama, SAD spadaju me\u0111u najzadu\u017eenije razvijene ekonomije kada se posmatra javni dug u odnosu na bruto doma\u0107i proizvod (BDP). Globalni prosjek varira u zavisnosti od grupe zemalja: u dr\u017eavama \u010dlanicama OECD-a prosje\u010dan javni dug iznosi oko 90\u2013100% BDP-a, dok je u Evropskoj uniji taj odnos pribli\u017eno 85\u201390%, iako evro-zona formalno preporu\u010duje da dug ne prelazi 60% BDP-a prema Maastrichtskim kriterijumima. Zemlje u razvoju \u010desto imaju znatno ni\u017ei nivo javnog duga u odnosu na BDP, ali se suo\u010davaju s nepovoljnijim uslovima zadu\u017eivanja.<\/p>

U pojedina\u010dnim slu\u010dajevima, Japan prednja\u010di sa oko 260% BDP-a duga, iako se najve\u0107i dio odnosi na doma\u0107e obveznice. Italija ima oko 140%, Francuska preko 110%, dok se Ujedinjeno Kraljevstvo kre\u0107e oko 100%. Njema\u010dka je me\u0111u fiskalno najdisciplinovanijim \u010dlanicama G7, sa dugom oko 65% BDP-a. Kina formalno prikazuje dug od oko 80%, ali uz dodatne obaveze lokalnih vlasti i \u201esjenkastog\u201c bankarskog sektora, realan nivo mo\u017ee biti znatno vi\u0161i. S druge strane, Rusija ima relativno nizak dug ispod 20%, iako je pod me\u0111unarodnim sankcijama i prakti\u010dno isklju\u010dena sa svjetskih finansijskih tr\u017ei\u0161ta. U 2025. Crna Gora ima oko 65% dok Srbija ima oko 50%, iako ovi procenti u crnogorskom slu\u010daju mogu navesti na pogre\u0161an zaklju\u010dak ako se ne uzme u obzir koliko je nestabilna ekonomija koja se oslanja samo na jednu privrednu granu (turizam) i koliko su javne finansije zavisne od spoljnog duga.<\/p>

Uprkos svemu navedenom, SAD trenutno imaju poseban polo\u017eaj koji im omogu\u0107ava da neometano funkcioni\u0161u uprkos najve\u0107em javnom dugu u svijetu,\u00a0 procentu duga spram BDP-a i fiskalnom deficitu. SAD imaju jedinstvenu prednost u globalnom ekonomskom sistemu jer se zadu\u017euju u sopstvenoj valuti, tj ameri\u010dkom dolaru (USD). Za razliku od zemalja poput Crne Gore, koja uprkos tome \u0161to trenutno ima odnos duga spram BDP oko 65%, ima puno vi\u0161e razloga za brigu je vezana za zajedni\u010dku valutu (euro) i zavisi od eksternih kreditora, SAD ne mogu bankrotirati u klasi\u010dnom smislu, jer uvijek imaju mogu\u0107nost da emituju dodatni novac kako bi servisirale svoj dug. Naravno, ova sposobnost \u201e\u0161tampanja novca\u201c nosi sa sobom rizike, prije svega inflaciju i potencijalno slabljenje povjerenja u dolar, ali zasad ostaje klju\u010dna ekonomska prednost.<\/p>

Pored toga, dolar je i dalje dominantna globalna rezervna valuta, koju centralne banke \u0161irom svijeta dr\u017ee u svojim deviznim rezervama. Ova privilegija omogu\u0107ava SAD da se zadu\u017euju uz relativno niske kamatne stope i da imaju stalan pristup dubokom i likvidnom tr\u017ei\u0161tu dr\u017eavnih obveznica. Me\u0111utim, u poslednjih nekoliko godina, naro\u010dito posle pandemije i rasta inflacije, kamatne stope su naglo porasle, \u0161to je zna\u010dajno pove\u0107alo tro\u0161kove servisiranja javnog duga. Ve\u0107 sada godi\u0161nji izdaci za kamate na dug prelaze 1 bilion dolara, \u0161to je vi\u0161e nego \u0161to federalni bud\u017eet izdvaja za cijelu nacionalnu odbranu. Kako se postoje\u0107e obveznice refinansiraju po vi\u0161im kamatama, taj iznos \u0107e vjerovatno nastaviti da raste, \u010dime se dodatno optere\u0107uje bud\u017eet i su\u017eava fiskalni manevarski prostor za druge prioritete, poput infrastrukture, obrazovanja i socijalnih programa. Ovo otvara ozbiljna pitanja o dugoro\u010dnoj odr\u017eivosti javnih finansija SAD, uprkos njenom trenutnom privilegovanom polo\u017eaju u svjetskoj ekonomiji.<\/p>

