{"id":2598,"date":"2025-05-30T08:11:49","date_gmt":"2025-05-30T08:11:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2598"},"modified":"2025-05-30T08:24:11","modified_gmt":"2025-05-30T08:24:11","slug":"kako-bi-mogle-izgledati-nove-americke-sankcije-protiv-rusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/30\/kako-bi-mogle-izgledati-nove-americke-sankcije-protiv-rusije\/","title":{"rendered":"Kako bi mogle izgledati nove ameri\u010dke sankcije protiv Rusije?"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Kako bi mogle izgledati nove ameri\u010dke sankcije protiv Rusije?<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Do sada je Rusija odolijevala pozivima Zapada na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. Tako\u0111e, ameri\u010dki predsjednik Donald Trump je odbijao pozive Kijeva i evropskih zemalja da uvede dodatne sankcije Moskvi kao odgovor.<\/p>

Trump je zaprijetio da \u0107e uvesti “razorne” mjere protiv Rusije ako procijeni da je pravo vrijeme za to.<\/p>

Me\u0111utim, vi\u0161e puta je rekao da to vrijeme jo\u0161 nije do\u0161lo, izra\u017eavaju\u0107i zabrinutost da bi nove sankcije mogle ugroziti njegov poku\u0161aj da postigne mir time \u0161to bi dodatno u\u010dvrstile stav ruskog predsjednika Vladimira Putina.<\/p>

“Samo ako pomislim da sam blizu dogovora”, rekao je novinarima u Bijeloj ku\u0107i 28. maja, kada su ga pitali \u0161ta ga spre\u010dava da uvede nove sankcije Moskvi. “Ne \u017eelim to pokvariti time. Morate znati kada to iskoristiti.”<\/p>

Ako i kada to vrijeme do\u0111e, kako bi mogle izgledati nove ameri\u010dke mjere?<\/p>

“Mnogo se govori o mogu\u0107im politikama koje bi mogle biti usvojene, ali za sada nije jasno koji bi to konkretan plan bio”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rachel Ziemba, stru\u010dnjakinja za sankcije iz Centra za novu ameri\u010dku sigurnost, istra\u017eiva\u010dkog centra sa sjedi\u0161tem u Washingtonu.<\/p>

Jo\u0161 jedan talas sveobuhvatnih sankcija dolazi u nezgodno vrijeme za Moskvu, budu\u0107i da ruska ekonomija naglo usporava uslijed pada cijena nafte i izrazito visokih kamatnih stopa.<\/p>

Rusija bi mogla biti na putu ka “tvrdog prizemljenju”, upozorila je ranije ovog mjeseca konsultantska ku\u0107a Capital Economics iz Londona \u2013 termin koji se koristi za ozbiljnu recesiju.<\/p>

Trump nije iznio detalje o potencijalnim mjerama. Za sada se glavni fokus razgovora o mogu\u0107im novim ameri\u010dkim kaznama nalazi na dvostrana\u010dkom zakonskom prijedlogu koji su predlo\u017eili senatori Lindsey Graham (republikanac iz Ju\u017ene Karoline) i Richard Blumenthal (demokrata iz Connecticuta).<\/p>

Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine bi uveo primarne sankcije ruskim bankama i drugim subjektima koji podr\u017eavaju rat Moskve protiv Ukrajine, dok bi sekundarnim sankcijama ka\u017enjavao zemlje, kompanije i pojedince \u0161irom svijeta koji posluju s tim subjektima.<\/p>

Pored toga, zakon bi uveo carine od najmanje 500 posto na uvoz iz bilo koje zemlje koja “svjesno prodaje, isporu\u010duje, prenosi ili kupuje naftu, uranijum, prirodni gas, naftne proizvode ili petrohemijske proizvode koji poti\u010du iz Ruske Federacije”, prema tekstu prijedloga.<\/p>

Kina, Indija i Turska su me\u0111u najve\u0107im kupcima ruskog energetskog izvoza.<\/p>

