{"id":2657,"date":"2025-05-31T07:45:57","date_gmt":"2025-05-31T07:45:57","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2657"},"modified":"2025-05-31T07:51:33","modified_gmt":"2025-05-31T07:51:33","slug":"bbc-kako-zapad-pomaze-rusiji-u-finansiranju-rata-protiv-ukrajine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/31\/bbc-kako-zapad-pomaze-rusiji-u-finansiranju-rata-protiv-ukrajine\/","title":{"rendered":"BBC: Kako Zapad poma\u017ee Rusiji u finansiranju rata protiv Ukrajine"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"2657\" class=\"elementor elementor-2657\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-2a37b54a e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-parent\" data-id=\"2a37b54a\" data-element_type=\"container\">\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-d2c2a63 e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-child\" data-id=\"d2c2a63\" data-element_type=\"container\">\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-df7e021 e-con-full e-flex wpr-particle-no wpr-jarallax-no wpr-parallax-no wpr-sticky-section-no e-con e-child\" data-id=\"df7e021\" data-element_type=\"container\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c3a1298 elementor-widget elementor-widget-wpr-post-title\" data-id=\"c3a1298\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"wpr-post-title.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<h1 class=\"wpr-post-title\">BBC: Kako Zapad poma\u017ee Rusiji u finansiranju rata protiv Ukrajine<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-6e473ff elementor-widget elementor-widget-eael-breadcrumbs\" data-id=\"6e473ff\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"eael-breadcrumbs.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"eael-breadcrumbs\">\n\t\t\t<div class=\"eael-breadcrumbs__content\"><a href=\"https:\/\/ekonomist.me\">Home<\/a> <span class=\"eael-breadcrumb-separator\">\/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-1812683f elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"1812683f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<header class=\"article-header\"><p class=\"article__subhead\"><em>Od po\u010detka invazije 2022. godine, Rusija je zaradila vi\u0161e od tri puta vi\u0161e novca izvozom fosilnih goriva nego \u0161to je Ukrajina primila kao pomo\u0107 od saveznika.<\/em><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/balkans.aljazeera.net\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/2023-10-06T112503Z_2111978978_RC2ONU9CWBPM_RTRMADP_3_RUSSIA-FUEL-EXPORTS-EXPLAINER-1748634877.jpg?resize=770%2C513&amp;quality=80\" sizes=\"(max-width: 120px) 120px, (max-width: 270px) 270px, (max-width: 375px) 375px, (max-width: 570px) 570px, (max-width: 770px) 770px, 770px\" srcset=\"\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/2023-10-06T112503Z_2111978978_RC2ONU9CWBPM_RTRMADP_3_RUSSIA-FUEL-EXPORTS-EXPLAINER-1748634877.jpg?resize=120%2C80&amp;quality=80 120w, \/wp-content\/uploads\/2025\/05\/2023-10-06T112503Z_2111978978_RC2ONU9CWBPM_RTRMADP_3_RUSSIA-FUEL-EXPORTS-EXPLAINER-1748634877.jpg?resize=270%2C180&amp;quality=80 270w, \/wp-content\/uploads\/2025\/05\/2023-10-06T112503Z_2111978978_RC2ONU9CWBPM_RTRMADP_3_RUSSIA-FUEL-EXPORTS-EXPLAINER-1748634877.jpg?resize=375%2C250&amp;quality=80 375w, \/wp-content\/uploads\/2025\/05\/2023-10-06T112503Z_2111978978_RC2ONU9CWBPM_RTRMADP_3_RUSSIA-FUEL-EXPORTS-EXPLAINER-1748634877.jpg?resize=570%2C380&amp;quality=80 570w, \/wp-content\/uploads\/2025\/05\/2023-10-06T112503Z_2111978978_RC2ONU9CWBPM_RTRMADP_3_RUSSIA-FUEL-EXPORTS-EXPLAINER-1748634877.jpg?resize=770%2C513&amp;quality=80 770w\" alt=\"\" \/><\/p><\/header><figure class=\"article-featured-image\"><figcaption><\/figcaption><\/figure><div class=\"wysiwyg wysiwyg--all-content\" aria-live=\"polite\" aria-atomic=\"true\"><p>Rusija\u00a0je nastavila zara\u0111ivati \u200b\u200bmilijarde od izvoza fosilnih\u00a0goriva\u00a0na Zapad, pokazuju podaci na koje se poziva britanski BBC, \u0161to Moskvi poma\u017ee u finansiranju invazije na\u00a0Ukrajinu\u00a0koja je sada u \u010detvrtoj godini.