Dakle, SAD trenutno nemaju hitnih problema zbog pretjeranog javnog duga, ali akcenat je na \u201etrenutno\u201c. Od svega navedenog postoji jedna jo\u0161 ve\u0107a prednost koja nije direktno vezana za ekonomiju, a to je vojna mo\u0107 SAD koja je bez premca na planeti. Uzmimo za primjer Gr\u010dku, koja je zbog ogromnog javnog duga bila prinu\u0111ena da prodaje pojedina ostrva na na\u010din na koji se danas vlada Crne Gore nada da \u0107e prodati djelove (daleko kra\u0107e) crnogorske obale. Da li bi se ovako ne\u0161to moglo desiti SAD? Trenutno ne, iz prostog razloga \u0161to niko nema mehanizam sile koji bi mogao primorati ovu zemlju da u\u010dini ne\u0161to sli\u010dno. Ipak, sve je vi\u0161e ljudi u Va\u0161ingtonu svjesno da ovakvo stanje nije odr\u017eivo, a i sama vojna sila koja trenutno daje imunitet SAD u odnosu na druge du\u017enike \u0161irom svijeta upravo je potkopana slabljenjem javnih finansija. Ukoliko se ne\u0161to ne preduzme nije pitanje ho\u0107e li do\u0107i do kraha, ve\u0107 kada \u0107e do\u0107i \u2013 u pravo iz ovog razloga oformljen DOGE. \u00a0<\/p>

Da li je DOGE opravdao o\u010dekivanja?<\/strong><\/p>

Da li DOGE radi ta\u010dno ono za \u0161ta je oformljen? Da. Da li DOGE posti\u017ee o\u010dekivane rezultate? Uprkos tome \u0161to je ova vladina agencija tek u povoju moglo bi se sasvim izvjesno zaklju\u010diti da su najave bile suvi\u0161e optimisti\u010dne. Ipak, prije nego u\u0111emo u \u0161ta DOGE nije postigao i zbog \u010dega, napravimo kratak pregled onoga \u0161to jeste. Pore\u0111enja radi, mo\u017eda bi trebalo imati u vidu da ukupni bud\u017eet Crne Gore za 2025. iznosi oko 4.5 milijardi dolara.<\/p>

Dakle, DOGE je tokom 2025. godine sproveo niz velikih reformi sa ciljem da se elimini\u0161e rasipanje novca poreskih obveznika i pove\u0107a efikasnost savezne administracije. Do sada je, prema objavama portparolke Karoline Leavit i samog odjeljenja, u\u0161te\u0111eno oko 170 milijardi dolara \u2013 \u0161to je pribli\u017eno 1 056 dolara po poreskom obvezniku.<\/p>

Me\u0111u prvim otkri\u0107ima ovog odjeljenja je i to da je za samo 76 dana nakon Trumpove izborne pobjede (a do preuzimanja vlasti od Bajdena), Ministarstvo energetike (DOE) dodijelilo \u010dak 93 milijarde dolara organizacijama povezanim s Bajdenovim saveznicima – \u0161to je dvostruko vi\u0161e nego \u0161to je ukupno dodijeljeno u prethodnih 15 godina! Zna\u010dajan dio tih sredstava oti\u0161ao je novooformljenim organizacijama koje su nastale neposredno prije same dodjele sredstava, bez ikakvih prethodnih dostignu\u0107a ili rezultata koji bi opravdali tako velike iznose.<\/p>

