{"id":2623,"date":"2025-05-30T09:14:49","date_gmt":"2025-05-30T09:14:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2623"},"modified":"2025-05-30T10:10:06","modified_gmt":"2025-05-30T10:10:06","slug":"izmedu-sna-i-smrti-ko-je-bio-srpski-pjesnik-vladislav-petkovic-dis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/30\/izmedu-sna-i-smrti-ko-je-bio-srpski-pjesnik-vladislav-petkovic-dis\/","title":{"rendered":"Izme\u0111u sna i smrti: Ko je bio srpski pjesnik Vladislav Petkovi\u0107 Dis"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Izme\u0111u sna i smrti: Ko je bio srpski pjesnik Vladislav Petkovi\u0107 Dis<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zajedno sa Jovanom Du\u010di\u0107em, Milanom Raki\u0107em, Aleksom \u0160anti\u0107em i Milutinom Boji\u0107em, Vladislav Petkovi\u0107 Dis se ubraja me\u0111u pjesnike koji su oblikovali srpsku poeziju 20. veka.<\/h3>

Ku\u0107a mraka, mrtva draga i pjesma o zaboravljenoj pjesmi – ovi magloviti, uzbudljivi i pomalo sablasni motivi dugo su opsijedali jednog umjetnika razbaru\u0161ene kose.<\/p>

\u201eKada pomisle na pjesnika, ljudima uglavnom padne na pamet Vladislav Petkovi\u0107 Dis\u201d, ka\u017ee Uro\u0161 \u0110urkovi\u0107, knji\u017eevni kriti\u010dar i teoreti\u010dar knji\u017eevnosti sa Instituta za srpsku kulturu Pri\u0161tina – Leposavi\u0107 na Kosovu.<\/p>

\u201eGovoriti o njemu, zna\u010di govoriti o srpskoj poeziji u cjelini\u201d, dodaje on u izjavi za BBC na srpskom.<\/p>

Zajedno sa Jovanom Du\u010di\u0107em, Milanom Raki\u0107em, Aleksom \u0160anti\u0107em i Milutinom Boji\u0107em, Dis se ubraja me\u0111u pjesnike koji su oblikovali srpsku poeziju 20. vijeka.<\/p>

\u201eNjegovi stihovi \u010desto poprimaju proro\u010dki ili vizionarski ton, te\u017ee da prodru preko granica uobi\u010dajenog shvatanja i artikulisanja istine koje postoje van doma\u0161aja jezika ili \u010dulnog iskustva\u201d, ka\u017ee Dominika Gapska sa Univerziteta u Poznanu u Poljskoj za BBC na srpskom.<\/p>

Neke od Petkovi\u0107evih najpoznatijih pjesama su Mo\u017eda spava, Nirvana, Jutarnja idila<\/em>.<\/p>

Za vrijeme kratkog, 37-godi\u0161njeg \u017eivota, napisao je dvije zbirke poezije – Utopljene du\u0161e\u00a0<\/em>i\u00a0Mi \u010dekamo cara.<\/em><\/p>

Odrastanje i mladost<\/h2>

Ni decenijama posle prerane smrti Vladislava Petkovi\u0107a Disa, nisu se znali pouzdani podaci iz njegovog \u017eivota, ka\u017ee Olivera Nedeljkovi\u0107 iz biblioteke koja nosi njegovo ime u \u010ca\u010dku.<\/p>

\u201e\u010cak se i u enciklopedijama nalazilo se mno\u0161tvo krupnih oma\u0161ki, pa je trebalo precizno utvrditi hronologiju i topografiju njegovog \u017eivota i upisati nedostaju\u0107a imena na razgranato porodi\u010dno stablo Disovih roditelja, Marije i Dimitrija Petkovi\u0107a\u201d, dodaje ona u izjavi za BBC na srpskom.<\/p>

