Naučnici predstavili najmanjeg robota na daljinsko upravljanje na svijetu
Mikrobot u obliku raka, kojeg je prvi put predstavio Univerziztet Northwestern 2022. godine, najmanji je robot na daljinsko upravljanje na svijetu, širok samo 0,5 milimetara, dovoljno malen da balansira na ivici novčića. Izrađen od legura s memorijom oblika koje reaguju na laserske impulse, mikrobot može hodati, okretati se, okretati i skakati. Radi bez žica ili baterija, a napaja se isključivo fokusiranom svjetlošću. Osim svoje veličine, potencijalne primjene robota su značajne. Jednog dana mogao bi se kretati ljudskim tijelom radi ciljane dostave lijekova, pomagati u minimalno invazivnim operacijama ili pregledavati nepristupačna područja u inženjerskim sustavima. Naučnici predstavili najmanjeg robota na daljinsko upravljanje na svijetu Home /
Poziv mladima: Prijavite se za V Međunarodni EYC Educo Camp
Tokom dva dana, 35 mladih ljudi iz Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana imaće priliku daučestvuju u brojnim edukativnim aktivnostima, steknu nove vještine i povežu se sa vršnjacima.Od danas je zvanično otvoren javni poziv za prijavu učesnika/ca na V izdanje međunarodnog EYCEduco Camp-a, koji će okupiti 35 mladih ljudi iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine,Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije u periodu od 12-14. avgusta u Mojkovcu (Hotel & ResortGacka). Događaj je namijenjen mladima uzrasta od 18 do 25 godina koji žele da, kroz niz radionica,panel diskusiju, debatu, predavanja iskusnih profesionalaca i brojne aktivnosti na otvorenom,unaprijede svoja znanja i vještine i provedu 2 dana u druženju i povezivanju sa vršnjacima.Program kampa biće otvoren panel diskusijom pod nazivom „Na putu ka Evropi: Gdje su mladi uprocesima odlučivanja?“, u okviru koje će učešće uzeti predstavnici Ministarstva sporta i mladih,regionalnih i međunarodnih organizacija, kao i omladinski aktivisti. Tokom dva dana, kroz bogat iinteraktivan program, mladi će imati priliku da stiču znanja i razvijaju praktične vještine iz oblastimekih vještina, finansijske pismenosti, timskog rada, mentalnog zdravlja, obrazovne mobilnosti, rodneravnopravnosti, medijske pismenosti i participacije u procesu donošenja odluka. Biće organizovane iaktivnosti na otvorenom poput escape room-a, izviđačkih izazova, sportskih i društvenih igara, kao ivečernjih druženja, a kamp će se završiti svečanom dodjelom sertifikata.Ko može da se prijavi?Pozivaju se mladi uzrasta 18-25 godina, koji:● dolaze iz zemalja Zapadnog Balkana (Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova,Sjeverne Makedonije i Srbije)● mogu da se sporazumiju na engleskom jeziku (radni jezik kampa);● žele da grade vještine, znanja i poznanstva i aktivno učestvuju u svojim zajednicama iprocesu donošenja odluka;● pripadaju različitim društvenim i geografskim sredinama (posebno se ohrabruje učešćemladih iz ruralnih, marginalizovanih i manje zastupljenih sredina).Online formular za prijavu učesnika se nalazi na linku, a agenda događaja se nalazi ovdje. Prijave semogu podnijeti do nedelje, 27. jula do 23.59.Sve logističke troškove događaja (prevoz, ishrana i smještaj) snose organizatori, a detaljnijeinformacije se nalaze u okviru pomenutog online formulara.Ovaj događaj organizuje projektni tim NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz finansijsku podrškuSavjeta za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC).Projekat Evropske omladinske kartice (European Youth Card – EYC) u Crnoj Gori sprovodi NVOCentar za omladinsku edukaciju, uz podršku i pokroviteljstvo Ministarstva sporta i mladih u imeVlade Crne Gore. Poziv mladima: Prijavite se za V Međunarodni EYC Educo Camp Home /
Raytheon će investirati u protivvazdušne sisteme, uključujući Patriot