<\/p><p>Od po\u010detka te invazije februara 2022. godine, Rusija je zaradila vi\u0161e od tri puta vi\u0161e novca izvozom ugljikovodika nego \u0161to je Ukrajina primila kao pomo\u0107 koju su joj dodijelili saveznici. Podaci koje je analizirao BBC pokazuju da su zapadni saveznici Ukrajine platili Rusiji vi\u0161e za njene proizvode nego \u0161to su Ukrajini dali kao pomo\u0107.<\/p><p>Aktivisti ka\u017eu da vlade u Evropi i Sjevernoj Americi moraju u\u010diniti vi\u0161e kako bi sprije\u010dile rusku naftu i plin da poti\u010du rat s Ukrajinom.<\/p><p>Prihodi od prodaje nafte i plina klju\u010dni su za odr\u017eavanje ruske ratne ma\u0161inerije i \u010dine gotovo tre\u0107inu ruskih dr\u017eavnih prihoda i vi\u0161e od 60 posto njenog izvoza. Nakon po\u010detka invazije, ukrajinski saveznici nametnuli su sankcije ruskim ugljikovodicima, navodi BBC.<\/p><h2 id=\"stotine-milijardi-eura-za-gorivo\">Stotine milijardi eura za gorivo<\/h2><p>Tako su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Velika Britanija zabranili rusku naftu i plin, dok je Evropska unija zabranila uvoz ruske sirove nafte morskim putem, ali ne i plina.<\/p><p>Uprkos tome, do 29. maja Rusija je od po\u010detka invazije velikih razmjera ostvarila vi\u0161e od 883 milijarde eura prihoda od izvoza fosilnih goriva, uklju\u010duju\u0107i 228 milijardi eura od dr\u017eava koje su uvele sankcije, pokazuju podaci Centra za istra\u017eivanje energije i \u010distog zraka (CREA). Lavovski dio tog iznosa, 209 milijardi eura, do\u0161ao je iz dr\u017eava \u010dlanica EU.<\/p><p>Dr\u017eave Unije nastavile su uvoziti plin iz naftovoda direktno iz Rusije sve dok Ukrajina nije prekinula tranzit u januaru 2025. godine, a ruska sirova nafta i dalje se cjevovodima transportira u Ma\u0111arsku i Slova\u010dku.<\/p><p>Ruski plin se i dalje transportuje u Evropu u sve ve\u0107im koli\u010dinama preko Turske: podaci CREA-e pokazuju kako je njegov volumen porastao za 26,77 posto u januaru i februaru 2025. u odnosu na isti period 2024. godine. Ma\u0111arska i Slova\u010dka tako\u0111e i dalje primaju ruski plin iz naftovoda preko Turske.<\/p><p>Uprkos naporima Zapada, ruski prihodi od fosilnih goriva pali su 2024. za samo pet posto u pore\u0111enju sa 2023. godine, uz sli\u010dan pad od \u0161est posto u obimu izvoza, navode iz CREA-i.<\/p><p>Pro\u0161le godine tako\u0111e je zabilje\u017een porast ruskih prihoda od izvoza sirove nafte od \u0161est posto i porast prihoda od plinovoda od devet posto u odnosu na prethodnu godinu.<\/p><h2 id=\"rupe-u-zakonima\">Rupe u zakonima<\/h2><p>Ruske procjene ka\u017eu da je izvoz plina u Evropu porastao do 20 posto u 2024, a izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) dosegao je rekordne koli\u010dine.<\/p><p>Trenutno polovina ruskog izvoza LNG-a ide u EU, navodi CREA. Uvoz LNG-a nije uklju\u010den u najnoviji, 17. paket sankcija Rusiji koji je odobrila EU, ali je usvojila plan za prekid uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine.<\/p><p>Podaci pokazuju da je novac koji Rusija zaradi prodajom fosilnih goriva dosljedno prema\u0161ivao koli\u010dinu pomo\u0107i koju Ukrajina prima od svojih saveznika.