Flota iz sjene<\/h2>

Senatori su izjavili da je cilj zakona “pozvati Kinu na odgovornost zbog podr\u017eavanja Putinove ratne ma\u0161inerije kupovinom jeftine ruske nafte od flote iz sjene” \u2013 stotina \u010desto zastarjelih brodova nejasnog vlasni\u0161tva koje Moskva koristi kako bi zaobi\u0161la sankcije Zapada na svoj najprofitabilniji proizvod.<\/p>

Izvoz nafte \u010dini oko tre\u0107inu prihoda ruskog bud\u017eeta.<\/p>

Primarne i sekundarne sankcije na ruske banke bile bi veliki korak ka slabljenju ruske ekonomije, isti\u010de Ziemba.<\/p>

Dok primarne sankcije zabranjuju ameri\u010dkim subjektima da posluju s ruskim bankama, sekundarne sankcije bi ka\u017enjavale strane finansijske institucije koje posluju s ruskim bankama, isklju\u010duju\u0107i ih iz sistema ameri\u010dkog dolara i finansijskog sistema. Kineske finansijske institucije su me\u0111u stranim firmama koje i dalje sara\u0111uju s ruskim bankama.<\/p>

Ipak, Ziemba ocjenjuje da bi zakon mogao biti ubla\u017een kada stigne u kongresne odbore. Tako\u0111e, istakla je da carine na tre\u0107e zemlje mo\u017eda nisu pravovremene, imaju\u0107i u vidu reakcije koje je Trumpova administracija izazvala uvo\u0111enjem op\u0161tih globalnih carina u aprilu.<\/p>

Dvostrana\u010dki zakon mo\u017eda vi\u0161e ima za cilj pokazati odlu\u010dnost SAD-a prema Putinu, smatra Ziemba. Vi\u0161e od 80 od 100 senatora ga je podr\u017ealo, \u0161to pokazuje ogromnu podr\u0161ku u Senatu za akciju protiv ruske agresije.<\/p>

Mo\u017eda je cilj i uvo\u0111enje sankcija u zakon. Neke od sankcija koje bi nametnuo ve\u0107 je uveo Trumpov prethodnik, Joe Biden.<\/p>

“Dodatni efekat [zakona] mo\u017eda ne\u0107e biti veliki na kratak rok, ali bi mogao imati ve\u0107i zna\u010daj kao na\u010din da se ote\u017ea ukidanje sankcija u budu\u0107nosti, bilo od Trumpove administracije ili bilo koje druge”, rekla je Ziemba.<\/p>

Trump se nije izjasnio da li \u0107e podr\u017eati zakon iz Senata. Kao odgovor na pitanja o inicijativi, sekretarka za \u0161tampu Bijele ku\u0107e Karoline Leavitt izjavila je da je Trump “jasno rekao da \u017eeli dogovoreni mirovni sporazum” i “tako\u0111e mudro ostavlja sve opcije otvorenima”, prenosi\u00a0The New York Times, pozivaju\u0107i se na saop\u0161tenje.<\/p>

Iako Trumpovi kriti\u010dari tvrde da on oklijeva s uvo\u0111enjem novih finansijskih kazni protiv Rusije jer visoko cijeni svoj odnos s Putinom, Ziemba isti\u010de da postoje i druge zabrinutosti koje nadilaze ameri\u010dko-ruske odnose i rat u Ukrajini.<\/p>

“U Trumpovoj administraciji postoji uvjerenje da prekomjerno kori\u0161tenje finansijskih sankcija mo\u017ee na\u0161tetiti ulozi dolara u globalnoj trgovini i podsta\u0107i zemlje da razviju strukture zaobila\u017eenja koje bi mogle \u0161tetiti interesima i sigurnosti SAD-a”, navodi ona.<\/p>

Jedan od klju\u010dnih primjera je ograni\u010denje cijene nafte. To ograni\u010denje \u2013 uvedeno od SAD-a i EU-a 2022. kako bi se ograni\u010dili prihodi Rusije za rat u Ukrajini, a istovremeno stabilizovala globalna energetska tr\u017ei\u0161ta \u2013 potkopava “flota iz sjene” koja brodovima prevozi rusku naftu izvan doma\u0161aja nadzora zemalja Zapada.<\/p>