Raytheon će investirati u protivvazdušne sisteme, uključujući Patriot Home / Iako Evropa teži udaljavanju od američkih dobavljača, sistemi Patriot su traženiji nego ikada, a zemlje poput Njemačke i Švajcarske su se nedavno prijavile za velike porudžbine. Američki vojni gigant Raytheon nastaviće da ulaže u evropsku proizvodnju sistema protivvazdušne odbrane, uključujući traženi sistem Patriot, rekao je jedan od rukovodilaca kompanije Tom Laliberty. Ta kompanija je već zabilježila porast porudžbina posljednjih godina kako bi se poboljšali odbrambeni sistemi Evropske unije i platforme za nadoknadu poslate Ukrajini, prenosi Tanjug. “To podstiče Raytheon da razmotri još dublju saradnju s proizvođačima naoružanja sa sjedištem u EU-u, pa čak i onima u Ukrajini”, rekao je Tom Laliberty za Euractiv. Iako Evropa teži da se udalji od američkih dobavljača, sistemi Patriot su traženiji nego ikada, a zemlje poput Njemačke i Švajcarske su se nedavno prijavile za velike porudžbine. “Radimo s našim lancima snabdijevanja kako bismo povećali proizvodne kapacitete”, rekao je Laliberty, dodajući da su nove evropske fabrike ključne za odgovor na veliku potražnju za Patriotima i drugim Raytheon oružjem. Investicija u njemačke proizvodne pogone s partnerom MDBA Deutchland, izvršena kao odgovor na porudžbine evropskih NATO saveznika za gotovo 1.000 dodatnih raketa Patriot, znači da će Raytheon moći udvostručiti globalnu proizvodnju raketa presretača do 2028. ili 2030. godine. “Takođe postepeno povećavamo naše kapacitete u Sjedinjenim Američkim Državama, ali pravi korak je njemački kapacitet”, rekao je Laliberty. Proizvodnja raketa Dodao je da se Raytheon sada želi širiti dalje na kontinentu. Čak i za Raytheon, drugog najvećeg proizvođača oružja na svijetu, osiguravanje spremnih zaliha osnovnih komponenti kako bi se povećala proizvodnja raketa nije jednostavan zadatak, a Laliberty ističe da ključni izazovi trenutno uključuju pristup djelovima za motore na čvrsto gorivo za varijantu GEM-T Patriot i za bojeve glave. S obzirom na to da su mnoge evropske vlade sada fokusirane na obnovu vlastitih kapaciteta odbrambene industrije i kupovinu oružja domaće proizvodnje, Laliberty je rekao da je Raytheon otvoren za razvoj poslovnih odnosa sa izvođačima radova sa sjedištem u EU. Zajednička ulaganja i drugi poslovi s evropskim firmama su mogući, kao i inverzija poslovnih odnosa “gdje je u prošlosti Raytheon možda bio glavni izvođač radova, a neki od naših evropskih partnera bili su podizvođači“, rekao je. Laliberty je napomenuo da Raytheon takođe vidi nove poslovne mogućnosti u Ukrajini, gdje zvaničnici traže više isporuka i žele osnovati zajednička ulaganja s američkim kompanijama. “Primarni razgovor s ukrajinskim kupcem je kako da im što prije nabavimo sisteme”, rekao je Laliberty. Raytheon je ponovno pokrenuo proizvodnju raketa Stinger s ramena, koja je bila obustavljena, kao odgovor na veliku potražnju zbog rata u Ukrajini. Laliberty je rekao da će proizvodnja najvjerovatnije biti nastavljena čak i nakon što Raytheon predstavi raketu-presretač kratkog dometa sljedeće generacije (NGSRI), koja treba zamijeniti Stinger. Izvor: Tanjug
Rusija testirala lasersku odbranu od dronova
Rusija testirala lasersku odbranu od dronova Home / U saopštenju ruske Vlade se nova tehnologija opisuje kao ‘obećavajuća’ i dodaje se kako je testirana protiv različitih vrsta dronova u različitim vremenskim uslovima. Rusija je provela opsežna ispitivanja novih laserskih sistema za odbranu od bespilotnih letjelica, objavila je agencija Reuters. U saopštenju ruske Vlade se nova tehnologija opisuje kao “obećavajuća” i dodaje se kako je testirana protiv različitih vrsta dronova u različitim vremenskim uslovima. Navodi se kako će laseri protiv dronova postati dio “univerzalnog sistema protivzračne odbrane” za koji je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin ove sedmice rekao