{"id":2549,"date":"2025-05-28T11:08:43","date_gmt":"2025-05-28T11:08:43","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2549"},"modified":"2025-05-28T12:04:48","modified_gmt":"2025-05-28T12:04:48","slug":"zasto-su-naruseni-odnosi-ukrajine-i-madarske-i-kakva-je-uloga-orbana-u-tome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/28\/zasto-su-naruseni-odnosi-ukrajine-i-madarske-i-kakva-je-uloga-orbana-u-tome\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su naru\u0161eni odnosi Ukrajine i Ma\u0111arske i kakva je uloga Orbana u tome"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Za\u0161to su naru\u0161eni odnosi Ukrajine i Ma\u0111arske i kakva je uloga Orbana u tome<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Odnosi dvije susjedne zemlje pali su na jo\u0161 ni\u017ee grane posle niza hap\u0161enja ljudi osumnji\u010denih za navodnu \u0161pijuna\u017eu – u korist KIjeva, ali i Budimpe\u0161te.<\/h3>

Niz hap\u0161enja, diplomatskih protjerivanja i javnih poni\u017eenja dodatno su naru\u0161ili odnose ratom razorene Ukrajine i njenog uzjogunjenog susjeda Ma\u0111arske, \u010dlanice Evropske unije (EU) i NATO-a.<\/p>

U sredi\u0161tu sva\u0111e su optu\u017ebe da vladaju\u0107a stranka Fides ma\u0111arskog premijera Viktora Orbana koristi ovaj mete\u017e u borbi protiv glavnog politi\u010dkog rivala, opozicione partije Tisa, koja vodi u anketama uo\u010di izbora 2026. godine.<\/p>

Ranije ovog mjeseca, ukrajinska bezbjednosna slu\u017eba SBU objavila je da je uhapsila dvoje ukrajinskih dr\u017eavljana optu\u017eenih za \u0161pijuniranje u korist Ma\u0111arske.<\/p>

Prema tvrdnjama SBU koja je objavila i video i audio snimke, mu\u0161karac i \u017eena su bili pla\u0107eni ma\u0111arski vojni obavje\u0161tajci, sa navodnim zadatkom da pripreme vojnu akciju Ma\u0111arske u Ukrajini.<\/p>

Budimpe\u0161ta je odgovorila protjerivanjem dvojice ukrajinskih diplomata, a Kijev je nastavio sukob po principu zub za zub, \u010dime su dodatno naru\u0161eni ionako krhki odnosi dve zemlje.<\/p>

Ma\u0111arska je tako\u0111e uhapsila ukrajinskog dr\u017eavljanina i optu\u017eila ga za \u0161pijuniranje.<\/p>

U mnogim evropskim zemljama Orbana do\u017eivljavaju kao najbli\u017eeg saveznika Rusije u EU, a njegova vlada se uporno protivi volji evropskog bloka, protive\u0107i se novim sankcijama Rusiji i nastavljaju\u0107i trgovinu sa Moskvom.<\/p>

Ujedno, odbija da dozvoli tranzit oru\u017eja, upore\u0111ujuc\u0301i Ukrajinu sa Avganistanom.<\/p>

Sada je Orban optu\u017eio Kijev da poku\u0161ava da \u201eokleveta\u201d njegovu zemlju.<\/p>

Svih osam miliona ma\u0111arskih domac\u0301instava nedavno je dobilo upitnik od vlade, nazvan \u201eVok 2025″, u kojem se pozivaju da\u00a0odbiju \u010dlanstvo Ukrajine u EU.<\/p>

Prije manje od godinu dana, Orban se predstavljao kao jedini \u010dovjek na planeti osim pape (i ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa), koji poku\u0161ava da obezbijedi bezuslovni prekid vatre u ratu Rusije i Ukrajine.<\/p>

Ali Orbanovi kriti\u010dari su njegovu takozvanu mirovnu misiju u Kijevu, Moskvi i drugim prijestonicama predstavili kao poku\u0161aj da se nagradi ruska agresija.<\/p>