Kako bi kaznila Rusiju zbog opstrukcije mirovnih pregovora, grupa G7 je predlo\u017eila smanjenje gornje cijene nafte sa 60 na 50 dolara.<\/p>

Financial Times je ove sedmice objavio da je Trumpova administracija blokirala taj prijedlog. Ta odluka mo\u017eda odra\u017eava Trumpovu sklonost da odlo\u017ei nove sankcije Rusiji, ali je tako\u0111e mogu\u0107e da ameri\u010dki predsjednik ne podr\u017eava ograni\u010denje cijene jer ono ide u korist ameri\u010dkih konkurenata poput Kine i Indije, isti\u010de Ziemba.<\/p>

Tako\u0111e, ona smatra da nema mnogo smisla da G7 smanjuje ograni\u010denje cijene ako njeni \u010dlanovi ne pro\u0161ire sankcije na “flotu iz sjene”.<\/p>

‘Pusta \u017eelja’<\/h2>

Poja\u010davanje sankcija na rusku naftnu industriju, uklju\u010duju\u0107i i “flotu iz sjene”, moglo bi zadati “vrlo opipljiv udarac Putinu” ako bude odugovla\u010dio s mirovnim pregovorima, ocjenjuje za RSE Leon Aron, vi\u0161i saradnik u Ameri\u010dkom institutu za preduzetni\u0161tvo sa sjedi\u0161tem u Washingtonu.<\/p>

“To bi ga moglo natjerati da barem ozbiljno razmotri mir”, isti\u010de on.<\/p>

Newt Gingrich, republikanac koji je bio predsjedavaju\u0107i Predstavni\u010dkog doma od 1995. do 1999. godine, isti\u010de da bi se Trumpova administracija ne bi smjela fokusirati isklju\u010divo na ekonomske sankcije.<\/p>

Pozvao je Sjedinjene Dr\u017eave da “dramati\u010dno” pove\u0107aju kvalitet i koli\u010dinu vojne pomo\u0107i Ukrajini.<\/p>

“Putin \u0107e stati samo ako ne bude imao izbora. Bilo koja druga strategija je pusta \u017eelja koja \u0107e produ\u017eiti rat i odnijeti jo\u0161 nevinih \u017eivota”, napisao je Gingrich u objavi na mre\u017ei\u00a0X.<\/p>

Koje \u0107e korake Trump preduzeti da izvr\u0161i pritisak na Putina, ako ih uop\u0161te bude, mo\u017eda \u0107e biti jasnije u junu.<\/p>

“Saznat \u0107emo da li nas on zavla\u010di ili ne, i ako to \u010dini, odgovorit \u0107emo malo druga\u010dije”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj ku\u0107i 28. maja. “Ali bit \u0107e potrebno oko sedmicu i po do dvije da to utvrdimo.”<\/p>