kako ga Rusija treba izgraditi. “Rezultati ispitivanja koristit će se za usavršavanje postojećih modela i stvaranje sistema sposobnih pružiti pouzdanu zaštitu od modernog oružja za zračne napade. Provođenje ispitivanja omogućuje nam da pređemo na serijsku proizvodnju i povećanje obima”, navodi se u izjavi, prenosi Reuters koji dodaje kako priloženi videosnimak prikazuje ugljenisane ostatke uništenog drona. Duboko iza linija fronta Obje strane su u ratu Rusije i Ukrajine rasporedile bespilotne letjelice u velikim brojevima, koristeći ih za uočavanje i pogađanje ciljeva ne samo na bojnom polju već i daleko izvan prvih linija. Ukrajinski dronovi često su napadali lokacije duboko u Rusiji, poput skladišta nafte, rafinerija i vazdušnih luka, što naglašava potrebu da Moskva pojača svoju odbranu, piše britanska agencija. Ranije ovog mjeseca, ukrajinski dronovi prokrijumčareni u kamionima blizu zračnih baza nanijeli su ozbiljnu štetu ruskoj floti bombardera dugog dometa. Izvor: Reuters
Prijeti kolaps američkog tržišta obveznica
Prijeti kolaps američkog tržišta obveznica Home / Jamie Dimon upozorio je da bi američko tržište obveznica moglo „puknuti“ pod teretom rastućeg državnog duga, pozivajući administraciju Donalda Trampa da usmjeri Ameriku na održiviju ekonomsku putanju. Izvršni direktor JPMorgan Chasea izjavio je u petak da je već upozorio regulatore: „Vidjećete pucanje na tržištu obveznica.“ Dodao je: „Kažem vam da će se to dogoditi. I panika će nastupiti. Ja neću paničiti. Bićemo dobro.“ Upozorenje šefa najveće američke banke o rastućim rizicima za američko tržište obveznica – koje određuje troškove zaduživanja za bilione dolara duga širom svijeta – naglašava sve veću zabrinutost Vol Strita zbog rastućeg nivoa javnog duga. Ova izjava dolazi u trenutku kada Kongres razmatra Trampov „veliki, lijepi“ budžetski prijedlog, za koji se očekuje da će značajno povećati federalni deficit. Čak i prije usvajanja zakona, koji je Predstavnički dom usvojio prošle sedmice, a koji je sada pred Senatom, Kongresna budžetska kancelarija predviđala je da će američki dug kao procenat BDP-a premašiti istorijski maksimum iz 1940-ih u narednim godinama. Dugoročne američke obveznice su pod pritiskom zbog fiskalnih problema, pri čemu se prinos na 30-godišnje obveznice kreće oko 5%, u poređenju s nešto više od 4% početkom 2024. Kreditna agencija Moody’s je ranije ovog mjeseca oduzela SAD-u najviši kreditni rejting (AAA). Tržište državnih obveznica poraslo je sa oko 5 biliona dolara u 2008. godini na čak 29 biliona danas, jer je američka vlada smanjivala poreze i povećavala potrošnju – naročito tokom pandemije koronavirusa. Ovo tržište važi za najdublje i najlikvidnije u svijetu, a dugo je imalo koristi od statusa dolara kao globalne rezervne valute, piše Seebiz. Međutim, kako dug raste, opada i potražnja. Strani investitori povlače se sa tržišta trezorskih obveznica već više od decenije, a Trampova carinska politika dodatno je ubrzala taj trend. Dimon navodi da geopolitičke tenzije, trgovinski ratovi i rast duga širom svijeta pokazuju da se „tektonske ploče“ globalne ekonomije pomjeraju. „Jednostavno ne znam da li će to postati kriza za šest mjeseci ili za šest godina“, rekao je Dimon na Nacionalnom ekonomskom forumu Ronald Regan u Kaliforniji, pozivajući vladu da „promijeni putanju zaduženja“ i ohrabrujući regulatore da ublaže ograničenja kako bi banke imale veći kapacitet za trgovanje obveznicama. „Mislim da sve može da se poboljša, uključujući i ovo, samo ako se prilagode i izmijene neka od ovih pravila i propisa.“ Njegove riječi nadovezuju se na komentare predsjednika Goldman Sachsa, Džona Voldrona, koji je ranije ove sedmice ocijenio da je rast američkog deficita „donekle zabrinjavajući“ i istakao da njegov uticaj na tržište obveznica predstavlja „trenutno najveći makroekonomski rizik“.
