{"id":2391,"date":"2025-05-25T07:21:39","date_gmt":"2025-05-25T07:21:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2391"},"modified":"2025-05-25T08:59:07","modified_gmt":"2025-05-25T08:59:07","slug":"uloga-eu-i-oduzeti-ruski-novac-mogu-biti-kljucni-u-obnovi-razorene-ukrajine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/25\/uloga-eu-i-oduzeti-ruski-novac-mogu-biti-kljucni-u-obnovi-razorene-ukrajine\/","title":{"rendered":"Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti klju\u010dni u obnovi razorene Ukrajine"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti klju\u010dni u obnovi razorene Ukrajine<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Jednostavni prekid vatre vjerovatno ne\u0107e postaviti osnovu za poni\u0161tavanje \u0161tete od ruskog rata, ka\u017eu stru\u010dnjaci.<\/em><\/p><\/header>

Pregovori o prekidu vatre izme\u0111u Rusije i Ukrajine uskoro bi mogli po\u010deti, ali ekonomski oporavak Ukrajine bi\u0107e ote\u017ean osim ako Evropska unija ne ubrza \u010dlanstvo ratom razorene dr\u017eave i ne osigura stotine milijardi eura osiguranja i ulaganja, ka\u017eu stru\u010dnjaci za Al Jazeeru.<\/p>

\u201eMislim da je Ukrajini potrebna neka vrsta budu\u0107nosti u kojoj \u0107e imati stabilnu i branjivu granicu, a to \u0107e do\u0107i samo, mislim, sa \u010dlanstvom u EU\u201c, ka\u017ee istori\u010dar Phillips O’Brien za Al Jazeeru.<\/p>

Administracija ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa pro\u0161li je mjesec uru\u010dila Ukrajini i Rusiji prijedlog o prekidu vatre koji je isklju\u010divao budu\u0107e \u010dlanstvo Ukrajine u NATO-u, zadovoljavaju\u0107i klju\u010dni zahtjev Kremlja i ostavljaju\u0107i Ukrajinu bez sigurnosnih garancija koje tra\u017ei.<\/p>

\u201eKoja \u0107e firma zapravo rizikovati ekonomski tamo djelovati\u201c, upitao je O’Brien. \u201eS obzirom na to da NATO vi\u0161e nije dio pri\u010de, mislim da, ako Ukrajina \u017eeli imati priliku za obnovu i integraciju u Evropu, to \u0107e morati biti ubrzano \u010dlanstvo u EU.\u201c<\/p>

To \u010dlanstvo nipo\u0161to nije osigurano, iako je Evropska komisija po\u010dela pregovore u rekordnom roku pro\u0161log juna, a Ukrajina ima podr\u0161ku sila EU-a poput Francuske i Njema\u010dke. Ako Ukrajina postane \u010dlanica Unije, i dalje bi se nosila sa devastiranom ekonomijom koja zahtijeva ogromna ulaganja.<\/p>

\u0160teta na infrastrukturi \u2013 170 milijardi dolara<\/h2>

Kijevska \u0161kola ekonomije (KSE) procijenila je kako je izme\u0111u po\u010detka ruske invazije u februaru 2022. i novembra pro\u0161le godine, u ruskim napadima uni\u0161tena infrastruktura vrijedna 170 milijardi dolara, a najvi\u0161e su pogo\u0111eni stambeni, prometni i energetski sektori.<\/p>

Ta brojka ne uklju\u010duje \u0161tetu nastalu u gotovo decenijskom ratu u isto\u010dnim regijama Luganjsk i Donjeck od 2014. ili gubitak 29 posto ukrajinskog bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP) od invazije 2022. godine. Procjena tako\u0111e nije uklju\u010dila gubitak gotovo petine ukrajinske teritorije koju Rusija dr\u017ei okupiranom.<\/p>

