{"id":2540,"date":"2025-05-28T10:25:28","date_gmt":"2025-05-28T10:25:28","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2540"},"modified":"2025-05-28T10:33:48","modified_gmt":"2025-05-28T10:33:48","slug":"propao-otvoreni-balkan-umjesto-vise-radnika-iz-regiona-u-srbiju-dolaze-mahom-iz-sri-lanke-nepala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/28\/propao-otvoreni-balkan-umjesto-vise-radnika-iz-regiona-u-srbiju-dolaze-mahom-iz-sri-lanke-nepala\/","title":{"rendered":"Propao Otvoreni Balkan: Umjesto vi\u0161e radnika iz regiona, u Srbiju dolaze mahom iz \u0160ri Lanke, Nepala…"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Propao Otvoreni Balkan: Umjesto vi\u0161e radnika iz regiona, u Srbiju dolaze mahom iz \u0160ri Lanke, Nepala…<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Najavljen je kao revolucija. Open Balkan pro\u0161le godine, ta\u010dno 1. marta, otvorio je i zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te rada.<\/div>
\u00a0<\/div>
To omogu\u0107ava gra\u0111anima Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije da ravnopravno konkuri\u0161u i tra\u017ee posao u sve tri dr\u017eave. Prema presjeku na kraju novembra pro\u0161le godine, ubrzana i pojednostavljena procedura nije donijela o\u010dekivane rezultate, pi\u0161e Forbes Srbija<\/strong>.<\/div>
\u00a0<\/div>
Istim putem se moglo i preko inicijative o Regionalnom ekonomskom prostoru, koji obuhvata i druge zemlje Zapadnog Balkana. I ona predvi\u0111a otvaranje tr\u017ei\u0161ta rada i ve\u0107u mobilnost ljudi kroz zemlje regiona.<\/div><\/span>
\u00a0<\/div><\/div>
Iz Albanije stigla tri zahteva<\/strong><\/div>
\u00a0<\/div>
Ono \u0161to nije dovr\u0161eno u ovom procesu, zapravo sapli\u0107e i ujedinjeno tr\u017ei\u0161te rada Open Balkana.<\/div>
\u00a0<\/div>
“U decembru sam tra\u017eila podatke Ministarstva unutra\u0161njih poslova koliko je prihva\u0107eno zahteva za slobodan pristup tr\u017ei\u0161tu rada. Od 1. marta do kraja novembra odobreno je 285 zahtjeva. Iz Sjeverne Makedonije je 282, a svega tri su iz Albanije<\/em>“, rekla je generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Dragana \u0110urica.<\/div>
\u00a0<\/div>
Istovremeno se broj radnih dozvola, koje izdaje Nacionalna slu\u017eba za zapo\u0161ljavanje, gra\u0111anima drugih dra\u017eava mjeri hiljadama.<\/div>
\u00a0<\/div>
“Gra\u0111ani se i dalje radije odlu\u010duju da idu starom procedurom preko Nacionalne slu\u017ebe za zapo\u0161ljavanje. Problem je \u0161to pitanje socijalnog i zdravstvenog osiguranja nije ubrzano. Te procedure traju kao i ranije. Tako da u 2023. godini, kada nije za\u017eivjelo otvoreno tr\u017ei\u0161te rada, gra\u0111anima Sjeverne Makedonije je izdato 311 dozvola za zaposlenje, a gra\u0111anima Albanije 94. Od po\u010detka Open Balkana zapravo se bilje\u017ei pad<\/em>“, poja\u0161njava \u0110urica.<\/div><\/span>
\u00a0<\/div>
Dio integracija, a ne zamjena<\/strong><\/div>
\u00a0<\/div>
Najavljivalo se da \u0107e slobodan pristup tr\u017ei\u0161tu rada od oko 11 miliona stanovnika sprije\u010diti dalji odliv mozgova i mladih iz regiona tako \u0161to \u0107e mo\u0107i da rade u susjedstvu. Mnogo vi\u0161e nego iz Sjeverne Makedonije i Albanije, me\u0111utim, u Srbiji se zapo\u0161ljavaju ljudi iz \u0160ri Lanke, Nepala, Pakistana…<\/div>
\u00a0<\/div>
S druge strane, ideja pro\u0161irenja Evropske unije ponovo je za\u017eivjela. Obrnuto proporcijalno tom entuzijazmu Open Balkan gubi politi\u010dku podr\u0161ku.<\/div>
\u00a0<\/div>