Ro\u0111en je u Zabla\u0107u kod \u010ca\u010dka 1880. godine.<\/p>

Nije sasvim sigurno gdje je budu\u0107i pjesnik zapo\u010deo \u0161kolovanje, jer su Petkovi\u0107i, osim mehane u Zabla\u0107u, tih godina imali i ku\u0107u u Palilulskom sokaku u \u010ca\u010dku, dodaje Nedeljkovi\u0107.<\/p>

Poslije o\u010deve smrti i materijalne propasti porodice, budu\u0107i pjesnik nastavlja \u0161kolovanje u Zaje\u010daru, gde je radio njegov brat Radoslav, oficir.<\/p>

Ne uspijeva da maturira, ali nije poznato gdje ni kako provodi godine do prvog va\u017enog podatka u njegovoj bibliografiji: 1. jula 1903. godine kada mu ugledni list Srpski knji\u017eevni glasnik<\/em>\u00a0objavljuje pesmu Idila, ka\u017ee Nedeljkovi\u0107.<\/p>

Pjesma je bila potpisana pseudonimom – Dis.<\/p>

Dis je jedan od junaka srpske kulture koji je mnogo prepoznatljiviji po nadimku, nego po imenu, ka\u017ee \u0110urkovi\u0107.<\/p>

\u201ePostoji nekoliko pri\u010da o tome kako je ovaj nadimak nastao: jedna upu\u0107uje na\u00a0Bo\u017eanstvenu komediju<\/em> italijanskog renesansnog umetnika Dantea Aligijerija, druga ga povezuje sa rije\u010dju diskontinuitet, \u0161to bi se odnosilo na neki prekid u tada\u0161njim umjetni\u010dkim tendencijama.<\/p>

\u201eIpak, najverovatnije je da je nadimak nastao od njegovog imena Vladislav\u201d, obja\u0161njava on.<\/p>

Po dolasku u Beograd, mladi pjesnik se priklju\u010duje krugu beogradskih boema.<\/p>

\u201e\u017divio je od malih i neredovnih honorara.<\/p>

\u201eObjavljuje stihove u va\u017enim knji\u017eevnim \u010dasopisima toga doba kao \u0161to su\u00a0Srpski knji\u017eevni glasnik<\/em>,\u00a0Carigradski vesnik, Nova iskra, Zvezda, Delo<\/em>\u201d, ka\u017ee Nedeljkovi\u0107.<\/p>

Radio je kao u\u010ditelj u Prliti kod Zaje\u010dara, me\u0111utim, zbog lo\u0161eg zdravstvenog stanja i nemogu\u0107nosti da se navikne na politi\u010dke spletke, ubrzo tra\u017ei odsustvo, pri\u010da ona.<\/p>

Vra\u0107a se u Beograd, boemskom \u017eivotu, nastavljaju\u0107i da pi\u0161e i objavljuje poeziju.<\/p>

\u201eU aprilu 1911. upoznao je Hristinu Tinku Pavlovi\u0107 sa kojom je dobio dvoje djece – \u0107erku Gordanu i sina Mutimira\u201d, dodaje Nedeljkovi\u0107.<\/p>

Nemilosrdni Skerli\u0107<\/h2>

Kada je ovaj pjesnik tamnih vizija objavio prvu zbirku poezije Utopljene du\u0161e<\/em>\u00a01911. godine, komentar Jovana Skerli\u0107a, jednog od najuticajnijih knji\u017eevnih kriti\u010dara toga doba, bio je o\u0161tar.<\/p>

\u201eOn je nekultivis\u0430n \u010dovjek koji m\u0430lo \u010dit\u0430, m\u0430lo zn\u0430, koji se nije m\u0430k\u0430o d\u0430lje od Zemun\u0430, i m\u0430nje no iko je u st\u0430nju d\u0430 n\u0430m d\u0430 nov izr\u0430z moderne du\u0161e, koj\u0430 je t\u0430ko slo\u017een\u0430, i moderne umjetnosti koj\u0430 je u tolikoj mjeri intelektu\u0430ln\u0430<\/em>\u201d, napisao je Skerli\u0107.<\/p>