To podru\u010dje sadr\u017ei gotovo polovinu neiskori\u0161tenog mineralnog bogatstva Ukrajine, koji prema procjenama kanadske firme za geopoliti\u010dke rizike SecDev vrijedi 12.400 milijardi dolara. Tako\u0111e ne uklju\u010duje neke oblike tro\u0161kova obnove, poput hemijske dekontaminacije i uklanjanja mina.<\/p>

Svjetska banka procijenila je tro\u0161ak \u0161tete na infrastrukturi ne\u0161to vi\u0161im ove godine, na 176 milijardi dolara, i predvi\u0111a tro\u0161kove obnove i oporavka na pribli\u017eno 525 milijardi dolara tokom 10 godina.<\/p>

\u2018Kremlj je sigurno oplja\u010dkao okupiranu teritoriju\u2019<\/h2>

Ekonomski rat dio je ruske strategije od invazije na Donjeck i Luganjsk 2014. godine, tvrdi Maximilian Hess, analiti\u010dar rizika i stru\u010dnjak za Evroaziju u Me\u0111unarodnom institutu za strate\u0161ke studije.<\/p>

\u201eKremlj je sigurno oplja\u010dkao okupiranu teritoriju, uklju\u010duju\u0107i koksni ugalj, poljoprivredne proizvode i \u017eeljezo\u201c, rekao je Hess za Al Jazeeru. Iz KSE-a procjenjuju da je Rusija ukrala pola miliona tona \u017eitarica, \u0161to je uklju\u010deno u ra\u010dun od\u0161tete od 1,9 milijardi dolara za poljoprivredni sektor.<\/p>

Koriste\u0107i rakete dugog dometa, Rusija je tako\u0111e ga\u0111ala industrijska sredi\u0161ta koja nisu pod njenom kontrolom. Ukrajina je naslijedila brojne fabrike od Sovjetskog Saveza, uklju\u010duju\u0107i fabriku traktora u Harkivu, fabriku automobila u Zapori\u017eju, proizvo\u0111a\u010da raketa Pivdenma\u0161 u Dnipru i ogromne \u010deli\u010dane.<\/p>

\u201eSve su bile meta ruskih snaga\u201c, napisao je Hess u svojoj nedavno objavljenoj knjizi\u00a0Ekonomski rat<\/em>. \u201eRuski napadi su, naravno, prvenstveno bili usmjereni na uni\u0161tavanje ukrajinske ekonomije i slabljenje njene sposobnosti i volje za borbu, ali su tako\u0111e pove\u0107ali cijenu podr\u0161ke Ukrajini u sukobu za Zapad, ne\u0161to za \u0161to se Kremlj nadao da \u0107e dovesti do smanjene podr\u0161ke Kijevu.\u201c<\/p>

Okupacijom i napadima, Rusija je uspjela li\u0161iti Ukrajinu metalur\u0161kog sektora koji je bio u velikom zamahu. Prema Ameri\u010dkom geolo\u0161kom zavodu, metalur\u0161ka proizvodnja smanjila se za 66,5 posto kao rezultat rata.<\/p>

To je ogroman gubitak, obzirom na to da je Ukrajina nekada proizvodila gotovo tre\u0107inu \u017eeljezne rude u Evropi, Rusiji i centralnoj Evroaziji, polovinu manganske rude u regiji i tre\u0107inu titanija. I dalje je jedini proizvo\u0111a\u010d uranija u Evropi, va\u017enog resursa u te\u017enji kontinenta za ve\u0107om energetskom autonomijom.<\/p>

Ukrajinske tvrdnje da je uz savezni\u010dku pomo\u0107 izgradila odbrambenu industrijsku bazu vrijednu 20 milijardi dolara su rijetka pri\u010da o privrednom uspjehu u ratno vrijeme. To mo\u017ee nadoknaditi gubitke u metalurgiji, naveo je Hess, \u201eali samo djelimi\u010dno i u razli\u010ditim regijama dr\u017eave gdje su koncentrirane te rudarske i metalur\u0161ke aktivnosti. Podsticanje [metalur\u0161kih aktivnosti] na mjestima poput Krivog Roga, Dnipra, Zapori\u017eja, a idealno i na teritoriji koja \u0107e na kraju biti oslobo\u0111ena ruske okupacije, bi\u0107e potrebno za pobjedu u miru.\u201c<\/p>