Sredstva ameri\u010dkih poreskih obveznika rasipala su se i pod pla\u0161tom humanosti kroz \u00a0Ameri\u010dku agenciju za me\u0111unarodni razvoj (USAID). Umesto da podsti\u010de ekonomski razvoj u inostranstvu, ova agencija ve\u0107 decenijama ne slu\u017ei svrsi i leglo je rasipni\u0161tva, korupcije i lo\u0161eg upravljanja Prema podacima sa sajta USASpending.gov, ameri\u010dki poreski obveznici su u poslednjih nekoliko godina izdvojili ogromne sume za USAID: 37.5 milijardi dolara u fiskalnoj 2021, preko 47 milijardi u 2022, vi\u0161e od 50 milijardi u 2023, i skoro 44 milijarde u 2024. Do sada, u 2025. godini, ve\u0107 je potro\u0161eno 22,5 milijardi, ali je Trampova administracija na inicijativu DOGE-a finansiranje privremeno obustavila.<\/p>

Iako je ova obustava nai\u0161la na o\u0161tre kritike i tvrdnje da \u0107e izostanak ameri\u010dke pomo\u0107i maltene dovesti do pomora od gladi i zaraze \u0161irom planete, istina nije ba\u0161 tako prosta. Studije pokazuju da USAID \u010desto ne ispunjava ni osnovne ciljeve. Izvje\u0161taj iz 2019. otkrio je da \u010dak 43% projekata te agencije ostvaruje tek polovinu o\u010dekivanih rezultata. Ogromna birokratija, zavisnost od velikih ugovara\u010da i nedostatak transparentnosti doveli su do toga da milioni, pa \u010dak i milijarde dolara, nestaju bez konkretne kontrole ili koristi. USAID je \u010desto kori\u0161\u0107en kao politi\u010dki alat za usluge i pogodnosti (izme\u0111u ostalog i na Balkanu), a u brojnim izvje\u0161tajima navode se primjeri zloupotreba i korupcije. Iako su prethodne administracije bile svjesne problema, jedino je Trampova pokazala politi\u010dku volju da djeluje.<\/p>

Koliko je raznovrstan, ali i zahtijevan, zadatak DOGE-a pokazuje i slede\u0107i primjer rasipanja javnih sredstava. U okviru revizije softverskih licenci, otkriveno je da dr\u017eavne agencije \u010desto imaju vi\u0161e licenci nego zaposlenih, a mnoge licence nisu ni instalirane. Tako je, recimo, Poreska uprava (IRS) imala 3 000 licenci za Microsoft Visio<\/em>, ali se koristilo samo 25. Sli\u010dna situacija je zabele\u017eena u GSA, gdje je bilo \u010dak 37 000 WinZip<\/em> licenci za 13.000 zaposlenih. U sektoru telefonije, Ministarstvo rada (DOL) imalo je 16 800 aktivnih linija, dok je kori\u0161\u0107eno samo 4 000, \u0161to je dovelo do ga\u0161enja neiskori\u0161tenih linija i u\u0161tede od pola miliona dolara godi\u0161nje.<\/p>

Tako\u0111e, DOGE je identifikovao 4.6 miliona aktivnih vladinih kreditnih kartica, od kojih je vi\u0161e od pola miliona ve\u0107 deaktivirano. Pored toga, otkriveno je da vi\u0161e od 12 miliona osoba u evidenciji Socijalnog osiguranja ima 120 ili vi\u0161e godina, te su ti zapisi ozna\u010deni kao neva\u017ee\u0107i, \u0161to je dio \u0161ire kampanje protiv prevara. Na polju ugovora i subvencija, otkazane su hiljade bespotrebnih i neefikasnih ugovora \u2013 samo u jednom navratu, u\u0161teda je iznosila 908 miliona dolara otkazivanjem 120 ugovora. Me\u0111u najkontroverznijim grantovima koji su ukinuti bili su oni za \u201canaliti\u010dku podr\u0161ku za zdravstvenu jednakost\u201d i \u201eDEI radionice\u201c (predavanja o inkluzivnosti). Ministarstvo odbrane je tako\u0111e otkazalo vi\u0161e milijardi dolara vrijedne konsultantske ugovore koji nisu doprinosili borbenoj spremnosti.<\/p>

