{"id":1903,"date":"2025-05-05T09:23:34","date_gmt":"2025-05-05T09:23:34","guid":{"rendered":"https:\/\/ekonomist.me\/?p=1903"},"modified":"2025-05-07T12:17:52","modified_gmt":"2025-05-07T12:17:52","slug":"100-dana-trampa-kao-uragan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/2025\/05\/05\/100-dana-trampa-kao-uragan\/","title":{"rendered":"100 dana Trampa: \u201eKao uragan\u201c"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

100 dana Trampa: \u201eKao uragan\u201c<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
Home<\/a> \/<\/span> <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n

Donald Tramp je po drugi put predsjednik SAD. Koja svoja obe\u0107anja je sproveo u djelo? \u201ePrvih 100 dana bilo je kao uragan, i to ne uvijek u pravom smjeru\u201c, ka\u017ee profesor Meloun u razgovoru za DW.<\/p>\n

Svojom inauguracijom 20. januara 2025. Donald Tramp je po drugi put postao predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Od tada se u ameri\u010dkoj politici toliko toga promijenilo da 100 dana djeluje kao gotovo nevjerovatno kratak period za \u2013 potpuni zaokret zemlje za 180 stepeni. Bilo da se radi o promjeni pravca u spoljnoj politici ili uvo\u0111enju carina na proizvode iz cijelog svijeta \u2013 gotovo da ne pro\u0111e dan a da iz Bijele ku\u0107e ne procuri neka \u201ehitna vijest\u201c.<\/p>\n

\u201eBez obzira na to na kojoj ste strani, ve\u0107ina ljudi bi potvrdila da se mnogo toga de\u0161avalo\u201c, ka\u017ee Patrik Meloun, profesor javne uprave i politike na Ameri\u010dkom univerzitetu, u intervjuu za DW o dosada\u0161njoj Trampovoj drugoj predsjedni\u010dkoj fazi. Predsjednik je \u201eod po\u010detka pucao iz svih oru\u017eja\u201c.<\/p>\n

Iza toga stoji strategija. Stalnim objavljivanjem novih ekstremnih poteza \u2013 od kojih mnogi poga\u0111aju same temelje ameri\u010dke demokratije \u2013 Trampovi protivnici trebalo bi da budu paralisani, gotovo \u201ezale\u0111eni\u201c.<\/p>\n

Gra\u0111ani SAD koji se protive novom kursu \u010desto ni ne znaju protiv \u010dega prvo da protestuju: protiv Trampovog potpunog ignorisanja klimatskih promjena i planova za poja\u010dano bu\u0161enje nafte? Protiv podrivanja podjele vlasti kada vlada deportuje migrante uprkos jasnim nalozima saveznih sudova? Protiv ograni\u010davanja slobode medija i mi\u0161ljenja kada se nepodobni novinari izbacuju iz Bijele ku\u0107e, a istra\u017eiva\u010dima i \u010dak \u010ditavim univerzitetima uskra\u0107uju sredstva?<\/p>\n

Druga Trampova administracija dijeli zemlju vi\u0161e nego ikada ranije. Postavlja se pitanje: koliko je Tramp do sada ispunio od onoga \u0161to je svojim pristalicama obe\u0107avao pred izbore u novembru 2024?<\/p>\n

Ni\u0161ta od mira u Ukrajini za 24 sata<\/h2>\n

U maju 2023. Tramp je obe\u0107ao da \u0107e, ako bude izabran, momentalno okon\u010dati rat u Ukrajini: \u201eTo \u0107u re\u0161iti \u2013 za 24 sata.\u201c<\/p>\n

Me\u0111utim, rat i dalje bijesni. Tramp je morao da prizna da \u010dak ni on ne mo\u017ee tako brzo da zaustavi sukob. SAD sada tra\u017ee rje\u0161enje bez ve\u0107ih konsultacija s partnerima iz saveza \u2013 i to pritom zauzimaju\u0107i stav bli\u017ei Rusiji nego Ukrajini. Ve\u0107 u prvom razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, Tramp je u\u010dinio dalekose\u017ene ustupke.<\/p>\n