Kritikovao je Disa da u stihove unosi \u201emu\u010dne i nerazumljive halucinacije”.<\/p>

Skerli\u0107, tada uticajni profesor Velike \u0161kole, bio je nemilosrdan prema mladom pjesniku.<\/p>

Disova poezija je za Skerli\u0107a bila znak dekadencije, koja je upu\u0107ivala da ne\u0161to nije u redu, ne samo s pesnikom, ve\u0107 i sa samim duhom vremena.<\/p>

\u201eDis ne razmi\u0161lja, ne osje\u0107a i ne pjeva, ve\u0107 halucinira<\/em>“, napisao je Skerli\u0107 1912. godine.<\/p>

Za razliku od nekih njegovih savremenika, Dis nije ulazio u javne polemike.<\/p>

Ipak, Skerli\u0107eva stroga kritika izazvala je kontraefeket, vjeruje \u0110urkovi\u0107.<\/p>

\u201eNjegovim opaskama, u\u010dvr\u0161\u0107ena je Disova pozicija u srpskoj poeziji.<\/p>

\u201eOtvaranje prostora novim temama i druga\u010dijem senzibilitetu – sve ono \u0161to je Skerli\u0107 kritikovao – danas vidimo kao kvalitet i inovativnost”, dodaje on.<\/p>

‘Srpski ukleti pjesnik’<\/h2>

Na prvi pogled, francuski pjesnik \u010carls Bodler i Vladislav Petkovi\u0107 Dis nemaju mnogo zajedni\u010dkog – jedan je francuski poeta iz 19. vijeka, drugi srpski pjesnik koji je \u017eiveo na prelomu dva veka, u sjenci Prvog svjetskog rata.<\/p>

Ipak, istra\u017eiva\u010di vjeruju da druga\u010dije.<\/p>

\u201eDisova poezija pokazuje tematske i stilske paralele sa Bodlerovom, posebno u istra\u017eivanju motiva propadanja, melanholije i mra\u010dnijih dijelova ljudske psihe.<\/p>

\u201eOba pjesnika koriste simbole da bi se udubili u slo\u017eene emocionalne i filozofske nijanse, a Disov rad se mo\u017ee posmatrati kao dio \u0161ireg simbolisti\u010dkog pokreta na koji je Bodler zna\u010dajno uticao”, navela je Dominika Gapska za BBC na srpskom u pisanom odgovoru.<\/p>

Simbolizam je knji\u017eevni pravac, nastao u Francuskoj krajem 19. veka koji je koristio simbole i muzikalnost jezika.<\/p>

\u0110urkovi\u0107 stavlja Disa u red evropskih \u201eukletih pjesnika”.<\/p>

Ukleti pjesnici (les po\u00e8tes maudits<\/em>) je ime za grupu francuskih umjetnika iz druge polovine 19. veka, poznatih po buntovni\u010dkom duhu, \u017eivotu na margini dru\u0161tva i inovacijama u poeziji.<\/p>

Naziv je uveo pjesnik Pol Verlen u istoimenoj zbirci eseja iz 1884., u kojoj je opisao njegove savremenike i prijatelje, me\u0111u kojima je bio i Bodler, a koji su, poput njega, bili \u201eprokleti” zbog talenta, ose\u0107ajnosti i neprilago\u0111enosti svijetu.<\/p>

Disove pjesme su pro\u017eete simboli\u010dkim slikama, \u010desto se vrtec\u0301i oko motiva noc\u0301i i sjenke, koji slu\u017ee i kao centralne metafore za egzistencijalnu neizvjesnost, smrt i skriveno znanje, dodaje Gapska.<\/p>

Dis je nezaobilazna pjesni\u010dka stanica za one koji ho\u0107e ozbiljnije da se bave poezijom, smatra \u0110urkovi\u0107.<\/p>

U\u010denja sa Dalekog Istoka<\/h2>

Gapska je prou\u010davala veze Disove poezije i budizma – religije i filozofije nastala u Indiji oko 6. veka prije nove ere.<\/p>

