Nastavlja se rat dronovima: Kijev i Moskva mete vazdušnih udara
Nastavlja se rat dronovima: Kijev i Moskva mete vazdušnih udara Home / Ovi napadi događaju se usred razmjene zarobljenika, a završna faza planirana je za nedjelju, što je jedini konkretan rezultat rezultat direktnih pregovora između ruskih i ukrajinskih izaslanstava. Kijev je u nedjelju rano ujutro napalo više od deset ruskih dronova, saopštila je vojna uprava ukrajinskog glavnog grada, upozoravajući na raketnu prijetnju, javlja Hina. Ovo je druga noć velikih napada na Kijev, nakon što su ukrajinske zračne snage tokom noći s petka na subotu otkrile oko 250 dronova i 14 balističkih projektila, uglavnom usmjerenih na glavni grad. “Više od deset neprijateljskih dronova već je u vazdišnom prostoru oko glavnog grada. Približavaju se i novi”, rekao je u nedjelju ujutro načelnik kijevske vojne uprave Timur Tkačenko. “Neprijatelj će vjerovatno koristiti veliki broj dronova i raketa iz strateških aviona“, dodao je. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da su eksplozije odjeknule gradom. Aktivna protivvazdušna odbrana “Protivvazdušna odbrana je aktivna. Glavni grad je pod napadom neprijateljskih dronova”, upozorio je putem servisa za poruke, pozivajući stanovnike da se sklone u skloništa. Ovi napadi događaju se usred razmjene zarobljenika, a završna faza planirana je za nedjelju, što je jedini konkretan rezultat prvih direktnih pregovora između ruskih i ukrajinskih izaslanstava održanih sredinom maja u Istanbulu. U subotu je 307 ruskih ratnih zarobljenika razmijenjeno za isti broj ukrajinskih vojnika, objavili su Kijev i Moskva. U prvom dijelu ove velike razmjene, u formatu 1000 za 1000, u petak je učestvovalo 270 vojnika i 120 civila iz svakog kampa. Rusija je u nedjelju izvijestila da se suočila s ukrajinskim napadom dronovima u ranim jutarnjim satima te da je presrela ili uništila oko 100 ukrajinskih bespilotnih letjelica, uključujući neke usmjerene prema Moskvi. Privremeno zatvoreni aerodromi u Moskvi Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je da su njegove jedinice protivvazdušne odbrane presrele ili uništile 95 ukrajinskih dronova tokom četiri sata. To uključuje dva u blizini Moskve, dok je većina oborena iznad središnjih i južnih regija Rusije. Gradonačelnik Moskve, Sergej Sobjanin, kasnije je putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram objavio da je broj dronova uništenih ili presretnutih u blizini glavnog grada porastao na 11. Ova aktivnost dovela je do privremenog zatvaranja triju moskovskih aerodroma. Regionalni zvaničnici izvijestili su da su protivvazdušne jedinice oborile dronove u središnjem gradu Tuli i gradu Tveru sjeverozapadno od Moskve. Izvor: Aljazeera
Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti ključni u obnovi razorene Ukrajine
Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti ključni u obnovi razorene Ukrajine Home / Jednostavni prekid vatre vjerovatno neće postaviti osnovu za poništavanje štete od ruskog rata, kažu stručnjaci. Pregovori o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine uskoro bi mogli početi, ali ekonomski oporavak Ukrajine biće otežan osim ako Evropska unija ne ubrza članstvo ratom razorene države i ne osigura stotine milijardi eura osiguranja i ulaganja, kažu stručnjaci za Al Jazeeru. „Mislim da je Ukrajini potrebna neka vrsta budućnosti u kojoj će imati stabilnu i branjivu granicu, a to će doći samo, mislim, sa članstvom u EU“, kaže istoričar Phillips O’Brien za Al Jazeeru. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prošli je mjesec uručila Ukrajini i Rusiji prijedlog o prekidu vatre koji je isključivao buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, zadovoljavajući ključni zahtjev Kremlja i ostavljajući Ukrajinu bez sigurnosnih garancija koje traži. „Koja će firma zapravo rizikovati ekonomski tamo djelovati“, upitao je O’Brien. „S obzirom na to da NATO više nije dio priče, mislim da, ako Ukrajina želi imati priliku za obnovu i integraciju u Evropu, to će morati biti ubrzano članstvo u EU.