  • \u00a0<\/li><\/ul>

    Dan nakon \u0161to se Orban\u00a0susreo sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, ruski projektili su pogodili dje\u010diju bolnicu u Kijevu.<\/p>

    Tri dana kasnije, lider stranke Tisa u Ma\u0111arskoj Peter Ma\u0111ar donio je u bolnicu 40.000 dolara ma\u0111arske medicinske pomoc\u0301i.<\/p>

    Istra\u017eivanja javnog mnjenja pokazuju da bi Ma\u0111ar mogao da svrgne Orbana sa vlasti u aprilu 2026.<\/p>

    \u010covjek koji je dovezao vo\u0111u Tise u Kijev, Roland Ceber, sada je meta poku\u0161aja Fidesa da optu\u017ei ma\u0111arsku opozicionu stranku za izdaju Ma\u0111arske.<\/p><\/div>

    Roland Ceber se pokazao kao svje\u017e, vrijedan politi\u010dar sa kojim sam se sreo u ukrajinskom izbjegli\u010dkom centru u Uzgorodu u aprilu.<\/p>

    Pomagao je u distribuciji medicinske pomoc\u0301i iz Ma\u0111arske, radec\u0301i sa ma\u0111arskim ljekarima i psiholozima koji su od 2022. godine podr\u017eavali interno raseljene Ukrajince iz isto\u010dne ratne zone.<\/p>

    Njegove nevolje su po\u010dele nekoliko nedjelja od posjete Petera Ma\u0111ara Kijevu, rekao mi je.<\/p>

    U avgustu je saznao da mu je zabranjen ulazak u Ma\u0111arsku i, na insistiranje Budimpe\u0161te, iz cijele \u0161engenske zone EU – bez obja\u0161njenja.<\/p>

    Na njegovo pismo ma\u0111arskoj ambasadi u Kijevu niko nije odgovorio.<\/p>

    Lasko Torockai, lider krajnje desni\u010darske stranke Na\u0161a domovina u ma\u0111arskom parlamentu, nazvao je Cebera \u201eteroristom”.<\/p>

    Mate Ko\u010di\u0161, vo\u0111a frakcije Fidesa u ma\u0111arskom parlamentu, za Cebera je rekao da je \u201eukrajinski \u0161pijun”, koji je dugo pod lupom ma\u0111arske kontraobavje\u0161tajne slu\u017ebe.<\/p>

    \u201eOdbacujem sve takve optu\u017ebe koje poku\u0161avaju da me dovedu u vezu sa obavje\u0161tajnim aktivnostima bilo koje vrste.<\/p>

    \u201eTo je smije\u0161no. Ja sam zakarpatski politi\u010dar koji po\u0161teno i otvoreno radi za svoju domovinu i za interese Ma\u0111arske”, rekao mi je Ceber u telefonskom razgovoru.<\/p>

    Kao izabrani, nezavisni odbornik u regionalnoj skup\u0161tini Zakarpatja, podr\u017eava politi\u010dku grupu stranke U slu\u017ebi naroda ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i sastaje se sa politi\u010darima raznog spektra, me\u0111u kojima je i zamjenik ma\u0111arskog ministra spoljnih poslova Levente Ma\u0111ar, ka\u017ee Ceber.<\/p>

    \u201eJa sam ukrajinski politi\u010dar i sastajem se sa svima. Cijela ova situacija je smije\u0161na.<\/p>

    \u201e\u017dele da me uvuku u ovu \u0161pijunsku pri\u010du. Ali svako ko ima imalo zdravog razuma mo\u017ee da shvati da je to apsurdno”.<\/p>

    Najslabija tvrdnja u narativu ma\u0111arske vlade je ova: da je on zaista na radaru ma\u0111arskih obavje\u0161tajaca, vladini politi\u010dari i Peter Ma\u0111ar kao poslanik u Evropskom parlamentu bili bi upozoreni da ga se klone.<\/p>

    Ma\u0111arska zajednica u Zakarpatju, \u010diji je broj sve manji, postala je kolateralna \u0161teta u sukobu Ukrajine i Ma\u0111arske.<\/p>