Povod je bila njegova pesma\u00a0Nirvana<\/em>:<\/p>

I nirvana imala je tada<\/em><\/p>

Pogled koji nema ljudsko oko:<\/em><\/p>

Bez oblika, bez sre\u0107e, bez jada,<\/em><\/p>

Pogled mrtav i prazan duboko.<\/em><\/p>

\u201eIako pjesnik nikada nije posjetio Daleki istok niti se susreo sa budizmom na njegovom izvori\u0161tu, bio je inspirisan njime\u201d, ka\u017ee Gapska.<\/p>

Njegovo razumijevanje je \u201evjerovatno do\u0161lo iz evropskih, posebno njema\u010dkih tuma\u010denja budizma i hinduizma\u201d.<\/p>

Prikaz\u00a0nirvane – stanja mira koje neki nazivaju \u201eutrnu\u0107em svijesti o sebi\u201d – \u201ebudizam vidi kao duboku vrstu pesimizma\u201d, dodaje ona.<\/p>

To je \u201estanje koje oscilira izme\u0111u smrti, ni\u0161tavila, duhovnog savr\u0161enstva i rastakanja u prirodu\u201d, obja\u0161njava.<\/p>

Pjesnik vjeruje u \u201estalnu reinkarnaciju\u201d –\u00a0u\u010denje po kojem se \u010dovjek poslije smrti ponovo ra\u0111a u drugom tijelu.<\/p>

U srpskoj knji\u017eevosti pojavljuje se nekoliko pjesama sa temom nirvane, ali je Disova najuspjelija, ocjenjuje Uro\u0161 \u0110urkovi\u0107.<\/p>

Po\u010detak Velikog rata: Pariz, Krf i Nica<\/h2>

Pjesnikov uobi\u010dajeni \u017eivot u Beogradu naglo prekida poziv da se priklju\u010di srpskoj vojsci tokom Prvog svjetskog rata, koji je trajao od 1914. do 1918. godine.<\/p>

U Velikom ratu, kako se jo\u0161 naziva, u\u010destvovala je ve\u0107ina velikih svjetskih sila, grupisanih u dva sukobljena vojna bloka – Saveznika i Centralnih sila.<\/p>

Poslije mobilizacije, Dis je brzo oslobo\u0111en du\u017enosti i postavljen za ratnog dopisnika Brani\u010devskog okruga, ka\u017ee Olivera Nedeljkovi\u0107.<\/p>

Ipak, zbog pogor\u0161anja situacije on sklanja porodicu u \u010ca\u010dak, a pridru\u017euje se vojsci u povla\u010denju preko Albanije gdje je sa grupom intelektualaca od gr\u010dkog ostrva Krf nastavio put za Francusku, dodaje ona.<\/p>

Albanska golgota je naziv za strate\u0161ko povla\u010denje srpske vojske i civila preko kr\u0161eva i zavijanih planina Albanije i Crne Gore od novembra 1915. do januara 1916. godine, po\u0161to su zemlju sa svih strana opkolile neprijateljske snage – Austrougarska, Njema\u010dka i Turska, a potom i Bugarska.<\/p>

Umorni i bolesni pjesnik sa Krfa dalje putuje u Nicu, gdje lije\u010di tuberkulozu, a potom odlazi u Pariz.<\/p>

\u201eSvjedoci pamte da je u francuskoj prijestonici uvijek bio zami\u0161ljen i tu\u017ean, ali, dostojanstven.<\/p>

\u201eTamo sara\u0111uje sa srpskim \u010dasopisima i pi\u0161e pjesme od kojih \u0107e neke docnije biti objavljene u Krfskom zabavniku<\/em>\u201d, nastavlja.<\/p>

‘Pjesmu jednu svu no\u0107 \u0161to sam slu\u0161ao’<\/h2>

Preko oglasa u novinama, supruga mu je tra\u017eila da porodici u okupiranoj Srbiji po\u0161alje novac.<\/p>

