{"id":2017,"date":"2025-05-11T09:31:49","date_gmt":"2025-05-11T09:31:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=2017"},"modified":"2025-05-11T09:33:01","modified_gmt":"2025-05-11T09:33:01","slug":"jacanje-eura-losa-vijest-za-brojne-evropske-kompanije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/11\/jacanje-eura-losa-vijest-za-brojne-evropske-kompanije\/","title":{"rendered":"Ja\u010danje eura lo\u0161a vijest za brojne evropske kompanije"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Ja\u010danje eura lo\u0161a vijest za brojne evropske kompanije<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Nakon dvije sedmice sna\u017enog rasta, berzanski indeksi u Njujorku su blago pali, a svi se sada nadaju trgovinskom sporazumu izme\u0111u SAD-a i Kine.<\/p>

Tr\u017ei\u0161te kriptovaluta postaje sve uzbudljivije, a vrijednost ethera porasla je za skoro 70 odsto za ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana.<\/p>

Dan nakon \u0161to se Donald Tramp sa Velikom Britanijom dogovorio o smanjenju carina na izvoz britanskih automobila i \u010delika, ameri\u010dki predsjednik je rekao da bi Kina trebalo da otvori svoje tr\u017ei\u0161te Sjedinjenim Dr\u017eavama, te da smatra da su carine od 80% na kinesku robu pravedne. Kao \u0161to je poznato, carine na kineske proizvode trenutno iznose \u010dak 145%, \u0161to je apsurdno visoko. Ipak, ni carine od 80% nijesu mnogo bolje, pa se investitori nadaju da \u0107e dvije najve\u0107e ekonomske sile posti\u0107i razuman kompromis na pregovorima u \u0160vajcarskoj ovog vikenda.<\/p>

Koliko je to va\u017eno za dobro raspolo\u017eenje na berzama, vidjeli smo 9. aprila, kada je Tramp odlo\u017eio primjenu recipro\u010dnih tarifa za 90 dana. Akcijski indeksi od tada neprestano rastu, a posebno se isti\u010de frankfurtski DAX sa dobitkom od 27 odsto, dok se njujor\u0161ki S&P 500 oporavio za oko 17 odsto od najni\u017ee vrijednosti u aprilu.<\/p>

S&P 500 je i dalje osam odsto ispod svog februarskog vrhunca. U toku je sezona objavljivanja poslovnih rezultata za prvo tromjese\u010dje. Vi\u0161e od 72 odsto kompanija iz indeksa S&P 500 objavilo je rezultate, a do sada je 76 odsto njih prijavilo pozitivna iznena\u0111enja u zaradi, \u0161to je iznad desetogodi\u0161njeg prosjeka od 75 odsto. Godi\u0161nji rast dobiti u prvom kvartalu iznosi 12,8 odsto i iznad je o\u010dekivanih 11,5 odsto s kraja pro\u0161le godine. Va\u017eno je gledati unaprijed, jer su o\u010dekivanja rasta dobiti u drugom kvartalu oslabila, dok kompanije upozoravaju na neizvjesnost oko potro\u0161nje, carina i trgovinskih pregovora. Prognoza rasta dobiti za drugi kvartal pala je na 5,8 odsto, \u0161to je znatno ispod 11,3 odsto o\u010dekivanih krajem pro\u0161le godine. Naravno, prognoze se mogu brzo promijeniti jer su trgovinski pregovori u toku.<\/p>

Sve vi\u0161e evropskih kompanija ne samo da upozorava na posljedice Trampovih tarifa, ve\u0107 osje\u0107a i uticaj ja\u010deg eura, koji je ove godine oja\u010dao skoro 10 odsto u odnosu na dolar. Prema navodima Financial Timesa, o tome su javno govorile njema\u010dka softverska kompanija SAP, proizvo\u0111a\u010d luksuznih automobila Porsche, pivara Heineken i francuski industrijski gigant Schneider Electric. Sna\u017ean euro podriva njihovu konkurentnost u SAD-u, gdje potro\u0161a\u010di ve\u0107 osje\u0107aju nelagodu zbog trgovinskog rata.<\/p>