<\/p><p>Osim direktne prodaje, dio nafte koju Rusija izvozi zavr\u0161ava na Zapadu nakon \u0161to se preradi u gorivne proizvode u tre\u0107im dr\u017eavama putem onoga \u0161to je poznato kao \u201crupa u zakonu o rafiniranju\u201d. Ponekad se razrje\u0111uje i sirovom naftom iz drugih dr\u017eava.<\/p><h2 id=\"hirovi-neprijateljskih-diktatora\">Hirovi \u2018neprijateljskih diktatora\u2019<\/h2><p>Iz CREA-e navode kako su identifikovali tri \u201cpraonice\u201d u Turskoj i tri u Indiji koje prera\u0111uju rusku sirovu naftu i prodaju dobijeno gorivo dr\u017eavama koje su uvele sankcije. Navodi se da su koristile rusku sirovu naftu u vrijednosti od 6,1 milijarde eura za proizvodnju proizvoda za zemlje koje su uvele sankcije.<\/p><p>Mai Rosner, vi\u0161a aktivistica iz interesne grupe Global Witness, ka\u017ee za BBC kako postoje i moralni i prakti\u010dni problemi Zapada koji kupuje ruska goriva dok podr\u017eava Ukrajinu.<\/p><p>\u201eSada imamo situaciju u kojoj finansiramo agresora u ratu koji osu\u0111ujemo, a ujedno finansiramo i otpor ratu\u201c, rekla je ona. \u201eOva zavisnost od fosilnih goriva zna\u010di da smo doista prepu\u0161teni hirovima energetskih tr\u017ei\u0161ta, globalnih proizvo\u0111a\u010da energije i neprijateljskih diktatora.\u201c<\/p><\/div><div class=\"article-source\">Izvor: Aljazeera<\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cc13a3d elementor-widget-divider--view-line elementor-widget elementor-widget-divider\" data-id=\"cc13a3d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"divider.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-divider\">\n\t\t\t<span class=\"elementor-divider-separator\">\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BBC: Kako Zapad poma\u017ee Rusiji u finansiranju rata protiv Ukrajine Home \/ Od po\u010detka invazije 2022. godine, Rusija je zaradila vi\u0161e od tri puta vi\u0161e novca izvozom fosilnih goriva nego \u0161to je Ukrajina primila kao pomo\u0107 od saveznika. Rusija\u00a0je nastavila zara\u0111ivati \u200b\u200bmilijarde od izvoza fosilnih\u00a0goriva\u00a0na Zapad, pokazuju podaci na koje se poziva britanski BBC, \u0161to Moskvi poma\u017ee u finansiranju invazije na\u00a0Ukrajinu\u00a0koja je sada u \u010detvrtoj godini. Od po\u010detka te invazije februara 2022. godine, Rusija je zaradila vi\u0161e od tri puta vi\u0161e novca izvozom ugljikovodika nego \u0161to je Ukrajina primila kao pomo\u0107 koju su joj dodijelili saveznici. Podaci koje je analizirao BBC pokazuju da su zapadni saveznici Ukrajine platili Rusiji vi\u0161e za njene proizvode nego \u0161to su Ukrajini dali kao pomo\u0107. Aktivisti ka\u017eu da vlade u Evropi i Sjevernoj Americi moraju u\u010diniti vi\u0161e kako bi sprije\u010dile rusku naftu i plin da poti\u010du rat s Ukrajinom. Prihodi od prodaje nafte i plina klju\u010dni su za odr\u017eavanje ruske ratne ma\u0161inerije i \u010dine gotovo tre\u0107inu ruskih dr\u017eavnih prihoda i vi\u0161e od 60 posto njenog izvoza. Nakon po\u010detka invazije, ukrajinski saveznici nametnuli su sankcije ruskim ugljikovodicima, navodi BBC. Stotine milijardi eura za gorivo Tako su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Velika Britanija zabranili rusku naftu i plin, dok je Evropska unija zabranila uvoz ruske sirove nafte morskim putem, ali ne i plina. Uprkos tome, do 29. maja Rusija je od po\u010detka invazije velikih razmjera ostvarila vi\u0161e od 883 milijarde eura prihoda od izvoza fosilnih goriva, uklju\u010duju\u0107i 228 milijardi eura od dr\u017eava koje su