Izvor: Slobodna Evropa<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako bi mogle izgledati nove ameri\u010dke sankcije protiv Rusije? Home \/ Do sada je Rusija odolijevala pozivima Zapada na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. Tako\u0111e, ameri\u010dki predsjednik Donald Trump je odbijao pozive Kijeva i evropskih zemalja da uvede dodatne sankcije Moskvi kao odgovor. Trump je zaprijetio da \u0107e uvesti “razorne” mjere protiv Rusije ako procijeni da je pravo vrijeme za to. Me\u0111utim, vi\u0161e puta je rekao da to vrijeme jo\u0161 nije do\u0161lo, izra\u017eavaju\u0107i zabrinutost da bi nove sankcije mogle ugroziti njegov poku\u0161aj da postigne mir time \u0161to bi dodatno u\u010dvrstile stav ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Samo ako pomislim da sam blizu dogovora”, rekao je novinarima u Bijeloj ku\u0107i 28. maja, kada su ga pitali \u0161ta ga spre\u010dava da uvede nove sankcije Moskvi. “Ne \u017eelim to pokvariti time. Morate znati kada to iskoristiti.” Ako i kada to vrijeme do\u0111e, kako bi mogle izgledati nove ameri\u010dke mjere? “Mnogo se govori o mogu\u0107im politikama koje bi mogle biti usvojene, ali za sada nije jasno koji bi to konkretan plan bio”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rachel Ziemba, stru\u010dnjakinja za sankcije iz Centra za novu ameri\u010dku sigurnost, istra\u017eiva\u010dkog centra sa sjedi\u0161tem u Washingtonu. Jo\u0161 jedan talas sveobuhvatnih sankcija dolazi u nezgodno vrijeme za Moskvu, budu\u0107i da ruska ekonomija naglo usporava uslijed pada cijena nafte i izrazito visokih kamatnih stopa. Rusija bi mogla biti na putu ka “tvrdog prizemljenju”, upozorila je ranije ovog mjeseca konsultantska ku\u0107a Capital Economics iz Londona \u2013 termin koji se koristi za ozbiljnu recesiju. Trump nije iznio detalje o potencijalnim mjerama. Za sada se glavni fokus razgovora o mogu\u0107im novim ameri\u010dkim kaznama nalazi na dvostrana\u010dkom zakonskom prijedlogu koji su predlo\u017eili senatori Lindsey Graham (republikanac iz Ju\u017ene Karoline) i Richard Blumenthal (demokrata iz Connecticuta). Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine bi uveo primarne sankcije ruskim bankama i drugim subjektima koji podr\u017eavaju rat Moskve protiv Ukrajine, dok bi sekundarnim sankcijama ka\u017enjavao zemlje, kompanije i pojedince \u0161irom svijeta koji posluju s tim subjektima. Pored toga, zakon bi uveo carine od najmanje 500 posto na uvoz iz bilo koje zemlje koja “svjesno prodaje, isporu\u010duje, prenosi ili kupuje naftu, uranijum, prirodni gas, naftne proizvode ili petrohemijske proizvode koji poti\u010du iz Ruske Federacije”, prema tekstu prijedloga. Kina, Indija i Turska su me\u0111u najve\u0107im kupcima ruskog energetskog izvoza. Flota iz sjene Senatori su izjavili da je cilj zakona “pozvati Kinu na odgovornost zbog podr\u017eavanja Putinove ratne ma\u0161inerije kupovinom jeftine ruske nafte od flote iz sjene” \u2013 stotina \u010desto zastarjelih brodova nejasnog vlasni\u0161tva koje Moskva koristi kako bi zaobi\u0161la sankcije Zapada na svoj najprofitabilniji proizvod. Izvoz nafte \u010dini oko tre\u0107inu prihoda ruskog bud\u017eeta. Primarne i sekundarne sankcije na ruske banke bile bi veliki korak ka slabljenju ruske ekonomije, isti\u010de Ziemba. Dok primarne sankcije zabranjuju ameri\u010dkim subjektima da posluju s ruskim bankama, sekundarne sankcije bi ka\u017enjavale strane finansijske institucije koje posluju s ruskim bankama, isklju\u010duju\u0107i ih iz sistema ameri\u010dkog dolara i finansijskog sistema. Kineske finansijske institucije su me\u0111u stranim firmama koje i dalje sara\u0111uju s ruskim bankama. Ipak, Ziemba ocjenjuje da bi zakon mogao biti ubla\u017een kada stigne u kongresne odbore. Tako\u0111e, istakla je da carine na tre\u0107e zemlje mo\u017eda nisu pravovremene, imaju\u0107i u vidu reakcije koje je Trumpova administracija izazvala