Iako su kompanije uglavnom za\u0161ti\u0107ene od valutnih fluktuacija, mnoge predvi\u0111aju ni\u017eu dobit. Glavni finansijski direktor SAP-a, Dominik Asam, bio je vrlo precizan i izra\u010dunao da svakih 100 pipova (jedan pip je deset hiljaditi dio kursa) ja\u010deg eura zna\u010di 30 miliona eura manje u godi\u0161njim prihodima SAP-a. Za ovu godinu, zahvaljuju\u0107i strategiji za\u0161tite, uglavnom su pripremljeni za ja\u010danje eura, ali o\u010dekuju ve\u0107e probleme sljede\u0107e godine.<\/p>

Heineken je objavio da bi ih ja\u010danje eura u odnosu na druge valute, uklju\u010duju\u0107i meksi\u010dki pezos, moglo ko\u0161tati 180 miliona eura prilago\u0111ene neto dobiti, dok je Schneider Electric jo\u0161 pesimisti\u010dniji i predvi\u0111a da bi godi\u0161nji prihod mogao biti smanjen za 1,25 milijardi eura. Podsjetimo da je dolar bio blizu pariteta s eurom na prelazu iz 2024. u 2025. godinu, pa su finansijeri ve\u0107inu svojih predvi\u0111anja pravili pod pretpostavkom da \u0107e vrijednost eura biti oko 1,04 dolara. Ve\u0107 se ove godine na berzama primje\u0107uje da dionice istaknutih evropskih izvoznih firmi ne prate rast ukupnog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>

Valutni trgovci o\u010dekuju dalje slabljenje dolara. Bank of America navodi da je, kako se pribli\u017eavala nova godina, tr\u017ei\u0161te bilo previ\u0161e optimisti\u010dno u pogledu SAD-a, a previ\u0161e pesimisti\u010dno prema Evropi. Objavljivanjem njema\u010dkih stimulativnih mjera u vrijednosti od bilion eura i Trampovim tarifama, odnos snaga se zna\u010dajno promijenio u korist eura, koji bi, prema procjenama stru\u010dnjaka BOA-e, do kraja godine mogao dosti\u0107i 1,17 dolara. Usput: najnoviji podaci pokazuju da se 30 odsto globalnog izvoza fakturi\u0161e u eurima, a vi\u0161e od polovine u dolarima.<\/p>

