Martin Leberle: Crna Gora ima veliki potencijal za održive investicije, ali projekti moraju biti bolje pripremljeni

Crna Gora ima značajan potencijal za održive investicije, posebno u energetici, digitalnoj infrastrukturi, energetski efikasnoj gradnji i zelenoj mobilnosti, ali problem nije samo nedostatak kapitala, već nedovoljno kvalitetno pripremljeni projekti, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora NLB banke Martin Leberle. On je u intervjuu za Forbes Crna Gora rekao da bi integracija u Evropsku uniju mogla dodatno povećati privlačnost države za investitore, ali „da bismo se uspješno takmičili u evropskoj ‘Ligi šampiona’, moramo biti dobro pripremljeni“, odnosno imati bržu administraciju, više digitalnih javnih usluga i predvidljivije procedure. Prema njegovim riječima, domaće bankarsko tržište ima kapacitet da podrži značajan broj investicija, a kod većih projekata na raspolaganju su i NLB Grupa i međunarodne finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke. Zbog toga finansiranje, kako ističe, nije glavno usko grlo za razvoj, već prije svega kvalitet i spremnost projekata za realizaciju. Kada je riječ o kamatnim stopama na kredite, Leberle je oprezan u prognozama njihovog pada i ukazuje da kamate zavise od kretanja na evropskim i globalnim finansijskim tržištima. Ni kod kamata na štednju ne najavljuje brz preokret. Njihov nivo, kako objašnjava, zavisi od likvidnosti, konkurencije, regulatornih troškova i ukupnog kamatnog okruženja, dok relativno visoki troškovi osiguranja depozita direktno utiču na troškovnu osnovu, a samim tim i na formiranje kamatnih stopa na depozite. Leberle je jedan od učesnika konferencije „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“ koju Vijesti organizuju 24. septembra. Leberle ima više od tri decenije međunarodnog iskustva u bankarskom sektoru, strateškom upravljanju i razvoju organizacija. Karijeru je gradio na rukovodećim pozicijama u finansijskim institucijama u Njemačkoj, Mađarskoj, Ukrajini i Bosni i Hercegovini, a bio je i vlasnik i direktor konsultantske kompanije Academy of Management KyivMunich. NLB Grupi pridružio se 2016. godine kao glavni izvršni direktor NLB Banke AD Podgorica i član Odbora direktora. Danas je predsjednik Upravnog odbora NLB banke. Šta za banku danas znači održiva investicija i kako mjerite da li je ona zaista proizvela rezultat, a ne samo ispunila ESG (Environmental, Social and Governance) kriterijume na papiru? Za mene održiva investicija nije marketinška etiketa, već investicija koja unapređuje kvalitet života, jača ekonomiju i na mjerljiv način smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu. Zato u NLB-u gledamo dalje od formalnih ESG kriterijuma. EU taksonomija, standardi EBRD-a i interne politike jesu važni, ali ključno pitanje je da li projekat ostvaruje stvaran i provjerljiv pozitivan uticaj. U praksi, to podrazumijeva finansiranje projekata poput solarnih elektrana i solarnih panela, hibridnih i električnih vozila, energetski efikasnih građevinskih materijala, toplotnih pumpi i rekonstrukcije objekata. Takođe pratimo namjensko korišćenje sredstava i, gdje je relevantno, posmatramo šire aktivnosti klijenta u oblasti održivosti, uključujući emisije i efikasno korišćenje resursa. Greenwashing predstavlja ozbiljan rizik i čak su i naznake takvih praksi važan signal u procesu donošenja naših odluka. Istu filozofiju primjenjujemo i unutar banke. Obnovili smo vozni park hibridnim i električnim vozilima, podržali akcije sadnje drveća u osnovnim školama širom Crne Gore i smanjili potrošnju papira, istovremeno mjereći ekološki efekat ovih aktivnosti. Održivost mora početi od nas samih; tek tada možemo kredibilno