\u201eO\u010dajan \u0161to njegova porodica \u017eivi u bijedi, iako je prijatelju davao \u010ditavu platu i molbu da je sa Krfa redovno \u0161alje u Srbiju, pjesnik kre\u0107e preko Tulona, Rima i Napulja za Krf\u201d, ka\u017ee Nedeljkovi\u0107.<\/p>

U zoru 30. maja 1917, pogo\u0111ena je la\u0111a \u201eItalija\u201d na kojoj je bio i Dis.<\/p>

Kad su ga francuski mornari izvukli na obalu, u njegovim d\u017eepovima na\u0161li su nao\u010dari, i pomalo novca, ka\u017ee Nedeljkovi\u0107.<\/p>

\u201eNeke pjesme su sasvim sigurno zauvijek, zajedno sa pjesnikom, nestale u morskim talasima\u201d, dodaje.<\/p>

\u201eDisovo stvarala\u010dko zavje\u0161tanje od tada polako po\u010dinje samostalno da \u017eivi, a slava, vijek kasnije, nastavlja da raste\u201d.<\/p>

Autora pesme o zaboravljenoj pesmi, istorija, ipak nije zaboravila.<\/p><\/div>

Izvor: BBC Srbija<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izme\u0111u sna i smrti: Ko je bio srpski pjesnik Vladislav Petkovi\u0107 Dis Home \/ Zajedno sa Jovanom Du\u010di\u0107em, Milanom Raki\u0107em, Aleksom \u0160anti\u0107em i Milutinom Boji\u0107em, Vladislav Petkovi\u0107 Dis se ubraja me\u0111u pjesnike koji su oblikovali srpsku poeziju 20. veka. Ku\u0107a mraka, mrtva draga i pjesma o zaboravljenoj pjesmi – ovi magloviti, uzbudljivi i pomalo sablasni motivi dugo su opsijedali jednog umjetnika razbaru\u0161ene kose. \u201eKada pomisle na pjesnika, ljudima uglavnom padne na pamet Vladislav Petkovi\u0107 Dis\u201d, ka\u017ee Uro\u0161 \u0110urkovi\u0107, knji\u017eevni kriti\u010dar i teoreti\u010dar knji\u017eevnosti sa Instituta za srpsku kulturu Pri\u0161tina – Leposavi\u0107 na Kosovu. \u201eGovoriti o njemu, zna\u010di govoriti o srpskoj poeziji u cjelini\u201d, dodaje on u izjavi za BBC na srpskom. Zajedno sa Jovanom Du\u010di\u0107em, Milanom Raki\u0107em, Aleksom \u0160anti\u0107em i Milutinom Boji\u0107em, Dis se ubraja me\u0111u pjesnike koji su oblikovali srpsku poeziju 20. vijeka. \u201eNjegovi stihovi \u010desto poprimaju proro\u010dki ili vizionarski ton, te\u017ee da prodru preko granica uobi\u010dajenog shvatanja i artikulisanja istine koje postoje van doma\u0161aja jezika ili \u010dulnog iskustva\u201d, ka\u017ee Dominika Gapska sa Univerziteta u Poznanu u Poljskoj za BBC na srpskom. Neke od Petkovi\u0107evih najpoznatijih pjesama su Mo\u017eda spava, Nirvana, Jutarnja idila. Za vrijeme kratkog, 37-godi\u0161njeg \u017eivota, napisao je dvije zbirke poezije – Utopljene du\u0161e\u00a0i\u00a0Mi \u010dekamo cara. Odrastanje i mladost Ni decenijama posle prerane smrti Vladislava Petkovi\u0107a Disa, nisu se znali pouzdani podaci iz njegovog \u017eivota, ka\u017ee Olivera Nedeljkovi\u0107 iz biblioteke koja nosi njegovo ime u \u010ca\u010dku. \u201e\u010cak se i u enciklopedijama nalazilo se mno\u0161tvo krupnih oma\u0161ki, pa je trebalo precizno utvrditi hronologiju i topografiju njegovog \u017eivota i upisati nedostaju\u0107a imena na razgranato porodi\u010dno stablo Disovih roditelja, Marije i Dimitrija Petkovi\u0107a\u201d, dodaje ona u