Izvor: SEEbiz<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ja\u010danje eura lo\u0161a vijest za brojne evropske kompanije Home \/ Nakon dvije sedmice sna\u017enog rasta, berzanski indeksi u Njujorku su blago pali, a svi se sada nadaju trgovinskom sporazumu izme\u0111u SAD-a i Kine. Tr\u017ei\u0161te kriptovaluta postaje sve uzbudljivije, a vrijednost ethera porasla je za skoro 70 odsto za ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana. Dan nakon \u0161to se Donald Tramp sa Velikom Britanijom dogovorio o smanjenju carina na izvoz britanskih automobila i \u010delika, ameri\u010dki predsjednik je rekao da bi Kina trebalo da otvori svoje tr\u017ei\u0161te Sjedinjenim Dr\u017eavama, te da smatra da su carine od 80% na kinesku robu pravedne. Kao \u0161to je poznato, carine na kineske proizvode trenutno iznose \u010dak 145%, \u0161to je apsurdno visoko. Ipak, ni carine od 80% nijesu mnogo bolje, pa se investitori nadaju da \u0107e dvije najve\u0107e ekonomske sile posti\u0107i razuman kompromis na pregovorima u \u0160vajcarskoj ovog vikenda. Koliko je to va\u017eno za dobro raspolo\u017eenje na berzama, vidjeli smo 9. aprila, kada je Tramp odlo\u017eio primjenu recipro\u010dnih tarifa za 90 dana. Akcijski indeksi od tada neprestano rastu, a posebno se isti\u010de frankfurtski DAX sa dobitkom od 27 odsto, dok se njujor\u0161ki S&P 500 oporavio za oko 17 odsto od najni\u017ee vrijednosti u aprilu. S&P 500 je i dalje osam odsto ispod svog februarskog vrhunca. U toku je sezona objavljivanja poslovnih rezultata za prvo tromjese\u010dje. Vi\u0161e od 72 odsto kompanija iz indeksa S&P 500 objavilo je rezultate, a do sada je 76 odsto njih prijavilo pozitivna iznena\u0111enja u zaradi, \u0161to je iznad desetogodi\u0161njeg prosjeka od 75 odsto. Godi\u0161nji rast dobiti u prvom kvartalu iznosi 12,8 odsto i iznad je o\u010dekivanih 11,5 odsto s kraja pro\u0161le godine. Va\u017eno je gledati unaprijed, jer su o\u010dekivanja rasta dobiti u drugom kvartalu oslabila, dok kompanije upozoravaju na neizvjesnost oko potro\u0161nje, carina i trgovinskih pregovora. Prognoza rasta dobiti za drugi kvartal pala je na 5,8 odsto, \u0161to je znatno ispod 11,3 odsto o\u010dekivanih krajem pro\u0161le godine. Naravno, prognoze se mogu brzo promijeniti jer su trgovinski pregovori u toku. Sve vi\u0161e evropskih kompanija ne samo da upozorava na posljedice Trampovih tarifa, ve\u0107 osje\u0107a i uticaj ja\u010deg eura, koji je ove godine oja\u010dao skoro 10 odsto u odnosu na dolar. Prema navodima Financial Timesa, o tome su javno govorile njema\u010dka softverska kompanija SAP, proizvo\u0111a\u010d luksuznih automobila Porsche, pivara Heineken i francuski industrijski gigant Schneider Electric. Sna\u017ean euro podriva njihovu konkurentnost u SAD-u, gdje potro\u0161a\u010di ve\u0107 osje\u0107aju nelagodu zbog trgovinskog rata. Iako su kompanije uglavnom za\u0161ti\u0107ene od valutnih fluktuacija, mnoge predvi\u0111aju ni\u017eu dobit. Glavni finansijski direktor SAP-a, Dominik Asam, bio je vrlo precizan i izra\u010dunao da svakih 100 pipova (jedan pip je deset hiljaditi dio kursa) ja\u010deg eura zna\u010di 30 miliona eura manje u godi\u0161njim prihodima SAP-a. Za ovu godinu, zahvaljuju\u0107i strategiji za\u0161tite, uglavnom su pripremljeni za ja\u010danje eura, ali o\u010dekuju ve\u0107e probleme sljede\u0107e godine. Heineken je objavio da bi ih ja\u010danje eura u odnosu na druge valute, uklju\u010duju\u0107i meksi\u010dki pezos, moglo ko\u0161tati 180 miliona eura prilago\u0111ene neto dobiti, dok je Schneider Electric jo\u0161 pesimisti\u010dniji i predvi\u0111a da bi godi\u0161nji prihod mogao biti smanjen za 1,25 milijardi eura. Podsjetimo da je dolar bio blizu pariteta s eurom na prelazu iz 2024. u 2025. godinu, pa su finansijeri ve\u0107inu svojih predvi\u0111anja pravili pod pretpostavkom da \u0107e vrijednost eura biti oko 1,04 dolara. Ve\u0107 se ove godine na berzama primje\u0107uje da dionice istaknutih evropskih izvoznih firmi ne prate rast ukupnog tr\u017ei\u0161ta. Valutni trgovci o\u010dekuju dalje slabljenje dolara. Bank of America navodi da je, kako se pribli\u017eavala nova godina, tr\u017ei\u0161te bilo previ\u0161e optimisti\u010dno u pogledu SAD-a, a previ\u0161e pesimisti\u010dno prema Evropi. Objavljivanjem njema\u010dkih stimulativnih mjera u vrijednosti od bilion eura i Trampovim tarifama, odnos snaga se zna\u010dajno promijenio u korist eura, koji bi, prema procjenama stru\u010dnjaka BOA-e, do kraja godine mogao dosti\u0107i 1,17 dolara. Usput: najnoviji podaci pokazuju da se 30 odsto globalnog izvoza fakturi\u0161e u eurima, a vi\u0161e od polovine u dolarima. Izvor: SEEbiz<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1867,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-2017","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2017"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2017\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2021,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2017\/revisions\/2021"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}