“Pri\u010da se vra\u0107a na Zajedni\u010dko regionalno tr\u017ei\u0161te, na Plan razvoja. Sada je jasno da je regionalna saradnja dio integracija, a ne zamjena za njih<\/em>“, isti\u010de \u0110urica.<\/div>
\u00a0<\/div>
A to je bio najve\u0107i strah regiona i kada je kretao Mini \u0160engen i Open Balkan. Ali i ideja o jedinstvenom regionalnom prostoru.<\/div>
\u00a0<\/div>
Efekti CEFTA sporazuma<\/strong><\/div>
\u00a0<\/div>
S druge strane, zahvaljuju\u0107i CEFTA sporazumu, trgovinska razmjena zemalja u\u010desnica je vi\u0161e nego duplirana od 2007. do danas. U okviru ovog procesa je ukinuta naplata rominga u regionu. I prije svega nekoliko dana, kako privreda \u0161aljivo ka\u017ee, ukinut je i, “bankarski roming”. Misli se na pristup SEPA, sistemu pla\u0107anja kojim se ukidaju tro\u0161kovi biznis transakcija.<\/div>
\u00a0<\/div>
“Ne postoji mehanizam koji mo\u017ee natjerati \u010dlanice da se pridr\u017eavaju sporazuma. Zato se javljaju problemi. Tu su necarisnke barijere. To \u0107e pratiti i Zajedni\u010dko regionalno tr\u017ei\u0161te. Ono nosi sa sobom i politi\u010dki mandat, a to ote\u017eava ekonomske probleme. Ako se problemi ne rije\u0161e u okviru CEFTA, ne\u0107e biti rije\u0161eni na nivou Zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta<\/em>“, ka\u017ee ekspertkinja za CEFTA sa Instituta za politi\u010dke studije Andrea Matijevi\u0107. Sporazumi \u010dekaju ratifikaciju.<\/div>
\u00a0<\/div>
Sporazum koji bi, ne primer, mogao da uti\u010de na rje\u0161avanje necarinskih barijera, u Srbiji jo\u0161 nije ratifikovan. Re\u010d je o dogovoru o geopoliti\u010dkom blokiranju. Jedan je od osam potpisanih u oktobru pro\u0161le godine.<\/div>
\u00a0<\/div>
U oktobru 2024. godine, ugovorne strane CEFTA-e su se usaglasile o potpisivanju osam protokola i jedne preporuke. Cilj je unapre\u0111enje me\u0111uregionalne mobilnosti u Zapadnom Balkanu. Osam mjeseci kasnije, tri su stupila na snagu u svih \u0161est zemalja. Ratifikacija preostalih i dalje je u toku. Usvojeni protokoli se ti\u010du intelektualne svojine, kao i usluga trgovine.<\/div><\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Propao Otvoreni Balkan: Umjesto vi\u0161e radnika iz regiona, u Srbiju dolaze mahom iz \u0160ri Lanke, Nepala… Home \/ Najavljen je kao revolucija. Open Balkan pro\u0161le godine, ta\u010dno 1. marta, otvorio je i zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te rada.\u00a0To omogu\u0107ava gra\u0111anima Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije da ravnopravno konkuri\u0161u i tra\u017ee posao u sve tri dr\u017eave. Prema presjeku na kraju novembra pro\u0161le godine, ubrzana i pojednostavljena procedura nije donijela o\u010dekivane rezultate, pi\u0161e Forbes Srbija.\u00a0Istim putem se moglo i preko inicijative o Regionalnom ekonomskom prostoru, koji obuhvata i druge zemlje Zapadnog Balkana. I ona predvi\u0111a otvaranje tr\u017ei\u0161ta rada i ve\u0107u mobilnost ljudi kroz zemlje regiona.\u00a0Iz Albanije stigla tri zahteva\u00a0Ono \u0161to nije dovr\u0161eno u ovom procesu, zapravo sapli\u0107e i ujedinjeno tr\u017ei\u0161te rada Open Balkana.\u00a0“U decembru sam tra\u017eila podatke Ministarstva unutra\u0161njih poslova koliko je prihva\u0107eno zahteva za slobodan pristup tr\u017ei\u0161tu rada. Od 1. marta do kraja novembra odobreno je 285 zahtjeva. Iz Sjeverne Makedonije je 282, a svega tri su iz Albanije“, rekla je generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Dragana \u0110urica.\u00a0Istovremeno se broj radnih dozvola, koje izdaje Nacionalna slu\u017eba za zapo\u0161ljavanje, gra\u0111anima drugih dra\u017eava mjeri hiljadama.