“ To članstvo nipošto nije osigurano, iako je Evropska komisija počela pregovore u rekordnom roku prošlog juna, a Ukrajina ima podršku sila EU-a poput Francuske i Njemačke. Ako Ukrajina postane članica Unije, i dalje bi se nosila sa devastiranom ekonomijom koja zahtijeva ogromna ulaganja. Šteta na infrastrukturi – 170 milijardi dolara Kijevska škola ekonomije (KSE) procijenila je kako je između početka ruske invazije u februaru 2022. i novembra prošle godine, u ruskim napadima uništena infrastruktura vrijedna 170 milijardi dolara, a najviše su pogođeni stambeni, prometni i energetski sektori. Ta brojka ne uključuje štetu nastalu u gotovo decenijskom ratu u istočnim regijama Luganjsk i Donjeck od 2014. ili gubitak 29 posto ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od invazije 2022. godine. Procjena takođe nije uključila gubitak gotovo petine ukrajinske teritorije koju Rusija drži okupiranom. To područje sadrži gotovo polovinu neiskorištenog mineralnog bogatstva Ukrajine, koji prema procjenama kanadske firme za geopolitičke rizike SecDev vrijedi 12.400 milijardi dolara. Takođe ne uključuje neke oblike troškova obnove, poput hemijske dekontaminacije i uklanjanja mina. Svjetska banka procijenila je trošak štete na infrastrukturi nešto višim ove godine, na 176 milijardi dolara, i predviđa troškove obnove i oporavka na približno 525 milijardi dolara tokom 10 godina. ‘Kremlj je sigurno opljačkao okupiranu teritoriju’ Ekonomski rat dio je ruske strategije od invazije na Donjeck i Luganjsk 2014. godine, tvrdi Maximilian Hess, analitičar rizika i stručnjak za Evroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije. „Kremlj je sigurno opljačkao okupiranu teritoriju, uključujući koksni ugalj, poljoprivredne proizvode i željezo“, rekao je Hess za Al Jazeeru. Iz KSE-a procjenjuju da je Rusija ukrala pola miliona tona žitarica, što je uključeno u račun odštete od 1,9 milijardi dolara za poljoprivredni sektor. Koristeći rakete dugog dometa, Rusija je takođe gađala industrijska središta koja nisu pod njenom kontrolom. Ukrajina je naslijedila brojne fabrike od Sovjetskog Saveza, uključujući fabriku traktora u Harkivu, fabriku automobila u Zaporižju, proizvođača raketa Pivdenmaš u Dnipru i ogromne čeličane. „Sve su bile meta ruskih snaga“, napisao je Hess u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Ekonomski rat. „Ruski napadi su, naravno, prvenstveno bili usmjereni na uništavanje ukrajinske ekonomije i slabljenje njene sposobnosti i volje za borbu, ali su takođe povećali cijenu podrške Ukrajini u sukobu za Zapad, nešto za što se Kremlj nadao da će dovesti do smanjene podrške Kijevu.“ Okupacijom i napadima, Rusija je uspjela lišiti Ukrajinu metalurškog sektora koji je bio u velikom zamahu. Prema Američkom geološkom zavodu, metalurška proizvodnja smanjila se za 66,5 posto kao rezultat rata. To je ogroman gubitak, obzirom na to da je Ukrajina nekada proizvodila gotovo trećinu željezne rude u Evropi, Rusiji i centralnoj Evroaziji, polovinu manganske rude u regiji i trećinu titanija. I dalje je jedini proizvođač uranija u Evropi, važnog resursa u težnji kontinenta za većom energetskom autonomijom. Ukrajinske tvrdnje da je uz savezničku pomoć izgradila odbrambenu industrijsku bazu vrijednu 20 milijardi dolara su rijetka priča o privrednom uspjehu u ratno vrijeme. To može nadoknaditi gubitke u metalurgiji, naveo je Hess, „ali samo djelimično i u različitim regijama države gdje su koncentrirane te rudarske i metalurške aktivnosti. Podsticanje [metalurških aktivnosti] na mjestima poput Krivog Roga, Dnipra, Zaporižja, a idealno i na teritoriji koja će na kraju biti oslobođena ruske okupacije, biće potrebno za pobjedu u miru.“ Trumpov sporazum o mineralima i drugi instrumenti Prije nekoliko sedmica su Ukrajina i SAD potpisali memorandum o namjeri zajedničkog iskorištavanja ukrajinskog mineralnog bogatstva. Ukrajina se obavezala uložiti polovinu prihoda od svojih metalurških aktivnosti u Fond za obnovu, ali stručnjaci sumnjaju u ideju da mineralno bogatstvo može obnoviti Ukrajinu. „Projekti imaju dug period pokretanja – od pet do deset godina“, kazao je za Al Jazeeru Maksim Fedosejenko, šef strateških projekata u KSE institutu. „Potrebno je izraditi dokumentaciju, procjenu uticaja na okolinu, a nakon toga vam mogu trebati i tri godine za izgradnju rudnika.