Između sna i smrti: Ko je bio srpski pjesnik Vladislav Petković Dis
Između sna i smrti: Ko je bio srpski pjesnik Vladislav Petković Dis Home / Zajedno sa Jovanom Dučićem, Milanom Rakićem, Aleksom Šantićem i Milutinom Bojićem, Vladislav Petković Dis se ubraja među pjesnike koji su oblikovali srpsku poeziju 20. veka. Kuća mraka, mrtva draga i pjesma o zaboravljenoj pjesmi – ovi magloviti, uzbudljivi i pomalo sablasni motivi dugo su opsijedali jednog umjetnika razbarušene kose. „Kada pomisle na pjesnika, ljudima uglavnom padne na pamet Vladislav Petković Dis”, kaže Uroš Đurković, književni kritičar i teoretičar književnosti sa Instituta za srpsku kulturu Priština – Leposavić na Kosovu. „Govoriti o njemu, znači govoriti o srpskoj poeziji u cjelini”, dodaje on u izjavi za BBC na srpskom. Zajedno sa Jovanom Dučićem, Milanom Rakićem, Aleksom Šantićem i Milutinom Bojićem, Dis se ubraja među pjesnike koji su oblikovali srpsku poeziju 20. vijeka. „Njegovi stihovi često poprimaju proročki ili vizionarski ton, teže da prodru preko granica uobičajenog shvatanja i artikulisanja istine koje postoje van domašaja jezika ili čulnog iskustva”, kaže Dominika Gapska sa Univerziteta u Poznanu u Poljskoj za BBC na srpskom. Neke od Petkovićevih najpoznatijih pjesama su Možda spava, Nirvana, Jutarnja idila. Za vrijeme kratkog, 37-godišnjeg života, napisao je dvije zbirke poezije – Utopljene duše i Mi čekamo cara. Odrastanje i mladost Ni decenijama posle prerane smrti Vladislava Petkovića Disa, nisu se znali pouzdani podaci iz njegovog života, kaže Olivera Nedeljković iz biblioteke koja nosi njegovo ime u Čačku. „Čak se i u enciklopedijama nalazilo se mnoštvo krupnih omaški, pa je trebalo precizno utvrditi hronologiju i topografiju njegovog života i upisati nedostajuća imena na razgranato porodično stablo Disovih roditelja, Marije i Dimitrija Petkovića”, dodaje ona u izjavi za BBC na srpskom. Rođen je u Zablaću kod Čačka 1880. godine. Nije sasvim sigurno gdje je budući pjesnik započeo školovanje, jer su Petkovići, osim mehane u Zablaću, tih godina imali i kuću u Palilulskom sokaku u Čačku, dodaje Nedeljković. Poslije očeve smrti i materijalne propasti porodice, budući pjesnik nastavlja školovanje u Zaječaru, gde je radio njegov brat Radoslav, oficir. Ne uspijeva da maturira, ali nije poznato gdje ni kako provodi godine do prvog važnog podatka u njegovoj bibliografiji: 1. jula 1903. godine kada mu ugledni list Srpski književni glasnik objavljuje pesmu Idila, kaže Nedeljković. Pjesma je bila potpisana pseudonimom – Dis. Dis je jedan od junaka srpske kulture koji je mnogo prepoznatljiviji po nadimku, nego po imenu, kaže Đurković. „Postoji nekoliko priča o tome kako je ovaj nadimak nastao: jedna upućuje na Božanstvenu komediju italijanskog renesansnog umetnika Dantea Aligijerija, druga ga povezuje sa riječju diskontinuitet, što bi se odnosilo na neki prekid u tadašnjim umjetničkim tendencijama. „Ipak, najverovatnije je da je nadimak nastao od njegovog imena Vladislav”, objašnjava on. Po dolasku u Beograd, mladi pjesnik se priključuje krugu beogradskih boema. „Živio je od malih i neredovnih honorara. „Objavljuje stihove u važnim književnim časopisima toga doba kao što su Srpski književni glasnik, Carigradski vesnik, Nova iskra, Zvezda, Delo”, kaže Nedeljković. Radio je kao učitelj u Prliti kod Zaječara, međutim, zbog lošeg zdravstvenog stanja i nemogućnosti da se navikne na političke spletke, ubrzo traži odsustvo, priča ona. Vraća se u Beograd, boemskom životu, nastavljajući da piše i