Trumpov sporazum o mineralima i drugi instrumenti<\/h2>

Prije nekoliko sedmica su Ukrajina i SAD potpisali memorandum o namjeri zajedni\u010dkog iskori\u0161tavanja ukrajinskog mineralnog bogatstva. Ukrajina se obavezala ulo\u017eiti polovinu prihoda od svojih metalur\u0161kih aktivnosti u Fond za obnovu, ali stru\u010dnjaci sumnjaju u ideju da mineralno bogatstvo mo\u017ee obnoviti Ukrajinu.<\/p>

\u201eProjekti imaju dug period pokretanja \u2013 od pet do deset godina\u201c, kazao je za Al Jazeeru Maksim Fedosejenko, \u0161ef strate\u0161kih projekata u KSE institutu. \u201ePotrebno je izraditi dokumentaciju, procjenu uticaja na okolinu, a nakon toga vam mogu trebati i tri godine za izgradnju rudnika.\u201c<\/p>

U takve rudnike bi mogli ulagati SAD i EU dodao je Fedosejenko, jer \u201eimamo vi\u0161e od 24 vrste materijala s popisa kriti\u010dnih [sirovina] EU\u201c, ali oni bi doprinijeli ukrajinskoj ekonomiji samo ako bi ulaganja bila pravedna.<\/p>

Trump je predstavio sporazum o mineralima kao otplatu za milijarde vojne pomo\u0107i.<\/p>

\u201eU tome nema ni\u0161ta ni pribli\u017eno po\u0161teno. Pomo\u0107 nije data kako bi se poslije vratila\u201c, smatra O’Brien.<\/p>

Kao \u0161to je Fedosejenko rekao: \u201eNije po\u0161teno ako svi ka\u017eu: \u2018U redu, pomo\u0107i \u0107emo vam u ratno vrijeme, tako da ste na\u0161e vlasni\u0161tvo.’\u201c<\/p>

Osim pravednosti, Ukrajini je potreban novac. Dio toga mora do\u0107i u obliku osiguranja. Na primjer, dr\u017eavno podr\u017eana formula osiguranja od ratnog rizika koju je Kijev postigao sa Velikom Britanijom 2023. vratila je brodove za rasuti teret u ukrajinske luke i sprije\u010dila ruske napore da blokiraju izvoz ukrajinskog \u017eita.<\/p>

Kao rezultat toga, Ukrajina je tokom 2023. i 2024. godine izvezla 57,5 \u200b\u200bmiliona tona poljoprivrednih proizvoda, a na putu je da izveze 77 miliona tona u tr\u017ei\u0161noj godini 2024\/25, koja zavr\u0161ava u junu, saop\u0161tilo je njeno Ministarstvo poljoprivrede.<\/p>

\u201ePotrebno je zna\u010dajno pro\u0161irenje javnih proizvoda osiguranja, kao i odluka za oduzimanje zamrznute ruske imovine\u201c, naveo je Hess.<\/p>

Jaki argumenti za oduzimanje novca<\/h2>

Oduzimanje gotovo 300 milijardi dolara novca ruske centralne banke u EU smatralo se kontroverznim, ali mjera sada dobija podr\u0161ku.<\/p>

\u201eRuska dr\u017eava po\u010dinila je ove ratne zlo\u010dine, prekr\u0161ila je me\u0111unarodno pravo, nanijela je \u0161tetu Ukrajini \u2013 to zapravo postaje pravedan na\u010din da se pomogne Ukrajini u obnovi\u201c, smatra O\u2019Brien. \u201eEvropljani imaju vrlo jake argumente za to, ali im trenutno nedostaje politi\u010dke volje da to u\u010dine.\u201c<\/p>