“ U takve rudnike bi mogli ulagati SAD i EU dodao je Fedosejenko, jer „imamo više od 24 vrste materijala s popisa kritičnih [sirovina] EU“, ali oni bi doprinijeli ukrajinskoj ekonomiji samo ako bi ulaganja bila pravedna. Trump je predstavio sporazum o mineralima kao otplatu za milijarde vojne pomoći. „U tome nema ništa ni približno pošteno. Pomoć nije data kako bi se poslije vratila“, smatra O’Brien. Kao što je Fedosejenko rekao: „Nije pošteno ako svi kažu: ‘U redu, pomoći ćemo vam u ratno vrijeme, tako da ste naše vlasništvo.’“ Osim pravednosti, Ukrajini je potreban novac. Dio toga mora doći u obliku osiguranja. Na primjer, državno podržana formula osiguranja od ratnog rizika koju je Kijev postigao sa Velikom Britanijom 2023. vratila je brodove za rasuti teret u ukrajinske luke i spriječila ruske napore da blokiraju izvoz ukrajinskog žita. Kao rezultat toga, Ukrajina je tokom 2023. i 2024. godine izvezla 57,5 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, a na putu je da izveze 77 miliona tona u tržišnoj godini 2024/25, koja završava u junu, saopštilo je njeno Ministarstvo poljoprivrede. „Potrebno je značajno proširenje javnih proizvoda osiguranja, kao i odluka za oduzimanje zamrznute ruske imovine“, naveo je Hess. Jaki argumenti za oduzimanje novca
Devet država EU pozvalo na preispitavanje tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima
Devet država EU pozvalo na preispitavanje tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima Home / RIM – Italija i još osam evropskih država, uključujući Dansku i Poljsku, objavile su otvoreno pismo u kojem pozivaju na preispitivanje tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima, posebno u pogledu migracija. „Želimo da iskoristimo naš demokratski mandat da pokrenemo novu, otvorenu diskusiju o tumačenju Evropske konvencije o ljudskim pravima. Moramo da vratimo pravu ravnotežu. I naše zemlje će zajedno raditi na ostvarivanju ove ambicije”, navodi se u tekstu, koji je objavio kabiner italijanske premijerke Đorđe Meloni. Dokument je objavljen posle sastanka u Rimu Đorđe Meloni i danske premijerke Mete Frederiksen. Potpisali su ga i lideri Austrije, Belgije, Estonije, Letonije, Litvanije, Poljske i Češke, prenosi Beta-AFP. „Pripadamo različitim političkim porodicama i potičemo iz različitih političkih tradicija. Ali je neophodno pokrenuti diskusiju o tome kako međunarodne konvencije odgovaraju na izazove sa kojima se danas suočavamo”, naveli su potpisnici.
Trampova administracija zabranila upis stranih državljana na Harvard
Trampova administracija zabranila upis stranih državljana na Harvard Home / Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa saopštila je da zabranjuje Univerzitetu Harvard da upisuje studente iz inostranstva. Njujork tajms objavio je da je Trampova administracija obavijestila Harvard o svojoj odluci nakon prepiske u vezi sa „zakonitošću zahtjeva za evidencijom“. Podsjećamo, Američko ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je prošlog mjeseca da će Univerzitet Harvard izgubiti mogućnost upisa stranih studenata ako ne ispuni zahtjeve Trampove administracije za razmjenu informacija o nekim korisnicima viza. Ministarka unutrašnje bezbjednosti, Kristi Noem, napisala je pismo Harvardu u kome je zahtijevala evidenciju o onome što je nazvala „nezakonitim i nasilnim aktivnostima“ vlasnika studentskih viza Harvarda do 30. aprila. Noem je objavila kopiju pisma na društvenoj mreži Iks (X). „Ova administracija smatra Harvard odgovornim za podsticanje nasilja, antisemitizma i koordinacije s Komunističkom partijom Kine na svom kampusu. Privilegija je, a ne pravo, da univerziteti upisuju strane studente i koriste njihove veće školarine kako bi pomogli u popunjavanju svojih višemilijarderskih fondacija. Harvard je imao mnogo prilika da učini pravu stvar. Odbio je“, navela je Noem, prenosi Klix. Dodala je da je Harvard izgubio sertifikat za program razmjene studenata zbog nepoštovanja zakona. „Neka ovo posluži kao upozorenje svim univerzitetima i akademskim institucijama širom zemlje“, zaključila je. Harvard je inače prvi veliki američki univerzitet koji se usprotivio pritisku Traumpove administracije da promjeni svoju politiku.