objavljuje poeziju. „U aprilu 1911. upoznao je Hristinu Tinku Pavlović sa kojom je dobio dvoje djece – ćerku Gordanu i sina Mutimira”, dodaje Nedeljković. Nemilosrdni Skerlić Kada je ovaj pjesnik tamnih vizija objavio prvu zbirku poezije Utopljene duše 1911. godine, komentar Jovana Skerlića, jednog od najuticajnijih književnih kritičara toga doba, bio je oštar. „On je nekultivisаn čovjek koji mаlo čitа, mаlo znа, koji se nije mаkаo dаlje od Zemunа, i mаnje no iko je u stаnju dа nаm dа nov izrаz moderne duše, kojа je tаko složenа, i moderne umjetnosti kojа je u tolikoj mjeri intelektuаlnа”, napisao je Skerlić. Kritikovao je Disa da u stihove unosi „mučne i nerazumljive halucinacije”. Skerlić, tada uticajni profesor Velike škole, bio je nemilosrdan prema mladom pjesniku. Disova poezija je za Skerlića bila znak dekadencije, koja je upućivala da nešto nije u redu, ne samo s pesnikom, već i sa samim duhom vremena. „Dis ne razmišlja, ne osjeća i ne pjeva, već halucinira“, napisao je Skerlić 1912. godine. Za razliku od nekih njegovih savremenika, Dis nije ulazio u javne polemike. Ipak, Skerlićeva stroga kritika izazvala je kontraefeket, vjeruje Đurković. „Njegovim opaskama, učvršćena je Disova pozicija u srpskoj poeziji. „Otvaranje prostora novim temama i drugačijem senzibilitetu – sve ono što je Skerlić kritikovao – danas vidimo kao kvalitet i inovativnost”, dodaje on. ‘Srpski ukleti pjesnik’ Na prvi pogled, francuski pjesnik Čarls Bodler i Vladislav Petković Dis nemaju mnogo zajedničkog – jedan je francuski poeta iz 19. vijeka, drugi srpski pjesnik koji je živeo na prelomu dva veka, u sjenci Prvog svjetskog rata. Ipak, istraživači vjeruju da drugačije. „Disova poezija pokazuje tematske i stilske paralele sa Bodlerovom, posebno u istraživanju motiva propadanja, melanholije i mračnijih dijelova ljudske psihe. „Oba pjesnika koriste simbole da bi se udubili u složene emocionalne i filozofske nijanse, a Disov rad se može posmatrati kao dio šireg simbolističkog pokreta na koji je Bodler značajno uticao”, navela je Dominika Gapska za BBC na srpskom u pisanom odgovoru. Simbolizam je književni pravac, nastao u Francuskoj krajem 19. veka koji je koristio simbole i muzikalnost jezika. Đurković stavlja Disa u red evropskih „ukletih pjesnika”. Ukleti pjesnici (les poètes maudits) je ime za grupu francuskih umjetnika iz druge polovine 19. veka, poznatih po buntovničkom duhu, životu na margini društva i inovacijama u poeziji. Naziv je uveo pjesnik Pol Verlen u istoimenoj zbirci eseja iz 1884., u kojoj je opisao njegove savremenike i prijatelje, među kojima je bio i Bodler, a koji su, poput njega, bili „prokleti” zbog talenta, osećajnosti i neprilagođenosti svijetu. Disove pjesme su prožete simboličkim slikama, često se vrteći oko motiva noći i sjenke, koji služe i kao centralne metafore za egzistencijalnu neizvjesnost, smrt i skriveno znanje, dodaje Gapska. Dis je nezaobilazna pjesnička stanica za one koji hoće ozbiljnije da se bave poezijom, smatra Đurković. Učenja sa Dalekog Istoka Gapska je proučavala veze Disove poezije i budizma – religije i filozofije nastala u Indiji oko 6. veka prije nove ere. Povod je bila njegova pesma Nirvana: I
Zelenski predlaže trilateralni sastanak sa Trampom i Putinom