\u00a0“Gra\u0111ani se i dalje radije odlu\u010duju da idu starom procedurom preko Nacionalne slu\u017ebe za zapo\u0161ljavanje. Problem je \u0161to pitanje socijalnog i zdravstvenog osiguranja nije ubrzano. Te procedure traju kao i ranije. Tako da u 2023. godini, kada nije za\u017eivjelo otvoreno tr\u017ei\u0161te rada, gra\u0111anima Sjeverne Makedonije je izdato 311 dozvola za zaposlenje, a gra\u0111anima Albanije 94. Od po\u010detka Open Balkana zapravo se bilje\u017ei pad“, poja\u0161njava \u0110urica.\u00a0Dio integracija, a ne zamjena\u00a0Najavljivalo se da \u0107e slobodan pristup tr\u017ei\u0161tu rada od oko 11 miliona stanovnika sprije\u010diti dalji odliv mozgova i mladih iz regiona tako \u0161to \u0107e mo\u0107i da rade u susjedstvu. Mnogo vi\u0161e nego iz Sjeverne Makedonije i Albanije, me\u0111utim, u Srbiji se zapo\u0161ljavaju ljudi iz \u0160ri Lanke, Nepala, Pakistana…\u00a0S druge strane, ideja pro\u0161irenja Evropske unije ponovo je za\u017eivjela. Obrnuto proporcijalno tom entuzijazmu Open Balkan gubi politi\u010dku podr\u0161ku.\u00a0“Pri\u010da se vra\u0107a na Zajedni\u010dko regionalno tr\u017ei\u0161te, na Plan razvoja. Sada je jasno da je regionalna saradnja dio integracija, a ne zamjena za njih“, isti\u010de \u0110urica.\u00a0A to je bio najve\u0107i strah regiona i kada je kretao Mini \u0160engen i Open Balkan. Ali i ideja o jedinstvenom regionalnom prostoru.\u00a0Efekti CEFTA sporazuma\u00a0S druge strane, zahvaljuju\u0107i CEFTA sporazumu, trgovinska razmjena zemalja u\u010desnica je vi\u0161e nego duplirana od 2007. do danas. U okviru ovog procesa je ukinuta naplata rominga u regionu. I prije svega nekoliko dana, kako privreda \u0161aljivo ka\u017ee, ukinut je i, “bankarski roming”. Misli se na pristup SEPA, sistemu pla\u0107anja kojim se ukidaju tro\u0161kovi biznis transakcija.\u00a0“Ne postoji mehanizam koji mo\u017ee natjerati \u010dlanice da se pridr\u017eavaju sporazuma. Zato se javljaju problemi. Tu su necarisnke barijere. To \u0107e pratiti i Zajedni\u010dko regionalno tr\u017ei\u0161te. Ono nosi sa sobom i politi\u010dki mandat, a to ote\u017eava ekonomske probleme. Ako se problemi ne rije\u0161e u okviru CEFTA, ne\u0107e biti rije\u0161eni na nivou Zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta“, ka\u017ee ekspertkinja za CEFTA sa Instituta za politi\u010dke studije Andrea Matijevi\u0107. Sporazumi \u010dekaju ratifikaciju.\u00a0Sporazum koji bi, ne primer, mogao da uti\u010de na rje\u0161avanje necarinskih barijera, u Srbiji jo\u0161 nije ratifikovan. Re\u010d je o dogovoru o geopoliti\u010dkom blokiranju. Jedan je od osam potpisanih u oktobru pro\u0161le godine.\u00a0U oktobru 2024. godine, ugovorne strane CEFTA-e su se usaglasile o potpisivanju osam protokola i jedne preporuke. Cilj je unapre\u0111enje me\u0111uregionalne mobilnosti u Zapadnom Balkanu. Osam mjeseci kasnije, tri su stupila na snagu u svih \u0161est zemalja. Ratifikacija preostalih i dalje je u toku. Usvojeni protokoli se ti\u010du intelektualne svojine, kao i usluga trgovine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2541,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-2540","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2540","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2540"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2548,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2540\/revisions\/2548"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}