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, me\u0111utim, do\u017eivio je poni\u017eenje u Bijeloj ku\u0107i: Tramp i potpredsjednik D\u017eej-Di Vans prekorili su ga zbog navodne nezahvalnosti. Vojna pomo\u0107 Ukrajini je zamrznuta. Nedavno je Tramp o\u0161tro kritikovao Kijev jer se dr\u017ei zahtjeva za povratak Krima, umjesto da poluostrvo prepusti Rusiji, radi mira. Ukrajinci, pogo\u0111eni ratom, \u0161okirani su obrtom svog najva\u017enijeg saveznika.<\/p>\n

Brigu ose\u0107aju i zapadni partneri SAD. Tramp je vi\u0161e puta doveo u pitanje ameri\u010dku lojalnost NATO. \u010cak je izjavio da ne bi branio \u010dlanice koje ne izdvajaju dovoljno za sopstvenu odbranu. Iako je kasnije poku\u0161ao da ubla\u017ei te izjave, postalo je jasno: evropske zemlje vi\u0161e ne mogu u potpunosti da ra\u010dunaju na nekada\u0161njeg \u010dvrstog saveznika.<\/p>\n

Tramp (i Bajden) i deportacije<\/h2>\n

Migraciona politika bila je jedno od Trampovih glavnih oru\u017eja u kampanji. U oktobru 2024. obe\u0107ao je da \u0107e, ukoliko pobijedi, pokrenuti najve\u0107i program deportacije u istoriji SAD. Kriminalce \u0107e, rekao je, \u201estrpati u zatvore i \u0161to prije izbaciti iz zemlje\u201c.<\/p>\n

U februaru 2025. prvom punom mjesecu svog mandata, Trampova administracija deportovala je oko 11.000 migranata \u2013 ne\u0161to manje nego kada je pod tada novim Bajdenom, u februaru 2021. deportovano oko 12.000.<\/p>\n

Me\u0111utim, pod Trampom manje migranata dolazi preko ju\u017ene granice s Meksikom, prenosi NBC News. \u201eTramp je definitivno ote\u017eao imigraciju\u201c, ka\u017ee Meloun. \u201eNeki to smatraju uspjehom, drugi naru\u0161avanjem ameri\u010dkih vrijednosti.\u201c<\/p>\n

Ekonomija \u2013 \u201eAmerika se vratila\u201c<\/h2>\n

Tramp je obe\u0107ao da \u0107e pod njegovim vo\u0111stvom ameri\u010dka ekonomija procvjetati. Jedno od njegovih obe\u0107anja glasilo je \u201eu\u010diniti Ameriku ponovo pristupa\u010dnom\u201c \u2013 dakle, smanjiti cijene, izme\u0111u ostalog i smanjenjem tro\u0161kova za rat u Ukrajini.<\/p>\n

U nekim oblastima to se zaista i dogodilo: cijene benzina su pale, kao i tro\u0161kovi letova i hotelskog smje\u0161taja, a ukupna inflacija je oslabila. Prema podacima agencije AP, \u201eosnovne cijene\u201c (bez goriva i hrane) u martu su bile za 2,8 odsto vi\u0161e nego prethodne godine \u2013 najmanji rast u skoro \u010detiri godine.<\/p>\n

\u201ePolitika predsjednika Trampa poma\u017ee da se inflacija dr\u017ei pod kontrolom\u201c, izjavio je Stiven Miran, predsjednik Savjeta ekonomskih savjetnika Bijele ku\u0107e, za CNBC. \u201eU kombinaciji sa razvojem u trgovini, to nam omogu\u0107ava da ka\u017eemo: Amerika se vratila.\u201c<\/p>\n

Ipak, za mnoge Amerikance kupovina u supermarketima ostaje skupa kao i na po\u010detku Trampove druge vladavine \u2013 prije tri mjeseca. Nedeljna nabavka za dvo\u010dlano doma\u0107instvo i dalje \u010desto prema\u0161uje 150 dolara \u2013 \u010dak i izvan najskupljih gradova.<\/p>\n