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ve\u0107 je vi\u0161e puta zatra\u017eio od Evrope da taj novac iskoristi za odbranu i obnovu Ukrajine. Ono \u0161to su Evropljani u me\u0111uvremenu u\u010dinili donekle ide prema obnovi Ukrajine, pribli\u017eno 300 miliona dolara kamata na rusku imovinu svake se godine preusmjerava na obnovu.<\/p>

Program Evropske komisije osigurava 9,3 milijarde eura finansijske podr\u0161ke osmi\u0161ljene za privla\u010denje ulaganja iz privatnog sektora. Finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke daju garancije za kredite ukrajinskim bankama, \u0161to im daje likvidnost.<\/p>

\u201eDakle, ukrajinske banke mogu davati kredite ukrajinskim firmama za ulaganje i poslovanje u Ukrajini. Ovo je veliki ekosistem za finansiranje investicioniih i operativnih potreba ukrajinske privrede\u201c, rekao je Fedosejenko.<\/p>

Zajedno s Ministarstvom finansija, KSE upravlja online portalom koji pru\u017ea informacije o raznim dostupnim instrumentima, \u0161to je ve\u0107 pomoglo u realizaciji 165 investicija vrijednih 27 milijardi dolara.<\/p>

\u201eJe li to dovoljno za oporavak ukrajinske ekonomije?\u201c upitao je Fedosejenko. \u201eNe, ali ovo je zna\u010dajan program za podr\u0161ku Ukrajini sada.\u201c<\/p><\/div>