G7 najavila oštrije sankcije Rusiji, ako ne pristane na mir
G7 najavila oštrije sankcije Rusiji, ako ne pristane na mir Home / Grupa najrazvijenijih zemalja svijeta istakla “nepokolebljivu podršku” Ukrajini u odbrani “teritorijalnog integriteta i prava na postojanje”. Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) saopštila je da će pooštriti sankcije protiv Rusije ako Moskva ne pristane na prekid vatre u Ukrajini. “Pozdravljamo kontinuirane napore za postizanje prekida vatre. Ako se takav prekid vatre ne dogovori, nastavićemo da istražujemo sve moguće opcije, uključujući i one koje su osmišljene da maksimiziraju pritisak, kao što je dalje pooštravanje sankcija (protiv Rusije)”, navodi se u dijelu saopštenja ministara finansija i centralnih bankara G7 posvećenom Ukrajini, koji je usvojen nakon njihovog sastanka u Kanadi, javio je TASS. Moskva da plati štetu Kijevu U saopštenju se navodi i da će, u skladu sa pravnim sistemima tih zemalja, imovina Rusije pod njihovom jurisdikcijom ostati imobilisana dok Rusija “ne plati štetu Ukrajini”. G7 je u saopštenju istakla “nepokolebljivu podršku” Ukrajini u odbrani “teritorijalnog integriteta i prava na postojanje”, kao i “slobode, suvereniteta i nezavisnosti”. Pored toga, G7 je obećala da će pomoći u jačanju povjerenja stranih investitora u Ukrajinu, mobilizovati privatni sektor za sprovođenje radova na obnovi i nastaviti aktivnosti strane osiguravajuće industrije. O obnovi Ukrajine u julu u Rimu Kako je saopšteno, sljedeća konferencija zapadnih zemalja o obnovi Ukrajine održaće se 10. i 11. jula u Rimu. Istovremeno, G7 je obećala da će zajedno sa Kijevom preduzeti mjere kako bi spriječila one “zemlje i strukture” koje, po njihovom mišljenju, finansiraju ili snabdijevaju ruske učesnike rata u Ukrajini da učestvuju u radovima na restauraciji. Govoreći u gradu Banffu u saveznoj državi Alberta, gdje je od 20. do 22. maja održan sastanak G7, kanadski ministar finansija Francois-Philippe Champagne potvrdio je namjeru te grupe da pooštri sankcije protiv Rusije “ako bude potrebno”, ne iznoseći detalje. Champagne je dodao da G7 namjerava da pojača učešće privatnog biznisa u budućoj obnovi Ukrajine, prenosi Tanjug. G7 je neformalna grupa sedam industrijalizovanih zemalja sa najvećim ekonomijama na svijetu – Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Izvor: Aljazeera
Putin stvara privid pregovora, dok jača vojsku i planira nove ofanzive
Putin stvara privid pregovora, dok jača vojsku i planira nove ofanzive Home / Bivši ruski diplomata, vodeći ukrajinski vojni stručnjak i drugi analitičari vjeruju da Putin pokušava prevariti svijet da pomisli da je otvoren za primirje, a istovremeno jača rusku vojsku. Predsjednik Sjedinjenih Država Američkih Donald Trump zvučao je u ponedjeljak oduševljeno kada je najavio početak direktnih pregovora između Ukrajine i Rusije. „Rusija i Ukrajina će odmah početi pregovore o prekidu vatre i, što je još važnije, okončati rat“, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Izjava se činila u skladu s Trumpovim kanonom umjetnosti dogovora – donijela bi brzo i učinkovito mirovno rješenje za najžešći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata i koristila bi globalnoj sigurnosti. Međutim, evropski i ukrajinski analitičari koje je intervjuirala Al Jazeera, uključujući bivšeg ruskog diplomatu i bivšeg visokog ukrajinskog vojnog dužnosnika, rekli su da je ruski predsjednik Vladimir Putin, pristajući na nastavak direktnih pregovora koji su napušteni 2022. godine, postigao prešutni diplomatski trijumf nad Trumpom. Osim toga, rekli su i da je Putin osujetio primirje na kojem njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski insistira već mjesecima i isključio Washington iz pregovora. Ruski čelnik će vjerovatno odugovlačiti pregovore u nedogled dok istovremeno okuplja desetke