Zelenski predlaže trilateralni sastanak sa Trampom i Putinom Home / Zelenski je istakao da Ukrajina očekuje američke sankcije, naročito protiv ruskog “energetskog i bankarskog sektora”, pošto Moskva još nije prihvatila predlog za prekid vatre. Ukrajinski predsjednik je naglasio da Kijev još nije od Moskve dobio memorandum o kojem su ruske vlasti govorile prošle nedjelje, a koji bi trebalo da sadrži ruske uslove za trajni mirovni sporazum, posle tri godine ruske invazije na Ukrajinu. “Pročitaćemo njihove predloge i svakako ćemo na njih odgovoriti čim ih budemo dobili”, rekao je Zelenski. Prethodno su ruske diplomate najavile da će taj dokument dostaviti Kijevu čim se bude završila velika razmjena zarobljenika. Zelenski: Rusija rasporedila 50.000 vojnika u blizini ukrajinske Sumske oblasti Ukrajinski predsednik je izjavio da je Rusija okupila 50.000 vojnika u blizini Sumske oblasti na sjeveru Ukrajine, ali je dodao da je Kijev preduzeo korake kako bi spriječio Moskvu da tamo sprovede veliku ofanzivu. Oblast Sumi se nalazi preko granice sa ruskom Kurskom oblasti, gde je Ukrajina ranije zauzela i mjesecima držala dio teritorije, prije nego što je skoro potpuno potisnuta prošlog mjeseca. ”Njihove najveće i najjače snage su trenutno na Kurskom frontu. Da bi potisnuli naše trupe iz Kurske oblasti i pripremili ofanzivne akcije protiv Sumske oblasti, rekao je Zelenski. Ukrajinski lider je napomenuo da će ruske snage ”uraditi sve” da pređu administrativnu granicu Dnjeprovske oblasti, prenosi Ukrinform. ”Oni to žele. Za sada nisu uspjeli. Žele da zauzmu Pokrovsk, preduzimaju dosljedne akcije. Luganska i Donjecka oblast ostaju upravo strateški ciljevi koji su im postavljeni od 2014. godine, ocijenio je Zelenski. Ruski predsjednik Vladimir Putin je prethodno rekao da želi tampon zonu na granici, a Zelenski tvrdi da Rusija želi tampon zonu od oko 10 kilometara, prenosi Rojters. Rusija je nedavno zauzela najmanje četiri pogranična sela u tom regionu i napreduje u istočnoj Ukrajini blizu grada Kostjantinovka, ali Zelenski kaže da su Rusi potisnuti u tom području za četiri kilometra tokom dva dana. Ukrajina i Rusija su razmijenile po 1.000 zarobljenika nakon sastanka delegacija dvije zemlje u Istanbulu prije skoro dvije nedjelje, na kojem nije postignut prekid vatre koji su tražile Ukrajina, SAD i Evropa. Zelenski je rekao da Tursku, Vatikan i Švajcarsku smatra odgovarajućim mjestima za dalje pregovore sa Rusijom. Rojters je ranije izvijestio da Moskva ne vidi Vatikan kao ozbiljno mjesto za razgovore. Zelenski je rekao da ce prisustvovati sljedećem samitu G7, na koji ga je pozvao kanadski premijer Mark Karni, čija zemlja trenutno predsjedava blokom. Dodao je da će vjerovatno učestvovati i na sljedećem samitu EU, kao i da je potrebno 30 milijardi dolara za Ukrajinu kako bi u potpunosti finansirala raspoložive kapacitete za proizvodnju oružja. Izvor: Rtv
Globalno zagrijevanje ubrzava: Alarmantne prognoze Svjetske meteorološke organizacije
Globalno zagrijevanje ubrzava: Alarmantne prognoze Svjetske meteorološke organizacije Home / Svjetska meteorološka organizacija (SMO) objavila je zabrinjavajuće prognoze, navodeći da postoji 70 odsto šanse da će prosječno globalno zagrijevanje između 2025. i 2029. godine premašiti 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Godišnji izvještaj, zasnovan na prognozama deset centara, prvi put ukazuje na jedan odsto vjerovatnoće da bi prije 2030. godine svijet mogao da doživi godinu topliju za dva stepena. Adam Skajf iz britanske Meteorološke službe ovo naziva „šokantnim“, ističući da će se vjerovatnoća povećavati. Takođe, postoji 80 odsto šanse da će globalne temperature u narednih pet godina oboriti barem jedan godišnji toplotni rekord, što povećava rizik od ekstremnih suša, poplava i šumskih požara. Izvor: Snm.rs