uvele sankcije, pokazuju podaci Centra za istra\u017eivanje energije i \u010distog zraka (CREA). Lavovski dio tog iznosa, 209 milijardi eura, do\u0161ao je iz dr\u017eava \u010dlanica EU. Dr\u017eave Unije nastavile su uvoziti plin iz naftovoda direktno iz Rusije sve dok Ukrajina nije prekinula tranzit u januaru 2025. godine, a ruska sirova nafta i dalje se cjevovodima transportira u Ma\u0111arsku i Slova\u010dku. Ruski plin se i dalje transportuje u Evropu u sve ve\u0107im koli\u010dinama preko Turske: podaci CREA-e pokazuju kako je njegov volumen porastao za 26,77 posto u januaru i februaru 2025. u odnosu na isti period 2024. godine. Ma\u0111arska i Slova\u010dka tako\u0111e i dalje primaju ruski plin iz naftovoda preko Turske. Uprkos naporima Zapada, ruski prihodi od fosilnih goriva pali su 2024. za samo pet posto u pore\u0111enju sa 2023. godine, uz sli\u010dan pad od \u0161est posto u obimu izvoza, navode iz CREA-i. Pro\u0161le godine tako\u0111e je zabilje\u017een porast ruskih prihoda od izvoza sirove nafte od \u0161est posto i porast prihoda od plinovoda od devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Rupe u zakonima Ruske procjene ka\u017eu da je izvoz plina u Evropu porastao do 20 posto u 2024, a izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) dosegao je rekordne koli\u010dine. Trenutno polovina ruskog izvoza LNG-a ide u EU, navodi CREA. Uvoz LNG-a nije uklju\u010den u najnoviji, 17. paket sankcija Rusiji koji je odobrila EU, ali je usvojila plan za prekid uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine. Podaci pokazuju da je novac koji Rusija zaradi prodajom fosilnih goriva dosljedno prema\u0161ivao koli\u010dinu pomo\u0107i koju Ukrajina prima od svojih saveznika. Osim direktne prodaje, dio nafte koju Rusija izvozi zavr\u0161ava na Zapadu nakon \u0161to se preradi u gorivne proizvode u tre\u0107im dr\u017eavama putem onoga \u0161to je poznato kao \u201crupa u zakonu o rafiniranju\u201d. Ponekad se razrje\u0111uje i sirovom naftom iz drugih dr\u017eava. Hirovi \u2018neprijateljskih diktatora\u2019 Iz CREA-e navode kako su identifikovali tri \u201cpraonice\u201d u Turskoj i tri u Indiji koje prera\u0111uju rusku sirovu naftu i prodaju dobijeno gorivo dr\u017eavama koje su uvele sankcije. Navodi se da su koristile rusku sirovu naftu u vrijednosti od 6,1 milijarde eura za proizvodnju proizvoda za zemlje koje su uvele sankcije. Mai Rosner, vi\u0161a aktivistica iz interesne grupe Global Witness, ka\u017ee za BBC kako postoje i moralni i prakti\u010dni problemi Zapada koji kupuje ruska goriva dok podr\u017eava Ukrajinu. \u201eSada imamo situaciju u kojoj finansiramo agresora u ratu koji osu\u0111ujemo, a ujedno finansiramo i otpor ratu\u201c, rekla je ona. \u201eOva zavisnost od fosilnih goriva zna\u010di da smo doista prepu\u0161teni hirovima energetskih tr\u017ei\u0161ta, globalnih proizvo\u0111a\u010da energije i neprijateljskih diktatora.\u201c Izvor: Aljazeera<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2658,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-2657","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2657","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2657"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2657\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2665,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2657\/revisions\/2665"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2657"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2657"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2657"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}