hiljada novih vojnika, u pokušaju da osvoji više ukrajinske teritorije dok kiše i snijeg ne zaustave ovogodišnju ofanzivu, rekli su. Štaviše, naizgled se povinujući Trumpovim zahtjevima da direktno komunicira s Kijevom, Putin je izbjegao daljnje američke sankcije stvarajući privid razgovora. „Putin u suštini koristi Trumpa samo kako bi stvorio sliku da su Putin ili Rusija spremni pregovarati“, rekao je za Al Jazeeru Anton Šehovcov, voditelj Centra za demokratski integritet, think tanka sa sjedištem u Beču. „Međutim, jedina stvar o kojoj je Rusija spremna pregovarati je kapitulacija Ukrajine, ništa drugo“. „Ne vidim o čemu Putin može razgovarati sa Zelenskim, jer Putin ne smatra Zelenskog osobom vrijednom komunikacije“, dodao je. „Ne vidim nikakav napredak ovdje.“ Putin godinama odbacuje Zelenskog kao “političku marionetu” čija “neonacistička hunta” navodno prisiljava prirodno proruske Ukrajince da prihvate destruktivne zapadne vrijednosti. U ponedjeljak naveče, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Trumpom, Putin se pojavio na ruskoj televiziji kako bi zahvalio američkom kolegi na “njegovoj podršci u nastavku direktnih pregovora” i izjavio da Kremlj namjerava izraditi “memorandum o budućem sporazumu” i “moguće primirje”. ‘Moskva ne želi prave razgovore s Kijevom’ Boris Bondarev, bivši ruski diplomata koji je dao otkaz u Ministarstvu spoljnih poslova iz protesta protiv potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine nazvao je Putinovu spremnost “imitacijom”. „Razgovori neće biti razgovori jer Moskva ne želi prave razgovore s Kijevom“, rekao je Bondarev za Al Jazeeru. „Za Putina, Ukrajina je samo alat, posrednik, satelit koji sam ništa ne odlučuje.“ Zato je Putin, dodaje, imenovao Vladimira Medinskog, bivšeg ministra kulture, za glavnog pregovarača. Medinski, koji je autor istorijskih knjiga kritikovanih zbog netačnih podataka, do sada nije zvučao diplomatski. On je 16. maja zaprijetio da će rat trajati „koliko god bude potrebno“ i rekao ukrajinskim diplomatima da se Rusija borila protiv Švedske 21 godinu, između 1700. i 1721. godine, kako bi okupirala današnje baltičke države i izgradila svoju novu carsku prijestolnicu, Sankt Peterburg, na bivšim švedskim zemljama. Dakle, mirovni proces koji je Trump proglasio svojim postignućem zapravo je „glavna stvar koju je Putin postigao“, rekao je Bondarev. „Ovo je imitacija kako bi neko na Zapadu pomislio da je mirovni proces započeo i zato nema potrebe pomagati Ukrajini, vršiti pritisak na Putina i nametati nove sankcije“, rekao je. Putin je takođe uspio izbjeći primirje u neprijateljstvima koje bi pomoglo ukrajinskim snagama da utvrde svoje položaje duž 1.100 kilometara duge linije fronta, prema riječima Nikolaja Mitrohina, istraživača na njemačkom Univerzitetu Bremen. „Očigledno je Putin uspio poništiti vrlo nepovoljnu inicijativu Zelenskog da odmah počne 30-dnevno primirje“, rekao je za Al Jazeeru. Dok pregovara, pojašnjava i odgađa pregovore, Putin bi mogao pokušati zauzeti više zemlje u istočnoj i sjevernoj Ukrajini, pa čak i obnoviti divovsku branu Kahovka koja je snabdijevala vodom anektirani Krim prije nego što je uništena 2023. godine, rekao je. U međuvremenu, Moskva je regrutovala 160.000 vojnika i nastavlja regrutovati po 50.000 vojnika mjesečno, dijelom zahvaljujući ponudi visokih bonusa za regrutovanje, prema riječima Ihora Romanenka, bivšeg zamjenika načelnika glavnog štaba Ukrajine. „Moraće ih barem malo obučiti kako ne bi tako brzo stradali, pa bi do kraja juna Moskva mogla prikupiti nove resurse“, rekao je za Al Jazeeru. ‘Trump se složio s Putinom’ Evropa nije bila impresionirana onim što su se Trump i Putin dogovorili te je u utorak uvela 17. krug sankcija protiv Moskve. Brisel i London rekli su da će sankcije biti usmjerene na rusku „flotu tankera u sjeni“, finansijske institucije koje pomažu Moskvi da izbjegne ranije sankcije i lance snabdijevanja ruskih proizvođača oružja. Međutim, evropske sankcije biće manje učinkovite bez američkih mjera jer Putin „djeluje na način ‘podijeli pa vladaj’“, rekao je Romanenko. „Želio je da se svi na Zapadu povuku iz Ukrajine, kako ne bi bilo snabdijevanja oružjem, a onda bi mogao provesti još jedno ‘imperijalno preuzimanje’ ukrajinskih teritorija“, zaključio je. Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Trump nerado uvodi nove sankcije Rusiji. „Ako je, zaista, jasno da Rusi nisu zainteresovani za mirovni sporazum i da samo žele nastaviti rat, vrlo je moguće da će doći do te tačke“, rekao je Rubio američkom Senatu. Takođe je insistirao da Putin „nije dobio niti jedan ustupak“ od Trumpa. U međuvremenu, prokremljovski posmatrači su oduševljeni. „Ovo su bili vrlo uspješni razgovori. Moguće je da će ukrajinski režim prisilno prihvatiti ruske uslove i tako će se postići mir“, napisao je u ponedjeljak na Telegramu moskovski analitičar Sergej Markov. „Ukrajinski režim i evropski čelnici šokirani su razgovorima, smatraju ih katastrofom za Ukrajinu. Misle da se Trump s Putinom složio gotovo o svemu“. Izvor: Al Jazeera
Primjer političke odgovornosti: Ministar podnio ostavku zbog neprimjerenih izjava o pirinču
Primjer političke odgovornosti: Ministar podnio ostavku zbog neprimjerenih izjava o pirinču Home / Japanski ministar poljoprivrede Taku Eto podnio je ostavku nakon reakcija javnosti i političara na njegove sporne komentare o pirinču. Eto je izazvao osude nakon što je tokom vikenda na političkom skupu rekao da nikada nije morao da kupuje pirinač jer ga dobija kao poklon od pristalica. Ta izjava izazvala je posebnu ogorčenost među građanima, budući da su cijene pirinča gotovo udvostručene u odnosu na prošlu godinu zbog loše žetve i povećane potražnje usljed dolaska turista, prenio je Rojters. “Dao sam izuzetno neprimjerenu izjavu u trenutku kada građani trpe zbog rastućih cijena pirinča”, rekao je Eto novinarima nakon što je podnio ostavku premijeru Sigeru Išibi. Prema izvještajima nacionalne televizije NHK i drugih medija, bivši ministar za zaštitu životne sredine Šindžiro Koizumi imenovan je za novog ministra poljoprivrede, prenio je Kjodo. On je rekao da će mu prioritet biti ublažavanje zabrinutosti javnosti zbog rasta cijena pirinča. Premijer Išiba rekao je da preuzima punu odgovornost za postavljanje Eta na funkciju i priznao da još nije odlučio o dugoročnom nasljedniku. Prema istraživanju agencije Kjodo koje je sprovedeno u nedjelju, podrška vladi pala je na rekordno niskih 27,4 odsto, dok je gotovo 90 odsto ispitanika izrazilo nezadovoljstvo načinom na koji vlada reaguje na krizu sa cijenama pirinča. “Ostavka ministra Eta bila je neizbježna od trenutka kada je gaf postao javan. Reakcija premijera Išibe bila je prespora, što je još jednom pokazalo nedostatak njegovog liderstva”, ocijenio je profesor političkih nauka sa Univerziteta Hosei u Tokiju, Hiroši Širatori. Izvor: Vesti online
Zelenski sa evropskim liderima o novim pregovorima i miru sa Rusijom
Zelenski sa evropskim liderima o novim pregovorima i miru sa Rusijom Home / Čelnik Ukrajine razgovarao sa liderima Njemačke, Italije, Finske, Velike Britanije i Francuske. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavio je u utorak telefonske razgovore sa nekoliko evropskih lidera o naporima za postizanje trajnog mira u Ukrajini, potencijalnoj novoj rundi pregovora i obnovi države poslije rata, prenosi Tanjug pozivajući se na ukrajinske medije. Zelenski je sa njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom razgovarao o oporavku Ukrajine poslije završetka rata i koordinaciji među partnerima radi okončanja sukoba. “Koordiniramo sve naše kontakte i korake što je moguće bliže. Ključno je održati jedinstvo među svim partnerima i tražiti