podržavati naše klijente i šire tržište. Glavni izazovi su svijest, finansijska dostupnost i kapacitet za realizaciju. Mnogi građani i kompanije razumiju značaj zelene tranzicije, ali kratkoročna finansijska ograničenja često utiču na njihove odluke. Zato su dostupno finansiranje, edukacija i pouzdane javne politike neophodni ukoliko želimo da održivost postane praktična realnost, a ne samo strateška parola. Koji su sektori u Crnoj Gori trenutno najspremniji da privuku ozbiljnije „zelene“ i održive investicije i gdje vidite najveći nedostatak kvalitetnih projekata? Crna Gora ima jasan potencijal u nekoliko oblasti. Energetika je već sada najvidljiviji i najzreliji sektor, posebno solarna energija, gdje su projekti relativno dobro pripremljeni. Velike mogućnosti vidim i u digitalnoj infrastrukturi, komunikacijama i IT sektoru, jer ove oblasti mogu brzo doprinijeti povećanju konkurentnosti i produktivnosti. Sljedeća oblast sa velikim potencijalom, po mom mišljenju, jeste energetski efikasna gradnja. Crnoj Gori je potrebno više poslovnih objekata, stambenih projekata i privatnih kuća koje ispunjavaju više standarde energetske efikasnosti. Prostor postoji i za električnu mobilnost, uključujući električna vozila, pa čak i električna plovila za jezera i Bokokotorski zaliv, kao i za reciklažu, upravljanje otpadom, prečišćavanje vode i lokalnu proizvodnju energetski efikasnih materijala. Najveći nedostatak nije samo kapital, već kvalitetna priprema projekata koji mogu biti predmet bankarskog finansiranja: jasna dokumentacija, realni biznis planovi, dozvole, tehnički standardi i predvidiva realizacija. Investitorima, bilo domaćim ili međunarodnim, potrebni su brzina, transparentnost i profesionalna priprema. Upravo tu Crna Gora može napraviti važan iskorak. I upravo u toj oblasti mi u NLB-u pružamo podršku investitorima kako bi ovako kompleksne projekte kvalitetno pripremili i strukturirali. Koliko banke mogu biti pokretači zelene tranzicije, a koliko su ipak zavisne od toga da država obezbijedi jasnu regulativu, infrastrukturu i investicione projekte? Banke mogu biti važni pokretači zelene tranzicije, jer odlučujemo koji će projekti dobiti finansiranje i prema kojim standardima. U NLB-u je to usko povezano sa našim vrijednostima: želimo da unaprijedimo kvalitet života u zemlji koju nazivamo svojim domom, a istovremeno preuzimamo odgovornost i za sopstveni uticaj na životnu sredinu. Međutim, banke to ne mogu učiniti same. Pouzdan regulatorni okvir, efikasna administracija, moderna infrastruktura i dovoljan broj kvalitetno pripremljenih projekata od ključnog su značaja. Uloga države nije samo da kontroliše, već i da stvori okruženje u kojem se kvalitetni investitori osjećaju dobrodošlo, procesi su predvidivi, a održivi projekti mogu efikasno preći put od ideje do realizacije. Crnoj Gori su potrebna velika ulaganja u energetiku, infrastrukturu, turizam i digitalizaciju. Da li domaće bankarsko tržište ima kapacitet da finansira takve projekte ili će za njih biti neophodna snažnija partnerstva sa međunarodnim finansijskim institucijama? Mi u NLB banci imamo kapacitet i likvidnost da podržimo brojne značajne projekte. Kod većih i kompleksnijih investicija možemo se osloniti i na snagu NLB Grupe, kao i na dugogodišnja partnerstva sa međunarodnim finansijskim institucijama poput EBRD-a i Svjetske banke. U tom smislu, samo finansiranje nije nužno glavno usko grlo. Istovremeno, održivi razvoj često zahtijeva regionalna rješenja. Vazduh, rijeke, šume i energetski sistemi ne zaustavljaju se na državnim granicama. Projekti koji se odnose na regulaciju rijeka, zaštitu od požara, energetsku sigurnost ili zaštitu životne sredine sve će više