    Na poslednjem popisu u Ukrajini, 2001. godine, njihov broj je bio 150.000, ali najnovije procjene pokazuju da se od tada prepolovio na 70.000-80.000.<\/p>

    Desetine su izgubile \u017eivote borec\u0301i se za Ukrajinu protiv Rusije.<\/p>

    Jo\u0161 jedan obrt u pri\u010di je da je biv\u0161i komandant ma\u0111arke vojske Romulus Rusin-Sendi, koji je sada istaknuti politi\u010dar partije Tisa, bio na udaru medija koje kontroli\u0161e vlada.<\/p>

    Vlada tvrdi da je \u201ebiv\u0161i visoki zvani\u010dnik u sektoru odbrane”, \u0161to se o\u010digledno odnosi na Rusin-Sendija, bio u kontaktu sa ukrajinskim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama.<\/p>

    Rusin-Szendi je odbacio optu\u017ebe, tvrde\u0107i da se protiv njega vodi klevetni\u010dka kampanja.<\/p>

    \u201eJa sam uzoran ma\u0111arski dr\u017eavljanin koji nosi uniformu od 14. godine.<\/p>

    \u201e\u0160okiran sam i tu\u017ean \u0161to shvatam i vidim koliko je vama vrijedno ono \u0161to smo ja i moji drugovi uradili za na\u0161u zemlju”, obratio se vladi na Fejsbuku.<\/p>

    Od po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Viktor Orban se predstavljao kao \u010dovek mira i\u00a0pobijedio je na izborima u aprilu 2022.\u00a0uz obec\u0301anje da c\u0301e Ma\u0111arsku dr\u017eati podalje od rata.<\/p>

    Me\u0111utim, govor iz 2023. koji je objelodanio vo\u0111a opozicione Tise Peter Ma\u0111ar, prikazuje sasvim druga\u010diju pri\u010du.<\/p>

    Snimljeno je da je ministar odbrane Kri\u0161tof Salaj-Bobrovnicki godinu dana nakon \u0161to je po\u010deo rat u Ukrajini rekao da je vlada odlu\u010dila da odustane od mirovne politike i pre\u0111e na \u201enultu fazu puta ka ratu” i da se ma\u0111arska vojska priprema za borbu.<\/p>

    To je bila ista godina kada su mnogi iskusni ofirici ‘atlantisti’ (okrenuti NATO-u), poput Rusin-Sendija, otpu\u0161teni u sklopu \u201epodmla\u0111ivanja” vojske.<\/p>