rješenja koja zaista mogu okončati ovaj rat pravednim mirom”, istakao je ukrajinski lider. Zelenski je napomenuo kako je sa Merzom takođe razmijenio mišljenje o nedavnom razgovoru sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom, prenosi Ukrinform. Jačanje pritiska na Moskvu Ukrajinski lider je o Trumpu takođe razgovarao sa finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom. “Radimo sa našim partnerima kako bi osigurali da pritisak natjera Ruse na promjenu ponašanja. Sankcije su važne i zahvalan sam svima koji ih čine još oštrijim za one koji su odgovorni za ovaj rat”, rekao je on. Zelenski je rekao da je sa italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni razgovarao o mogućim platformama za pregovore sa Rusijom. “Dobar razgovor sa premijerkom Italije Meloni. Kao i uvijek, odlične ideje. Razgovarali smo o razgovoru sa predsjednikom Trumpom i evropskim liderima. Koordiniramo naše stavove. Italija je na strani svih napora za pravi mir. Razgovarali smo o mogućim platformama za razgovor sa Rusima”, rekao je Zelenski. ‘Samo će prisila uspjeti’ Zelenski je sa britanskim premijerom Keirom Starmerom telefonom razgovarao o naporima za postizanje trajnog mira u Ukrajini, a takođe je pozdravio nove britanske sankcije Rusiji. “Samo će prisila uspjeti. Danas postoji britanska odluka o sankcijama, postoji i odluka EU, a bilo bi dobro kada bi i Sjedinjene Američke Države pomogle. Evropski partneri već pripremaju naredne korake u ovom izuzetno važnom pritisku na Rusiju da okonča rat”, kazao je Zelenski. Lideri dvije države razgovarali su o detaljima zajedničkog diplomatskog rada i mogućim sastancima koji bi mogli osigurati prekid vatre i trajni mir, prenosi Ukrinform. Zelenski je takođe razgovarao sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o podršci Pariza ukrajinskoj vojsci i saradnji u oblasti odbrane. Izvor: Aljazeera
Spajić: Cilj je da Crna Gora 2028. godine postane punopravna članica EU
Spajić: Cilj je da Crna Gora 2028. godine postane punopravna članica EU Home / Crnogorski premijer Milojko Spajić saopštio je da je cilj njegove vlade da Crna Gora 2028. godine postane punopravna članica EU. On je sinoć na prijemu povodom Dana nezavisnosti, 21. maja, istakao da ovako ambiciozan cilj zahtijeva angažman društva u cjelini, efikasniju administraciju i konstruktivnije političare, prenose Vijesti. „Namjera je da do kraja sljedeće godine Crna Gora ispuni sve zahtjeve iz pregovaračkog procesa i da do 2028. postane punopravna članica EU“, rekao je Spajić. On je naveo i da je prioritet ubrzavanje zakonodavne reforme, napominjući da proces pristupanja Crne Gore EU nije proces pristupanja vlade ili skupštine, „već zajednička obaveza prema precima i potomcima“. „Siguran sam da ćemo svi pojedinačno, kao i sistem u cjelini, dokazati da smo kadri da se u prelomnom, istorijskom momentu, bez obzira na naše razlike, opredijelimo za nesumnjivi opšti interes, javno dobro i dugoročno svjetlu perspektivu – članstvo u EU i bolji standard naših građana“, naveo je Spajić. Svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti prisustvovali su najviši crnogorski zvaničnici, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, kao i diplomatskog kora, navode Vijesti. Na pitanje Insajdera koja je razlika između Srbije, Albanije i Crne Gore, s obzirom na to da se sve suočavaju sa sličnim problemima i traži im se više rada na borbi protiv organizovanog kriminala, slobodi medija, slobodi govora, izvestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider kaže da je razlika u volji. “Znamo, to su isti problemi i nijedna zemlja nije savršena. Uzgred, nije savršeno ni svih 27 zemalja članica. Pitanje borbe protiv korupcije je veoma važno, postojanje funkcionalne vladavine prava i pravosudnog sistema je važno. Na primjer, u Albaniji su napravili taj “proces