Trampove carine: obe\u0107anje ispunjeno<\/h2>\n

Tramp je obe\u0107ao da \u0107e ukinuti \u201esmije\u0161no otvorene granice\u201c i zaustaviti trgovinski deficit SAD. Najavio je uvo\u0111enje carina u visini koje partneri napla\u0107uju na ameri\u010dke proizvode \u2013 i to je u aprilu i sproveo. U mnogim slu\u010dajevima, ameri\u010dke carine bile su \u010dak i vi\u0161e.<\/p>\n

Obe\u0107anje \u2013 ispunjeno. Ali posljedice nisu bezopasne: neki proizvodi su postali skuplji za ameri\u010dke potro\u0161a\u010de, a ugro\u017eeni su i odnosi sa tradicionalnim trgovinskim partnerima.<\/p>\n

\u201ePrvih 100 dana bilo je kao uragan\u201c<\/h2>\n

Prema istra\u017eivanju Pew instituta, Amerikanci u aprilu kriti\u010dnije gledaju na ekonomsku situaciju nego u februaru 2025: Tada je 40 odsto ispitanika vjerovalo da \u0107e situacija za godinu dana biti bolja, 37 odsto je o\u010dekivalo pogor\u0161anje. U aprilu je 36 odsto o\u010dekivalo pobolj\u0161anje, dok 45 odsto veruje da \u0107e se ekonomska situacija pogor\u0161ati.<\/p>\n

Jedan od razloga za ve\u0107u nesigurnost jeste to \u0161to Trampova administracija carine uvodi i ukida gotovo preko no\u0107i. Takvo kolebanje, ka\u017ee profesor Meloun, lo\u0161e je za osnovni stub svake dobre vlasti: stabilnost.<\/p>\n

\u201ePrvih 100 dana bilo je kao uragan, i to ne uvijek u pravom smjeru\u201c, ka\u017ee on. Trampova vlada donosi odluke \u2013 pa ih povla\u010di. Tako je bilo ne samo sa carinama, ve\u0107 i sa masovnim otpu\u0161tanjima u ministarstvima. Najpre su hiljade ljudi dobile otkaze, da bi se kasnije ispostavilo da su neki od njih \u2013 na primjer u oblastima avijacione i nuklearne bezbjednosti \u2013 ipak neophodni i morali su da budu vra\u0107eni na posao.<\/p>\n

\u201eSvakoj vladi su potrebni dosljednost, predvidljivost i stabilnost. A mi to trenutno nemamo\u201c, ka\u017ee Meloun.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Izvor: Danas<\/p>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