Izvor:\u00a0Al Jazeera<\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti klju\u010dni u obnovi razorene Ukrajine Home \/ Jednostavni prekid vatre vjerovatno ne\u0107e postaviti osnovu za poni\u0161tavanje \u0161tete od ruskog rata, ka\u017eu stru\u010dnjaci. Pregovori o prekidu vatre izme\u0111u Rusije i Ukrajine uskoro bi mogli po\u010deti, ali ekonomski oporavak Ukrajine bi\u0107e ote\u017ean osim ako Evropska unija ne ubrza \u010dlanstvo ratom razorene dr\u017eave i ne osigura stotine milijardi eura osiguranja i ulaganja, ka\u017eu stru\u010dnjaci za Al Jazeeru. \u201eMislim da je Ukrajini potrebna neka vrsta budu\u0107nosti u kojoj \u0107e imati stabilnu i branjivu granicu, a to \u0107e do\u0107i samo, mislim, sa \u010dlanstvom u EU\u201c, ka\u017ee istori\u010dar Phillips O’Brien za Al Jazeeru. Administracija ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa pro\u0161li je mjesec uru\u010dila Ukrajini i Rusiji prijedlog o prekidu vatre koji je isklju\u010divao budu\u0107e \u010dlanstvo Ukrajine u NATO-u, zadovoljavaju\u0107i klju\u010dni zahtjev Kremlja i ostavljaju\u0107i Ukrajinu bez sigurnosnih garancija koje tra\u017ei. \u201eKoja \u0107e firma zapravo rizikovati ekonomski tamo djelovati\u201c, upitao je O’Brien. \u201eS obzirom na to da NATO vi\u0161e nije dio pri\u010de, mislim da, ako Ukrajina \u017eeli imati priliku za obnovu i integraciju u Evropu, to \u0107e morati biti ubrzano \u010dlanstvo u EU.\u201c To \u010dlanstvo nipo\u0161to nije osigurano, iako je Evropska komisija po\u010dela pregovore u rekordnom roku pro\u0161log juna, a Ukrajina ima podr\u0161ku sila EU-a poput Francuske i Njema\u010dke. Ako Ukrajina postane \u010dlanica Unije, i dalje bi se nosila sa devastiranom ekonomijom koja zahtijeva ogromna ulaganja. \u0160teta na infrastrukturi \u2013 170 milijardi dolara Kijevska \u0161kola ekonomije (KSE) procijenila je kako je izme\u0111u po\u010detka ruske invazije u februaru 2022. i novembra pro\u0161le godine, u ruskim napadima uni\u0161tena infrastruktura vrijedna 170 milijardi dolara, a najvi\u0161e su pogo\u0111eni stambeni, prometni i energetski sektori. Ta brojka ne uklju\u010duje \u0161tetu nastalu u gotovo decenijskom ratu u isto\u010dnim regijama Luganjsk i Donjeck od 2014. ili gubitak 29 posto ukrajinskog bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP) od invazije 2022. godine. Procjena tako\u0111e nije uklju\u010dila gubitak gotovo petine ukrajinske teritorije koju Rusija dr\u017ei okupiranom. To podru\u010dje sadr\u017ei gotovo polovinu neiskori\u0161tenog mineralnog bogatstva Ukrajine, koji prema procjenama kanadske firme za geopoliti\u010dke rizike SecDev vrijedi 12.400 milijardi dolara. Tako\u0111e ne uklju\u010duje neke oblike tro\u0161kova obnove, poput hemijske dekontaminacije i uklanjanja mina. Svjetska banka procijenila je tro\u0161ak \u0161tete na infrastrukturi ne\u0161to vi\u0161im ove godine, na 176 milijardi dolara, i predvi\u0111a tro\u0161kove obnove i oporavka na pribli\u017eno 525 milijardi dolara tokom 10 godina. \u2018Kremlj je sigurno oplja\u010dkao okupiranu teritoriju\u2019 Ekonomski rat dio je ruske strategije od invazije na Donjeck i Luganjsk 2014. godine, tvrdi Maximilian Hess, analiti\u010dar rizika i stru\u010dnjak za Evroaziju u Me\u0111unarodnom institutu za strate\u0161ke studije. \u201eKremlj je sigurno oplja\u010dkao okupiranu teritoriju, uklju\u010duju\u0107i koksni ugalj, poljoprivredne proizvode i \u017eeljezo\u201c, rekao je Hess za Al Jazeeru. Iz KSE-a procjenjuju da je Rusija ukrala pola miliona tona \u017eitarica, \u0161to je uklju\u010deno u ra\u010dun od\u0161tete od 1,9 milijardi dolara za poljoprivredni sektor. Koriste\u0107i rakete dugog dometa, Rusija je tako\u0111e ga\u0111ala industrijska sredi\u0161ta koja nisu pod njenom kontrolom. Ukrajina je naslijedila brojne fabrike od Sovjetskog Saveza, uklju\u010duju\u0107i fabriku traktora u Harkivu, fabriku automobila u Zapori\u017eju, proizvo\u0111a\u010da raketa Pivdenma\u0161 u Dnipru i ogromne \u010deli\u010dane. \u201eSve su bile meta ruskih snaga\u201c, napisao je Hess u svojoj nedavno objavljenoj knjizi\u00a0Ekonomski rat. \u201eRuski napadi su, naravno, prvenstveno bili usmjereni na uni\u0161tavanje ukrajinske ekonomije i slabljenje njene sposobnosti i volje za borbu, ali su tako\u0111e pove\u0107ali cijenu podr\u0161ke Ukrajini u sukobu za Zapad, ne\u0161to za \u0161to se Kremlj nadao da \u0107e dovesti do smanjene podr\u0161ke Kijevu.