DOGE se tako\u0111e fokusirao na modernizaciju digitalne infrastrukture. Ustanovljeno je da savezna vlada ima preko 6 500 sajtova, od kojih mnogi nisu posje\u0107eni ni deset puta mjese\u010dno, a ko\u0161taju izme\u0111u 100.000 i 6 miliona dolara godi\u0161nje po sajtu. Revizijom je procojenjeno da se oko 20% sajtova mo\u017ee potpuno eliminisati.<\/p>

Sve ove mjere (a i mnoge koje nisu pobrojane) dio su \u0161ire kampanje aktuelne administracije na \u010delu sa predsjednikom Donaldom Trampom da se dr\u017eavna potro\u0161nja racionalizuje, elimini\u0161e ideolo\u0161ki motivisano tro\u0161enje sredstava i oja\u010da povjerenje gra\u0111ana u rad vlade. Me\u0111utim, koli\u010dina u\u0161te\u0111enih sredstava za sada je daleko od projektovanih<\/p>

Sa kojim preprekama se DOGE sre\u0107e? <\/strong><\/p>

Pred DOGE-om je mamutski zadatak da najzadu\u017eeniju zemlju svijeta vrati u domen racionalne potro\u0161nje, zadatak koji bi bio te\u017eak i da su svi dr\u017eavni elementi spremni i voljni da u tome pripomognu. Na\u017ealost, suprotno je slu\u010daj. Tramp ne spominje slu\u010dajno \u201eduboku dr\u017eavu\u201c, sa problemima ove pojave suo\u010dio se i tokom prethodnog mandata, pa i me\u0111u \u010dlanovima svog kabineta. Iako sam termin asocira na neku zavjeru zapravo se radi o prili\u010dno jednostavnom i rasprostranjenom fenomenu koji se mo\u017ee na\u0107i i pod terminom \u201ebirokratska inercija\u201c.<\/p>

Naime, radi se o tome da dr\u017eavni organi i srodne institucije koje su obrazovane da vr\u0161e neki poseban vid zadatka za dr\u017eavu i dru\u0161tvo, vrlo brzo po osnivanju postaju cilj samima sebi, \u010desto rade\u0107i protiv interesa dr\u017eave. Iako se radi o ve\u0107im interesima u SAD je ipak odra\u0111eno suptilnije nego recimo u Crnoj Gori gdje trenutno svjedo\u010dimo birokratskoj inerciji Agencije za spre\u010davanje korupcije koja nikada nije ni poku\u0161ala da ozbiljno radi svoj posao, ali je zato dala sve od sebe da iz bud\u017eeta gra\u0111anima (koji ne dobijaju apsolutno nikakvu uslugu za to \u0161to pla\u0107aju) uzme \u0161to vi\u0161e sredstava kroz dodjele bonusa i beneficija. Tako dakle, dr\u017eavni organi kojima DOGE poku\u0161ava racionalizovati potro\u0161nju i pove\u0107ati efikasnost ne vide re\u010deni proces kao ne\u0161to od \u010dega \u0107e gra\u0111ani koji pla\u0107aju rad tih organa imati korist (a nesumnjivo ho\u0107e) ve\u0107 gledaju kao da im neko \u201evezuje ruke\u201c i \u201evadi novac iz d\u017eepa\u201c. Prostije re\u010deno, najve\u0107i otpor efikasnosti dr\u017eavnih institucija je njihova inherentna \u017eelja da budu neefikasni.<\/p>