    Zamijenili su ih oficiri lojalni promoskovskom stavu vlade.<\/p><\/div>

    Izvor: Euronews<\/p><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Za\u0161to su naru\u0161eni odnosi Ukrajine i Ma\u0111arske i kakva je uloga Orbana u tome Home \/ Odnosi dvije susjedne zemlje pali su na jo\u0161 ni\u017ee grane posle niza hap\u0161enja ljudi osumnji\u010denih za navodnu \u0161pijuna\u017eu – u korist KIjeva, ali i Budimpe\u0161te. Niz hap\u0161enja, diplomatskih protjerivanja i javnih poni\u017eenja dodatno su naru\u0161ili odnose ratom razorene Ukrajine i njenog uzjogunjenog susjeda Ma\u0111arske, \u010dlanice Evropske unije (EU) i NATO-a. U sredi\u0161tu sva\u0111e su optu\u017ebe da vladaju\u0107a stranka Fides ma\u0111arskog premijera Viktora Orbana koristi ovaj mete\u017e u borbi protiv glavnog politi\u010dkog rivala, opozicione partije Tisa, koja vodi u anketama uo\u010di izbora 2026. godine. Ranije ovog mjeseca, ukrajinska bezbjednosna slu\u017eba SBU objavila je da je uhapsila dvoje ukrajinskih dr\u017eavljana optu\u017eenih za \u0161pijuniranje u korist Ma\u0111arske. Prema tvrdnjama SBU koja je objavila i video i audio snimke, mu\u0161karac i \u017eena su bili pla\u0107eni ma\u0111arski vojni obavje\u0161tajci, sa navodnim zadatkom da pripreme vojnu akciju Ma\u0111arske u Ukrajini. Budimpe\u0161ta je odgovorila protjerivanjem dvojice ukrajinskih diplomata, a Kijev je nastavio sukob po principu zub za zub, \u010dime su dodatno naru\u0161eni ionako krhki odnosi dve zemlje. Ma\u0111arska je tako\u0111e uhapsila ukrajinskog dr\u017eavljanina i optu\u017eila ga za \u0161pijuniranje. U mnogim evropskim zemljama Orbana do\u017eivljavaju kao najbli\u017eeg saveznika Rusije u EU, a njegova vlada se uporno protivi volji evropskog bloka, protive\u0107i se novim sankcijama Rusiji i nastavljaju\u0107i trgovinu sa Moskvom. Ujedno, odbija da dozvoli tranzit oru\u017eja, upore\u0111ujuc\u0301i Ukrajinu sa Avganistanom. Sada je Orban optu\u017eio Kijev da poku\u0161ava da \u201eokleveta\u201d njegovu zemlju. Svih osam miliona ma\u0111arskih domac\u0301instava nedavno je dobilo upitnik od vlade, nazvan \u201eVok 2025″, u kojem se pozivaju da\u00a0odbiju \u010dlanstvo Ukrajine u EU. Prije manje od godinu dana, Orban se predstavljao kao jedini \u010dovjek na planeti osim pape (i ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa), koji poku\u0161ava da obezbijedi bezuslovni prekid vatre u ratu Rusije i Ukrajine. Ali Orbanovi kriti\u010dari su njegovu takozvanu mirovnu misiju u Kijevu, Moskvi i drugim prijestonicama predstavili kao poku\u0161aj da se nagradi ruska agresija. \u00a0 Dan nakon \u0161to se Orban\u00a0susreo sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, ruski projektili su pogodili dje\u010diju bolnicu u Kijevu. Tri dana kasnije, lider stranke Tisa u Ma\u0111arskoj Peter Ma\u0111ar donio je u bolnicu 40.000 dolara ma\u0111arske medicinske pomoc\u0301i. Istra\u017eivanja javnog mnjenja pokazuju da bi Ma\u0111ar mogao da svrgne Orbana sa vlasti u aprilu 2026. \u010covjek koji je dovezao vo\u0111u Tise u Kijev, Roland Ceber, sada je meta poku\u0161aja Fidesa da optu\u017ei ma\u0111arsku opozicionu stranku za izdaju Ma\u0111arske. Roland Ceber se pokazao kao svje\u017e, vrijedan politi\u010dar sa kojim sam se sreo u ukrajinskom izbjegli\u010dkom centru u Uzgorodu u aprilu. Pomagao je u distribuciji medicinske pomoc\u0301i iz Ma\u0111arske, radec\u0301i sa ma\u0111arskim ljekarima i psiholozima koji su od 2022. godine podr\u017eavali interno raseljene Ukrajince iz isto\u010dne ratne zone. Njegove nevolje su po\u010dele nekoliko nedjelja od posjete Petera Ma\u0111ara Kijevu, rekao mi je. U avgustu je saznao da mu je zabranjen ulazak u Ma\u0111arsku i, na insistiranje Budimpe\u0161te, iz cijele \u0161engenske zone EU – bez obja\u0161njenja. Na njegovo pismo ma\u0111arskoj ambasadi u Kijevu niko nije odgovorio. Lasko