\u201c Okupacijom i napadima, Rusija je uspjela li\u0161iti Ukrajinu metalur\u0161kog sektora koji je bio u velikom zamahu. Prema Ameri\u010dkom geolo\u0161kom zavodu, metalur\u0161ka proizvodnja smanjila se za 66,5 posto kao rezultat rata. To je ogroman gubitak, obzirom na to da je Ukrajina nekada proizvodila gotovo tre\u0107inu \u017eeljezne rude u Evropi, Rusiji i centralnoj Evroaziji, polovinu manganske rude u regiji i tre\u0107inu titanija. I dalje je jedini proizvo\u0111a\u010d uranija u Evropi, va\u017enog resursa u te\u017enji kontinenta za ve\u0107om energetskom autonomijom. Ukrajinske tvrdnje da je uz savezni\u010dku pomo\u0107 izgradila odbrambenu industrijsku bazu vrijednu 20 milijardi dolara su rijetka pri\u010da o privrednom uspjehu u ratno vrijeme. To mo\u017ee nadoknaditi gubitke u metalurgiji, naveo je Hess, \u201eali samo djelimi\u010dno i u razli\u010ditim regijama dr\u017eave gdje su koncentrirane te rudarske i metalur\u0161ke aktivnosti. Podsticanje [metalur\u0161kih aktivnosti] na mjestima poput Krivog Roga, Dnipra, Zapori\u017eja, a idealno i na teritoriji koja \u0107e na kraju biti oslobo\u0111ena ruske okupacije, bi\u0107e potrebno za pobjedu u miru.\u201c Trumpov sporazum o mineralima i drugi instrumenti Prije nekoliko sedmica su Ukrajina i SAD potpisali memorandum o namjeri zajedni\u010dkog iskori\u0161tavanja ukrajinskog mineralnog bogatstva. Ukrajina se obavezala ulo\u017eiti polovinu prihoda od svojih metalur\u0161kih aktivnosti u Fond za obnovu, ali stru\u010dnjaci sumnjaju u ideju da mineralno bogatstvo mo\u017ee obnoviti Ukrajinu. \u201eProjekti imaju dug period pokretanja \u2013 od pet do deset godina\u201c, kazao je za Al Jazeeru Maksim Fedosejenko, \u0161ef strate\u0161kih projekata u KSE institutu. \u201ePotrebno je izraditi dokumentaciju, procjenu uticaja na okolinu, a nakon toga vam mogu trebati i tri godine za izgradnju rudnika.\u201c U takve rudnike bi mogli ulagati SAD i EU dodao je Fedosejenko, jer \u201eimamo vi\u0161e od 24 vrste materijala s popisa kriti\u010dnih [sirovina] EU\u201c, ali oni bi doprinijeli ukrajinskoj ekonomiji samo ako bi ulaganja bila pravedna. Trump je predstavio sporazum o mineralima kao otplatu za milijarde vojne pomo\u0107i. \u201eU tome nema ni\u0161ta ni pribli\u017eno po\u0161teno. Pomo\u0107 nije data kako bi se poslije vratila\u201c, smatra O’Brien. Kao \u0161to je Fedosejenko rekao: \u201eNije po\u0161teno ako svi ka\u017eu: \u2018U redu, pomo\u0107i \u0107emo vam u ratno vrijeme, tako da ste na\u0161e vlasni\u0161tvo.’\u201c Osim pravednosti, Ukrajini je potreban novac. Dio toga mora do\u0107i u obliku osiguranja. Na primjer, dr\u017eavno podr\u017eana formula osiguranja od ratnog rizika koju je Kijev postigao sa Velikom Britanijom 2023. vratila je brodove za rasuti teret u ukrajinske luke i sprije\u010dila ruske napore da blokiraju izvoz ukrajinskog \u017eita. Kao rezultat toga, Ukrajina je tokom 2023. i 2024. godine izvezla 57,5 \u200b\u200bmiliona tona poljoprivrednih proizvoda, a na putu je da izveze 77 miliona tona u tr\u017ei\u0161noj godini 2024\/25, koja zavr\u0161ava u junu, saop\u0161tilo je njeno Ministarstvo poljoprivrede. \u201ePotrebno je zna\u010dajno pro\u0161irenje javnih proizvoda osiguranja, kao i odluka za oduzimanje zamrznute ruske imovine\u201c, naveo je Hess. Jaki argumenti za oduzimanje novca<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2392,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,9],"tags":[],"class_list":["post-2391","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-industrija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2391"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2391\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2407,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2391\/revisions\/2407"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}