izjavi za BBC na srpskom. Ro\u0111en je u Zabla\u0107u kod \u010ca\u010dka 1880. godine. Nije sasvim sigurno gdje je budu\u0107i pjesnik zapo\u010deo \u0161kolovanje, jer su Petkovi\u0107i, osim mehane u Zabla\u0107u, tih godina imali i ku\u0107u u Palilulskom sokaku u \u010ca\u010dku, dodaje Nedeljkovi\u0107. Poslije o\u010deve smrti i materijalne propasti porodice, budu\u0107i pjesnik nastavlja \u0161kolovanje u Zaje\u010daru, gde je radio njegov brat Radoslav, oficir. Ne uspijeva da maturira, ali nije poznato gdje ni kako provodi godine do prvog va\u017enog podatka u njegovoj bibliografiji: 1. jula 1903. godine kada mu ugledni list Srpski knji\u017eevni glasnik\u00a0objavljuje pesmu Idila, ka\u017ee Nedeljkovi\u0107. Pjesma je bila potpisana pseudonimom – Dis. Dis je jedan od junaka srpske kulture koji je mnogo prepoznatljiviji po nadimku, nego po imenu, ka\u017ee \u0110urkovi\u0107. \u201ePostoji nekoliko pri\u010da o tome kako je ovaj nadimak nastao: jedna upu\u0107uje na\u00a0Bo\u017eanstvenu komediju italijanskog renesansnog umetnika Dantea Aligijerija, druga ga povezuje sa rije\u010dju diskontinuitet, \u0161to bi se odnosilo na neki prekid u tada\u0161njim umjetni\u010dkim tendencijama. \u201eIpak, najverovatnije je da je nadimak nastao od njegovog imena Vladislav\u201d, obja\u0161njava on. Po dolasku u Beograd, mladi pjesnik se priklju\u010duje krugu beogradskih boema. \u201e\u017divio je od malih i neredovnih honorara. \u201eObjavljuje stihove u va\u017enim knji\u017eevnim \u010dasopisima toga doba kao \u0161to su\u00a0Srpski knji\u017eevni glasnik,\u00a0Carigradski vesnik, Nova iskra, Zvezda, Delo\u201d, ka\u017ee Nedeljkovi\u0107. Radio je kao u\u010ditelj u Prliti kod Zaje\u010dara, me\u0111utim, zbog lo\u0161eg zdravstvenog stanja i nemogu\u0107nosti da se navikne na politi\u010dke spletke, ubrzo tra\u017ei odsustvo, pri\u010da ona. Vra\u0107a se u Beograd, boemskom \u017eivotu, nastavljaju\u0107i da pi\u0161e i objavljuje poeziju. \u201eU aprilu 1911. upoznao je Hristinu Tinku Pavlovi\u0107 sa kojom je dobio dvoje djece – \u0107erku Gordanu i sina Mutimira\u201d, dodaje Nedeljkovi\u0107. Nemilosrdni Skerli\u0107 Kada je ovaj pjesnik tamnih vizija objavio prvu zbirku poezije Utopljene du\u0161e\u00a01911. godine, komentar Jovana Skerli\u0107a, jednog od najuticajnijih knji\u017eevnih kriti\u010dara toga doba, bio je o\u0161tar. \u201eOn je nekultivis\u0430n \u010dovjek koji m\u0430lo \u010dit\u0430, m\u0430lo zn\u0430, koji se nije m\u0430k\u0430o d\u0430lje od Zemun\u0430, i m\u0430nje no iko je u st\u0430nju d\u0430 n\u0430m d\u0430 nov izr\u0430z moderne du\u0161e, koj\u0430 je t\u0430ko slo\u017een\u0430, i moderne umjetnosti koj\u0430 je u tolikoj mjeri intelektu\u0430ln\u0430\u201d, napisao je Skerli\u0107. Kritikovao je Disa da u stihove unosi \u201emu\u010dne i nerazumljive halucinacije”. Skerli\u0107, tada uticajni profesor Velike \u0161kole, bio je nemilosrdan prema mladom pjesniku. Disova poezija je za Skerli\u0107a bila znak dekadencije, koja je upu\u0107ivala da ne\u0161to nije u redu, ne