U strahu da \u0107e i same do\u0107i pod lupu nadzornih institucija drugi dr\u017eavni organi, prije svega sudovi, \u010desto pru\u017eaju podr\u0161ku neefikasnim i korumpiranim institucijama ne bi li same stvorile bafer zonu izme\u0111u sebe i kontrolnih mehanizama. Tako smo u Crnoj Gori imali dvije presude u korist biv\u0161e direktorice ASK-a u jednom danu, dok normalni gra\u0111ani na pravdu i presude \u010dekaju godinama (da ih mnogi nikada i ne do\u010dekaju). Na\u017ealost, nije samo u Crnoj Gori slu\u010daj da su sudovi brzi u odbrani interesa korumpiranih institucija i \u010dinovnika, a spori do granica nepokretnosti kada poreske obveznike treba \u0161tititi od samovolje, nesposobnosti i nepo\u010dinstava institucija koje pla\u0107aju. \u00a0\u00a0<\/p>

Tako ne treba da \u010dudi vijest da je jedanod federalnih sudija izdao je privremenu zabranu kojom se blokira plan Trampove administracije da zna\u010dajno smanji broj zaposlenih i reorganizuje strukturu mnogih klju\u010dnih saveznih agencija na DOGE-ovu inicijativu. Sudija Suzan Ilston je u svojoj odluci naglasila da, iako predsjednici mogu postavljati politi\u010dke prioritete, agencije ne mogu sprovoditi velike reorganizacije i otpu\u0161tanja u suprotnosti sa zakonskim obavezama koje im je odredio Kongres. Odluka privremeno zaustavlja sve dalje reforme dok traje sudski proces, pokrenut od strane sindikata dr\u017eavnih slu\u017ebenika, nekoliko saveznih dr\u017eava i gradova.<\/p>

Trampova administracija je odmah ulo\u017eila \u017ealbu Apelacionom sudu 9. okruga i najavila da \u0107e tra\u017eiti ukidanje zabrane. Tako\u0111e je podnijela zahtjev Vrhovnom sudu SAD za hitnu suspenziju naredbe. U obrazlo\u017eenju zahtjeva, ameri\u010dki dr\u017eavni advokat D\u017eon Sauer tvrdi da bi zadr\u017eavanje zabrane prakti\u010dno blokiralo cijeli izvr\u0161ni aparat u sprovo\u0111enju politika smanjenja administracije, te naru\u0161ilo izvr\u0161nu privilegiju predsjednika (koja u ameri\u010dkom pravnom sistemu ima snagu zakona).<\/p>

Ipak, neuspjesi DOGE-a ne mogu se vezati samo za institucionalni otpor, jednim dijelom u pitanju je i neuspjeh rukovodstva. Da je zadatak pred DOGE-om daleko kompleksniji i ozbiljniji, a re\u0161enja slo\u017eenija, nego se to inicijalno o\u010dekivalo priznaje i njegov doju\u010dera\u0161nji vo\u0111a Elon Mask. Naime, Mask je pao u zamku mnogih laika kada je u pitanju upravljanje dr\u017eavom, a to je pretpostavka da ako je neko bio uspje\u0161an u nekoj drugoj profesiji (u Maskovom slu\u010daju na tr\u017ei\u0161tu) da \u0107e nu\u017eno na\u0107i uspjeh i u upravljanju dr\u017eavom. Stvari ne mogu biti dalje od istine, dr\u017eava u sebi sadr\u017ei sve druge sfere ljudskog djelovanja tako da za uspje\u0161no upravljanje bilo kim aspektom dr\u017eave potrebno je vi\u0161e truda, znanja i vje\u0161tine, a ne manje, nego za rukovo\u0111enje privatnom kompanijom, pa bila ta kompanija Tesla a dr\u017eava Crna Gora.<\/p>