100 dana Trampa: \u201eKao uragan\u201c Home \/ Donald Tramp je po drugi put predsjednik SAD. Koja svoja obe\u0107anja je sproveo u djelo? \u201ePrvih 100 dana bilo je kao uragan, i to ne uvijek u pravom smjeru\u201c, ka\u017ee profesor Meloun u razgovoru za DW. Svojom inauguracijom 20. januara 2025. Donald Tramp je po drugi put postao predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Od tada se u ameri\u010dkoj politici toliko toga promijenilo da 100 dana djeluje kao gotovo nevjerovatno kratak period za \u2013 potpuni zaokret zemlje za 180 stepeni. Bilo da se radi o promjeni pravca u spoljnoj politici ili uvo\u0111enju carina na proizvode iz cijelog svijeta \u2013 gotovo da ne pro\u0111e dan a da iz Bijele ku\u0107e ne procuri neka \u201ehitna vijest\u201c. \u201eBez obzira na to na kojoj ste strani, ve\u0107ina ljudi bi potvrdila da se mnogo toga de\u0161avalo\u201c, ka\u017ee Patrik Meloun, profesor javne uprave i politike na Ameri\u010dkom univerzitetu, u intervjuu za DW o dosada\u0161njoj Trampovoj drugoj predsjedni\u010dkoj fazi. Predsjednik je \u201eod po\u010detka pucao iz svih oru\u017eja\u201c. Iza toga stoji strategija. Stalnim objavljivanjem novih ekstremnih poteza \u2013 od kojih mnogi poga\u0111aju same temelje ameri\u010dke demokratije \u2013 Trampovi protivnici trebalo bi da budu paralisani, gotovo \u201ezale\u0111eni\u201c. Gra\u0111ani SAD koji se protive novom kursu \u010desto ni ne znaju protiv \u010dega prvo da protestuju: protiv Trampovog potpunog ignorisanja klimatskih promjena i planova za poja\u010dano bu\u0161enje nafte? Protiv podrivanja podjele vlasti kada vlada deportuje migrante uprkos jasnim nalozima saveznih sudova? Protiv ograni\u010davanja slobode medija i mi\u0161ljenja kada se nepodobni novinari izbacuju iz Bijele ku\u0107e, a istra\u017eiva\u010dima i \u010dak \u010ditavim univerzitetima uskra\u0107uju sredstva? Druga Trampova administracija dijeli zemlju vi\u0161e nego ikada ranije. Postavlja se pitanje: koliko je Tramp do sada ispunio od onoga \u0161to je svojim pristalicama obe\u0107avao pred izbore u novembru 2024? Ni\u0161ta od mira u Ukrajini za 24 sata U maju 2023. Tramp je obe\u0107ao da \u0107e, ako bude izabran, momentalno okon\u010dati rat u Ukrajini: \u201eTo \u0107u re\u0161iti \u2013 za 24 sata.\u201c Me\u0111utim, rat i dalje bijesni. Tramp je morao da prizna da \u010dak ni on ne mo\u017ee tako brzo da zaustavi sukob. SAD sada tra\u017ee rje\u0161enje bez ve\u0107ih konsultacija s partnerima iz saveza \u2013 i to pritom zauzimaju\u0107i stav bli\u017ei Rusiji nego Ukrajini. Ve\u0107 u prvom razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, Tramp je u\u010dinio dalekose\u017ene ustupke. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, me\u0111utim, do\u017eivio je poni\u017eenje u Bijeloj ku\u0107i: Tramp i potpredsjednik D\u017eej-Di Vans prekorili su ga zbog navodne nezahvalnosti. Vojna pomo\u0107 Ukrajini je zamrznuta. Nedavno je Tramp o\u0161tro kritikovao Kijev jer se dr\u017ei zahtjeva za povratak Krima, umjesto da poluostrvo prepusti Rusiji, radi mira. Ukrajinci, pogo\u0111eni ratom, \u0161okirani su obrtom svog najva\u017enijeg saveznika. Brigu ose\u0107aju i zapadni partneri SAD. Tramp je vi\u0161e puta doveo u pitanje ameri\u010dku lojalnost NATO. \u010cak je izjavio da ne bi branio \u010dlanice koje ne izdvajaju dovoljno za sopstvenu odbranu. Iako je kasnije poku\u0161ao da ubla\u017ei te izjave, postalo je jasno: evropske zemlje vi\u0161e ne mogu u potpunosti da ra\u010dunaju na nekada\u0161njeg \u010dvrstog saveznika. Tramp (i Bajden) i deportacije Migraciona politika bila je jedno od Trampovih glavnih oru\u017eja u kampanji. U oktobru 2024. obe\u0107ao je da \u0107e, ukoliko pobijedi, pokrenuti najve\u0107i program deportacije u istoriji SAD. Kriminalce \u0107e, rekao je, \u201estrpati u zatvore i \u0161to prije izbaciti iz zemlje\u201c. U februaru 2025. prvom punom mjesecu svog mandata, Trampova administracija deportovala je oko 11.000 migranata \u2013 ne\u0161to manje nego kada je pod tada novim Bajdenom, u februaru 2021. deportovano oko 12.000. Me\u0111utim, pod Trampom manje migranata dolazi preko ju\u017ene granice s Meksikom, prenosi NBC News. \u201eTramp je definitivno ote\u017eao imigraciju\u201c, ka\u017ee Meloun. \u201eNeki to smatraju uspjehom, drugi naru\u0161avanjem ameri\u010dkih vrijednosti.