uvo\u0111enjem op\u0161tih globalnih carina u aprilu. Dvostrana\u010dki zakon mo\u017eda vi\u0161e ima za cilj pokazati odlu\u010dnost SAD-a prema Putinu, smatra Ziemba. Vi\u0161e od 80 od 100 senatora ga je podr\u017ealo, \u0161to pokazuje ogromnu podr\u0161ku u Senatu za akciju protiv ruske agresije. Mo\u017eda je cilj i uvo\u0111enje sankcija u zakon. Neke od sankcija koje bi nametnuo ve\u0107 je uveo Trumpov prethodnik, Joe Biden. “Dodatni efekat [zakona] mo\u017eda ne\u0107e biti veliki na kratak rok, ali bi mogao imati ve\u0107i zna\u010daj kao na\u010din da se ote\u017ea ukidanje sankcija u budu\u0107nosti, bilo od Trumpove administracije ili bilo koje druge”, rekla je Ziemba. Trump se nije izjasnio da li \u0107e podr\u017eati zakon iz Senata. Kao odgovor na pitanja o inicijativi, sekretarka za \u0161tampu Bijele ku\u0107e Karoline Leavitt izjavila je da je Trump “jasno rekao da \u017eeli dogovoreni mirovni sporazum” i “tako\u0111e mudro ostavlja sve opcije otvorenima”, prenosi\u00a0The New York Times, pozivaju\u0107i se na saop\u0161tenje. Iako Trumpovi kriti\u010dari tvrde da on oklijeva s uvo\u0111enjem novih finansijskih kazni protiv Rusije jer visoko cijeni svoj odnos s Putinom, Ziemba isti\u010de da postoje i druge zabrinutosti koje nadilaze ameri\u010dko-ruske odnose i rat u Ukrajini. “U Trumpovoj administraciji postoji uvjerenje da prekomjerno kori\u0161tenje finansijskih sankcija mo\u017ee na\u0161tetiti ulozi dolara u globalnoj trgovini i podsta\u0107i zemlje da razviju strukture zaobila\u017eenja koje bi mogle \u0161tetiti interesima i sigurnosti SAD-a”, navodi ona. Jedan od klju\u010dnih primjera je ograni\u010denje cijene nafte. To ograni\u010denje \u2013 uvedeno od SAD-a i EU-a 2022. kako bi se ograni\u010dili prihodi Rusije za rat u Ukrajini, a istovremeno stabilizovala globalna energetska tr\u017ei\u0161ta \u2013 potkopava “flota iz sjene” koja brodovima prevozi rusku naftu izvan doma\u0161aja nadzora zemalja Zapada. Kako bi kaznila Rusiju zbog opstrukcije mirovnih pregovora, grupa G7 je predlo\u017eila smanjenje gornje cijene nafte sa 60 na 50 dolara. Financial Times je ove sedmice objavio da je Trumpova administracija blokirala taj prijedlog. Ta odluka mo\u017eda odra\u017eava Trumpovu sklonost da odlo\u017ei nove sankcije Rusiji, ali je tako\u0111e mogu\u0107e da ameri\u010dki predsjednik ne podr\u017eava ograni\u010denje cijene jer ono ide u korist ameri\u010dkih konkurenata poput Kine i Indije, isti\u010de Ziemba. Tako\u0111e, ona smatra da nema mnogo smisla da G7 smanjuje ograni\u010denje cijene ako njeni \u010dlanovi ne pro\u0161ire sankcije na “flotu iz sjene”. ‘Pusta \u017eelja’ Poja\u010davanje sankcija na rusku naftnu industriju, uklju\u010duju\u0107i i “flotu iz sjene”, moglo bi zadati “vrlo opipljiv udarac Putinu” ako bude odugovla\u010dio s mirovnim pregovorima, ocjenjuje za RSE Leon Aron, vi\u0161i saradnik u Ameri\u010dkom institutu za preduzetni\u0161tvo sa sjedi\u0161tem u Washingtonu. “To bi ga moglo natjerati da barem ozbiljno razmotri mir”, isti\u010de on. Newt Gingrich, republikanac koji je bio predsjedavaju\u0107i Predstavni\u010dkog doma od 1995. do 1999. godine, isti\u010de da bi se Trumpova administracija ne bi smjela fokusirati isklju\u010divo na ekonomske sankcije. Pozvao je Sjedinjene Dr\u017eave da “dramati\u010dno” pove\u0107aju kvalitet i koli\u010dinu vojne pomo\u0107i Ukrajini. “Putin \u0107e stati samo ako ne bude imao izbora. Bilo koja druga strategija je pusta \u017eelja koja \u0107e produ\u017eiti rat i odnijeti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2599,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-2598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2598"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2606,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2598\/revisions\/2606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2599"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}