Ima li DOGE budu\u0107nost? <\/strong><\/p>

Razlozi za Maskovo napu\u0161tanje DOGE-a su\u00a0 vi\u0161eslojni i ne u potpunosti vidljivi javnosti. Jedan od o\u010diglednih razloga je i zapostavljanje privatnog poslovanja. Naime, Maskova kompanija u prvom kvartalu 2025. (dakle u periodu dok je Mask rukovodio DOGE-om) do\u017eivjela je pad profita od \u010dak 71%. Jedan od razloga za ovo svakako le\u017ei u militantnom otporu ovoj kompaniji koju su pru\u017eile pristalice Demokratske partije. Budu\u0107i da tesla proizvodi elektri\u010dna vozila, koja se uklapaju u zelenu agendu Demokrata i drugih ljevi\u010dara, nekada su glavni kupci Teslinih proizvoda bili upravo oni koji ih danas bojkotuju iz ideolo\u0161kih razloga. Demokratska partija u\u010dinila je sve da svaki poku\u0161aj DOGE-a da racionalizuje dr\u017eavnu potro\u0161nju predstavi kao udar na siroma\u0161ne, kako u Americi tako i \u0161irom svijeta, te maltene kao nehumani \u010din bezobzirne zlobe. Ovo je rezonovalo kod velikog broja njihovih pristalica koje nerijetko vandalizuju Teslina vozila, bez obzira \u0161to u procesu uni\u0161tavaju privatnu imovinu i onih gra\u0111ana koji su ideolo\u0161ko mo\u017eda na njihovoj strani, a sa Maskovim djelovanjem svakako nemaju ni\u0161ta.\u00a0\u00a0<\/p>

Trenutno svjedo\u010dimo i javnoj sva\u0111i izme\u0111u Trampa i Maska koji je nezadovoljan novom poreskom politikom i odlukama administracije. Sa druge strane, Tramp nije pretjerano zadovoljan Maskovim rezultatima jer je obe\u0107ano neuporedivo vi\u0161e od onoga \u0161to je postignuto. Za sada DOGE nastavlja da ula\u017ee napore u racionalizaciju javne potro\u0161nje, ali za dugoro\u010dne i osjetne rezultate bi\u0107e potrebno vremena. SAD su posljednji put imale bud\u017eetski suficit prije \u010detvrt vijeka; decenije rasipni\u010dkih ratova i politika ne mogu se nadoknaditi preko no\u0107i. Lo\u0161e navike se sti\u010du lako, a gube te\u0161ko \u2013 naro\u010dito kada su oni koji ih praktikuju spremni na sve, od pravnog do fizi\u010dkog nasilja, samo da ne promijene svoj modus operandi. Ipak, ukoliko ova administracija nastavi sa naporima u tom pravcu, a naredna ne napravi zaokret u pogledu racionalizacije, SAD bi mogle opstati kao dominantna supersila na planeti. U suprotnom, zadovoljstvo neefikasnih slu\u017ebi potraja\u0107e jo\u0161 neko vrijeme, sve do trenutka kada \u0107e zajedno sa ostatkom zemlje potonuti, kada ekonomski kolaps neminovno do\u0111e.<\/p>