\u201c Ekonomija \u2013 \u201eAmerika se vratila\u201c Tramp je obe\u0107ao da \u0107e pod njegovim vo\u0111stvom ameri\u010dka ekonomija procvjetati. Jedno od njegovih obe\u0107anja glasilo je \u201eu\u010diniti Ameriku ponovo pristupa\u010dnom\u201c \u2013 dakle, smanjiti cijene, izme\u0111u ostalog i smanjenjem tro\u0161kova za rat u Ukrajini. U nekim oblastima to se zaista i dogodilo: cijene benzina su pale, kao i tro\u0161kovi letova i hotelskog smje\u0161taja, a ukupna inflacija je oslabila. Prema podacima agencije AP, \u201eosnovne cijene\u201c (bez goriva i hrane) u martu su bile za 2,8 odsto vi\u0161e nego prethodne godine \u2013 najmanji rast u skoro \u010detiri godine. \u201ePolitika predsjednika Trampa poma\u017ee da se inflacija dr\u017ei pod kontrolom\u201c, izjavio je Stiven Miran, predsjednik Savjeta ekonomskih savjetnika Bijele ku\u0107e, za CNBC. \u201eU kombinaciji sa razvojem u trgovini, to nam omogu\u0107ava da ka\u017eemo: Amerika se vratila.\u201c Ipak, za mnoge Amerikance kupovina u supermarketima ostaje skupa kao i na po\u010detku Trampove druge vladavine \u2013 prije tri mjeseca. Nedeljna nabavka za dvo\u010dlano doma\u0107instvo i dalje \u010desto prema\u0161uje 150 dolara \u2013 \u010dak i izvan najskupljih gradova. Trampove carine: obe\u0107anje ispunjeno Tramp je obe\u0107ao da \u0107e ukinuti \u201esmije\u0161no otvorene granice\u201c i zaustaviti trgovinski deficit SAD. Najavio je uvo\u0111enje carina u visini koje partneri napla\u0107uju na ameri\u010dke proizvode \u2013 i to je u aprilu i sproveo. U mnogim slu\u010dajevima, ameri\u010dke carine bile su \u010dak i vi\u0161e. Obe\u0107anje \u2013 ispunjeno. Ali posljedice nisu bezopasne: neki proizvodi su postali skuplji za ameri\u010dke potro\u0161a\u010de, a ugro\u017eeni su i odnosi sa tradicionalnim trgovinskim partnerima. \u201ePrvih 100 dana bilo je kao uragan\u201c Prema istra\u017eivanju Pew instituta, Amerikanci u aprilu kriti\u010dnije gledaju na ekonomsku situaciju nego u februaru 2025: Tada je 40 odsto ispitanika vjerovalo da \u0107e situacija za godinu dana biti bolja, 37 odsto je o\u010dekivalo pogor\u0161anje. U aprilu je 36 odsto o\u010dekivalo pobolj\u0161anje, dok 45 odsto veruje da \u0107e se ekonomska situacija pogor\u0161ati. Jedan od razloga za ve\u0107u nesigurnost jeste to \u0161to Trampova administracija carine uvodi i ukida gotovo preko no\u0107i. Takvo kolebanje, ka\u017ee profesor Meloun, lo\u0161e je za osnovni stub svake dobre vlasti: stabilnost. \u201ePrvih 100 dana bilo je kao uragan, i to ne uvijek u pravom smjeru\u201c, ka\u017ee on. Trampova vlada donosi odluke \u2013 pa ih povla\u010di. Tako je bilo ne samo sa carinama, ve\u0107 i sa masovnim otpu\u0161tanjima u ministarstvima. Najpre su hiljade ljudi dobile otkaze, da bi se kasnije ispostavilo da su neki od njih \u2013 na primjer u oblastima avijacione i nuklearne bezbjednosti \u2013 ipak neophodni i morali su da budu vra\u0107eni na posao. \u201eSvakoj vladi su potrebni dosljednost, predvidljivost i stabilnost. A<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1905,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-1903","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1903"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1903\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1908,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1903\/revisions\/1908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekonomist.me\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}