samo s pesnikom, ve\u0107 i sa samim duhom vremena. \u201eDis ne razmi\u0161lja, ne osje\u0107a i ne pjeva, ve\u0107 halucinira“, napisao je Skerli\u0107 1912. godine. Za razliku od nekih njegovih savremenika, Dis nije ulazio u javne polemike. Ipak, Skerli\u0107eva stroga kritika izazvala je kontraefeket, vjeruje \u0110urkovi\u0107. \u201eNjegovim opaskama, u\u010dvr\u0161\u0107ena je Disova pozicija u srpskoj poeziji. \u201eOtvaranje prostora novim temama i druga\u010dijem senzibilitetu – sve ono \u0161to je Skerli\u0107 kritikovao – danas vidimo kao kvalitet i inovativnost”, dodaje on. ‘Srpski ukleti pjesnik’ Na prvi pogled, francuski pjesnik \u010carls Bodler i Vladislav Petkovi\u0107 Dis nemaju mnogo zajedni\u010dkog – jedan je francuski poeta iz 19. vijeka, drugi srpski pjesnik koji je \u017eiveo na prelomu dva veka, u sjenci Prvog svjetskog rata. Ipak, istra\u017eiva\u010di vjeruju da druga\u010dije. \u201eDisova poezija pokazuje tematske i stilske paralele sa Bodlerovom, posebno u istra\u017eivanju motiva propadanja, melanholije i mra\u010dnijih dijelova ljudske psihe. \u201eOba pjesnika koriste simbole da bi se udubili u slo\u017eene emocionalne i filozofske nijanse, a Disov rad se mo\u017ee posmatrati kao dio \u0161ireg simbolisti\u010dkog pokreta na koji je Bodler zna\u010dajno uticao”, navela je Dominika Gapska za BBC na srpskom u pisanom odgovoru. Simbolizam je knji\u017eevni pravac, nastao u Francuskoj krajem 19. veka koji je koristio simbole i muzikalnost jezika. \u0110urkovi\u0107 stavlja Disa u red evropskih \u201eukletih pjesnika”. Ukleti pjesnici (les po\u00e8tes maudits) je ime za grupu francuskih umjetnika iz druge polovine 19. veka, poznatih po buntovni\u010dkom duhu, \u017eivotu na margini dru\u0161tva i inovacijama u poeziji. Naziv je uveo pjesnik Pol Verlen u istoimenoj zbirci eseja iz 1884., u kojoj je opisao njegove savremenike i prijatelje, me\u0111u kojima je bio i Bodler, a koji su, poput njega, bili \u201eprokleti” zbog talenta, ose\u0107ajnosti i neprilago\u0111enosti svijetu. Disove pjesme su pro\u017eete simboli\u010dkim slikama, \u010desto se vrtec\u0301i oko motiva noc\u0301i i sjenke, koji slu\u017ee i kao centralne metafore za egzistencijalnu neizvjesnost, smrt i skriveno znanje, dodaje Gapska. Dis je nezaobilazna pjesni\u010dka stanica za one koji ho\u0107e ozbiljnije da se bave poezijom, smatra \u0110urkovi\u0107. U\u010denja sa Dalekog Istoka Gapska je prou\u010davala veze Disove poezije i budizma – religije i filozofije nastala u Indiji oko 6. veka prije nove ere. Povod je bila njegova pesma\u00a0Nirvana: I<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2624,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8,7],"tags":[],"class_list":["post-2623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kripto","category-biznis"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2623"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2651,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2623\/revisions\/2651"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}