\u00a0<\/p>

Autor: Roberto Golovi\u0107<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DOGE: Prijeko potrebna inicijativa sa malom \u0161ansom za uspjehom Home \/ Iz Japana je 24. maja 2024 stigla tu\u017ena vijest, da popularni \u0161iba-inu pas Kabosu vi\u0161e nije me\u0111u \u017eivima. Iako je\u00a0 Kabosu do\u017eivjela poznu starost od 18 godina i imala stotine hiljada pratilaca na Instagramu jedna njena fotografija zapravo je imala planetarnog odjeka u vidu \u010duvenog internet mima poznatog kao \u201eDoge\u201c. Upravo je Doge poslu\u017eio i kao nezvani\u010dna maskota i kao anagram za\u00a0 DOGE, \u00a0Department of Government Efficiency (Odjeljenje za efikasnost uprave), koju je u januaru 2025. osnovala administracija ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa i dala na upravu najbogatijem \u010dovjeku svijeta, Elonu Masku. 29. maja 2025, nakon svega pola godine, Elon Mask je napustio ameri\u010dku administraciju iako DOGE nastavlja da operi\u0161e. Ovaj tekst \u0107e se pozabaviti time za\u0161to je DOGE nu\u017ean za Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (SAD), sa kakvim se problemima suo\u010dava i koje su mu \u0161anse za uspjehom.\u00a0\u00a0 \u00a0 Za\u0161to DOGE? Javni dug jedan je od klju\u010dnih pokazatelja fiskalnog zdravlja zemlje. U trenutku pisanja ovog teksta ukupni javni dug SAD iznosi oko 36.9 biliona dolara (36 920 milijardi), od \u010dega se pribli\u017eno 27 biliona odnosi na doma\u0107i i strani dug u vlasni\u0161tvu javnosti, dok ostatak duguje savezna vlada sama sebi (tzv. \u201eintragovernmental holdings\u201c, poput trust fondova za socijalno osiguranje). Ukupan javni dug SAD trenutno iznosi oko 123\u2013125% bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP-a). Ovakav nivo zadu\u017eenja predstavlja drasti\u010dan rast u pore\u0111enju sa istorijskim prosjekom, koji se tokom druge polovine XX vijeka uglavnom kretao izme\u0111u 60% i 80% BDP-a. Posljednji put kada je dug u odnosu na BDP bio ovako visok bio je odmah nakon Drugog svjetskog rata, kada je dostigao vrhunac od oko 119% BDP-a 1946. godine, kao posljedica ratne potro\u0161nje. Nakon toga je decenijama opadao zahvaljuju\u0107i ekonomskom rastu i fiskalnoj disciplini, sve do 1980-ih kada je ponovno po\u010deo da raste. SAD su posljednji put imale bud\u017eetski suficit (odnosno tro\u0161ile iz bud\u017eeta manje nego \u0161to u njega stavljaju) 2001. godine, pod administracijom predsjednika Bila Klintona. U fiskalnoj 2000. godini suficit je iznosio oko 236 milijardi dolara, \u0161to je tada bilo oko 2% BDP-a. Taj vi\u0161ak bio je rezultat kombinacije sna\u017enog ekonomskog rasta, fiskalne konsolidacije (smanjenje javne potro\u0161nje) i pove\u0107anja poreskih prihoda. Me\u0111utim, nakon 2001. godine do\u0161lo je do vi\u0161e negativnih faktora, uklju\u010duju\u0107i ratove u Iraku i Avganistanu, poreske olak\u0161ice, finansijsku krizu 2008, pandemiju COVID-19 i pove\u0107anje socijalnih rashoda, \u0161to je dovelo do stalnih bud\u017eetskih deficita. U pore\u0111enju sa drugim zemljama, SAD spadaju me\u0111u najzadu\u017eenije razvijene ekonomije kada se posmatra javni dug u odnosu na bruto doma\u0107i proizvod (BDP). Globalni prosjek varira u zavisnosti od grupe zemalja: u dr\u017eavama \u010dlanicama OECD-a prosje\u010dan javni dug iznosi oko 90\u2013100% BDP-a, dok je u Evropskoj uniji taj odnos pribli\u017eno 85\u201390%, iako evro-zona formalno preporu\u010duje da dug ne prelazi 60% BDP-a prema Maastrichtskim kriterijumima. Zemlje u razvoju \u010desto imaju znatno ni\u017ei nivo javnog duga u odnosu na BDP, ali se suo\u010davaju s nepovoljnijim uslovima zadu\u017eivanja. U pojedina\u010dnim slu\u010dajevima, Japan prednja\u010di sa oko 260% BDP-a duga, iako se najve\u0107i dio odnosi na doma\u0107e obveznice. Italija ima oko 140%, Francuska preko 110%, dok se Ujedinjeno Kraljevstvo kre\u0107e oko 100%. Njema\u010dka je me\u0111u fiskalno najdisciplinovanijim \u010dlanicama G7, sa dugom oko 65% BDP-a. Kina formalno prikazuje dug od oko 80%, ali uz dodatne obaveze lokalnih vlasti i \u201esjenkastog\u201c bankarskog sektora, realan