provjere”, izuzetno tešku reformu, ali sada su to prošli i imaju modernizovan pravosudni sistem. Imaju SPAK, koji istražuje, neki kažu i previše, ali – ljudi iz svih političkih partija su bili pod istragom, bilo ih je koji su završili i u zatvoru. To je jasan signal da neko želi promjene. Medijska situacija, transparentnost – da, to su otvorena pitanja. Ali, moj osjećaj je da u Beogradu, umjesto da se ide naprijed i izlazi iz komplikovane situacije, aktuelna vlast pravi probleme još većim. Niko nema interes da mediji budu transparentiniji, niko nema interesa za istragu u vezi sa borbom protiv korupcije i to je pravi problem. Znamo da nijedna zemlja nije savršena, ali volja da se ide u pravom smjeru u ovom trenutku nedostaje Beogradu”, kaže Šider. Izvor: Tanjug
EU danas o sankcijama Rusiji i situaciji na Bliskom istoku
EU danas o sankcijama Rusiji i situaciji na Bliskom istoku Home / Ministri spoljnih poslova i odbrane zemalja članica Evropske unije sastaće se danas u Briselu, a na sastancima će se razgovarati o sukobu u Ukrajini, situaciji na Bliskom istoku, kao i o odbrambenim kapacitetima Unije. Prije podne bi trebalo da bude održan sastanak ministara odbrane EU, dok će popodne biti održan sastanak ministara spoljnih poslova. Šefovi diplomatija raspravljaće o 17. paketu sankcija EU protiv Moskve zbog ruskog rata u Ukrajini, a fokus rasprave biće takozvana ruska “flota u sjenci”, navedeno je na zvančnom sajtu Evropskog savjeta. Savjet će razmotriti vojnu podršku EU Ukrajini, nakon neformalnog izlaganja ministra odbrane Ukrajine Rustema Umerova putem video linka, u prisustvu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea. Ministri spoljnih poslova EU razgovaraće o ratu Rusije protiv Ukrajine, a obratiće im se šef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiha putem video linka. Savjet će takođe razmotriti najnoviji razvoj situacije na Bliskom istoku i u Siriji. Treći ministarski sastanak EU-Afričke unije biće održan sutra, 21. maja. Evropski lideri zabrinuti su da bi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp koji je juče razgovarao telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ukrajinskom sukobu, mogao da se povuče iz mirovnih pregovora o Ukrajini ukoliko ne bude napretka, piše Blumberg. Iako je Tramp objavio da će Ukrajina i Rusija “odmah započeti pregovore” o primirju, čini se da nije postavio nikakve uslove ili pritisak na Rusiju, što je izazvalo razočaranje među evropskim liderima, ističe pomenuta agencija. Mnoge vlade strahuju da je Tramp smanjio angažman SAD-a u pokušajima da se okonča rat, ostavljajući Ukrajinu i njene saveznike da se bore bez ozbiljnije podrške s američke strane. Iako Trump nije isključio mogućnost novih sankcija ili slanja dodatne vojne pomoći Ukrajini, jasno je dao do znanja da nije spreman da preduzme te korake. “Ako ništa ne bude postignuto, jednostavno ću se povući i oni će morati da nastave”, rekao je Tramp, naglašavajući da bi Ukrajina trebalo da bude “evropski problem”. Te izjave podstiču zabrinutost da je predsjednik SAD-a povukao podršku za diplomatske napore u vezi sa Ukrajinom, čime je Putin dobio šansu za dalju vojnu ekspanziju, piše Blumberg. Putin je rekao da su razgovori sa Trampom bili “iskreni” i “korisni”, i da su se saglasili da Rusija i Ukrajina počnu da rade na memorandumu o budućem mirovnom sporazumu. Ipak, nije bilo konkretnih dogovora ili detalja koji bi mogli da označe pomak u procesu. Tramp je takođe iznio neobičnu izjavu, ističe agencija, sugerišući da bi Vatikan mogao da posluži kao domaćin mirovnih pregovora, podržavajući ulogu pape u smanjenju tenzija između Rusije i Ukrajine. S obzirom na njegovu poziciju, analitičari smatraju da SAD i dalje imaju značajnu polugu u rukama, posebno u pogledu mogućnosti daljeg slanja vojne pomoći Ukrajini i uvođenja novih sankcija Rusiji. Izvor: Rtv