Torockai, lider krajnje desni\u010darske stranke Na\u0161a domovina u ma\u0111arskom parlamentu, nazvao je Cebera \u201eteroristom”. Mate Ko\u010di\u0161, vo\u0111a frakcije Fidesa u ma\u0111arskom parlamentu, za Cebera je rekao da je \u201eukrajinski \u0161pijun”, koji je dugo pod lupom ma\u0111arske kontraobavje\u0161tajne slu\u017ebe. \u201eOdbacujem sve takve optu\u017ebe koje poku\u0161avaju da me dovedu u vezu sa obavje\u0161tajnim aktivnostima bilo koje vrste. \u201eTo je smije\u0161no. Ja sam zakarpatski politi\u010dar koji po\u0161teno i otvoreno radi za svoju domovinu i za interese Ma\u0111arske”, rekao mi je Ceber u telefonskom razgovoru. Kao izabrani, nezavisni odbornik u regionalnoj skup\u0161tini Zakarpatja, podr\u017eava politi\u010dku grupu stranke U slu\u017ebi naroda ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i sastaje se sa politi\u010darima raznog spektra, me\u0111u kojima je i zamjenik ma\u0111arskog ministra spoljnih poslova Levente Ma\u0111ar, ka\u017ee Ceber. \u201eJa sam ukrajinski politi\u010dar i sastajem se sa svima. Cijela ova situacija je smije\u0161na. \u201e\u017dele da me uvuku u ovu \u0161pijunsku pri\u010du. Ali svako ko ima imalo zdravog razuma mo\u017ee da shvati da je to apsurdno”. Najslabija tvrdnja u narativu ma\u0111arske vlade je ova: da je on zaista na radaru ma\u0111arskih obavje\u0161tajaca, vladini politi\u010dari i Peter Ma\u0111ar kao poslanik u Evropskom parlamentu bili bi upozoreni da ga se klone. Ma\u0111arska zajednica u Zakarpatju, \u010diji je broj sve manji, postala je kolateralna \u0161teta u sukobu Ukrajine i Ma\u0111arske. Na poslednjem popisu u Ukrajini, 2001. godine, njihov broj je bio 150.000, ali najnovije procjene pokazuju da se od tada prepolovio na 70.000-80.000. Desetine su izgubile \u017eivote borec\u0301i se za Ukrajinu protiv Rusije. Jo\u0161 jedan obrt u pri\u010di je da je biv\u0161i komandant ma\u0111arke vojske Romulus Rusin-Sendi, koji je sada istaknuti politi\u010dar partije Tisa, bio na udaru medija koje kontroli\u0161e vlada. Vlada tvrdi da je \u201ebiv\u0161i visoki zvani\u010dnik u sektoru odbrane”, \u0161to se o\u010digledno odnosi na Rusin-Sendija, bio u kontaktu sa ukrajinskim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama. Rusin-Szendi je odbacio optu\u017ebe, tvrde\u0107i da se protiv njega vodi klevetni\u010dka kampanja. \u201eJa sam uzoran ma\u0111arski dr\u017eavljanin koji nosi uniformu od 14. godine. \u201e\u0160okiran sam i tu\u017ean \u0161to shvatam i vidim koliko je vama vrijedno ono \u0161to smo ja i moji drugovi uradili za na\u0161u zemlju”, obratio se vladi na Fejsbuku. Od po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Viktor Orban se predstavljao kao \u010dovek mira i\u00a0pobijedio je na izborima u aprilu 2022.\u00a0uz obec\u0301anje da c\u0301e Ma\u0111arsku dr\u017eati podalje od rata. Me\u0111utim, govor iz 2023. koji je objelodanio vo\u0111a opozicione Tise Peter Ma\u0111ar, prikazuje sasvim druga\u010diju pri\u010du. Snimljeno je da je ministar odbrane Kri\u0161tof Salaj-Bobrovnicki godinu dana nakon \u0161to je po\u010deo rat u Ukrajini rekao da je vlada odlu\u010dila da odustane od mirovne politike i pre\u0111e na \u201enultu fazu puta ka ratu” i da se ma\u0111arska vojska priprema za borbu. To je bila ista godina kada su mnogi iskusni ofirici ‘atlantisti’ (okrenuti NATO-u), poput Rusin-Sendija, otpu\u0161teni u sklopu \u201epodmla\u0111ivanja” vojske. Zamijenili su ih oficiri lojalni promoskovskom stavu vlade. Izvor: Euronews<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2550,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,9],"tags":[],"class_list":["post-2549","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2549"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2564,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2549\/revisions\/2564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}