nivo mo\u017ee biti znatno vi\u0161i. S druge strane, Rusija ima relativno nizak dug ispod 20%, iako je pod me\u0111unarodnim sankcijama i prakti\u010dno isklju\u010dena sa svjetskih finansijskih tr\u017ei\u0161ta. U 2025. Crna Gora ima oko 65% dok Srbija ima oko 50%, iako ovi procenti u crnogorskom slu\u010daju mogu navesti na pogre\u0161an zaklju\u010dak ako se ne uzme u obzir koliko je nestabilna ekonomija koja se oslanja samo na jednu privrednu granu (turizam) i koliko su javne finansije zavisne od spoljnog duga. Uprkos svemu navedenom, SAD trenutno imaju poseban polo\u017eaj koji im omogu\u0107ava da neometano funkcioni\u0161u uprkos najve\u0107em javnom dugu u svijetu,\u00a0 procentu duga spram BDP-a i fiskalnom deficitu. SAD imaju jedinstvenu prednost u globalnom ekonomskom sistemu jer se zadu\u017euju u sopstvenoj valuti, tj ameri\u010dkom dolaru (USD). Za razliku od zemalja poput Crne Gore, koja uprkos tome \u0161to trenutno ima odnos duga spram BDP oko 65%, ima puno vi\u0161e razloga za brigu je vezana za zajedni\u010dku valutu (euro) i zavisi od eksternih kreditora, SAD ne mogu bankrotirati u klasi\u010dnom smislu, jer uvijek imaju mogu\u0107nost da emituju dodatni novac kako bi servisirale svoj dug. Naravno, ova sposobnost \u201e\u0161tampanja novca\u201c nosi sa sobom rizike, prije svega inflaciju i potencijalno slabljenje povjerenja u dolar, ali zasad ostaje klju\u010dna ekonomska prednost. Pored toga, dolar je i dalje dominantna globalna rezervna valuta, koju centralne banke \u0161irom svijeta dr\u017ee u svojim deviznim rezervama. Ova privilegija omogu\u0107ava SAD da se zadu\u017euju uz relativno niske kamatne stope i da imaju stalan pristup dubokom i likvidnom tr\u017ei\u0161tu dr\u017eavnih obveznica. Me\u0111utim, u poslednjih nekoliko godina, naro\u010dito posle pandemije i rasta inflacije, kamatne stope su naglo porasle, \u0161to je zna\u010dajno pove\u0107alo tro\u0161kove servisiranja javnog duga. Ve\u0107 sada godi\u0161nji izdaci za kamate na dug prelaze 1 bilion dolara, \u0161to je vi\u0161e nego \u0161to federalni bud\u017eet izdvaja za cijelu nacionalnu odbranu. Kako se postoje\u0107e obveznice refinansiraju po vi\u0161im kamatama, taj iznos \u0107e vjerovatno nastaviti da raste, \u010dime se dodatno optere\u0107uje bud\u017eet i su\u017eava fiskalni manevarski prostor za druge prioritete, poput infrastrukture, obrazovanja i socijalnih programa. Ovo otvara ozbiljna pitanja o dugoro\u010dnoj odr\u017eivosti javnih finansija SAD, uprkos njenom trenutnom privilegovanom polo\u017eaju u svjetskoj ekonomiji. Dakle, SAD trenutno nemaju hitnih problema zbog pretjeranog javnog duga, ali akcenat je na \u201etrenutno\u201c. Od svega navedenog postoji jedna jo\u0161 ve\u0107a prednost koja nije direktno vezana za ekonomiju, a to je vojna mo\u0107 SAD koja je bez premca na planeti. Uzmimo za primjer Gr\u010dku, koja je zbog ogromnog javnog duga bila prinu\u0111ena da prodaje pojedina ostrva na na\u010din na koji se danas vlada Crne Gore nada da \u0107e prodati djelove (daleko kra\u0107e) crnogorske obale. Da li bi se ovako ne\u0161to moglo desiti SAD? Trenutno ne, iz prostog razloga \u0161to niko nema mehanizam sile koji bi mogao primorati ovu zemlju da u\u010dini ne\u0161to sli\u010dno. Ipak, sve je vi\u0161e ljudi u Va\u0161ingtonu svjesno da ovakvo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2803,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,7,9],"tags":[],"class_list":["post-2802","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-biznis","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2802","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2802"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2802\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2819,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2802\/revisions\/2819"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2803"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2802"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2802"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2802"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}