Zlato ili srebro – šta je bolja investicija? | Ekonomist

Zlato ili srebro – šta je bolja investicija?

Početak 2017. godine investitorima koji preferiraju ulaganje u plemenite metale donio je iznadprosječno visoke prinose. Cijena zlata je u posljednja dva mjeseca porasla 8,9%, a ostalih plemenitih metala koji su popularni među investitorima još više. Srebro je trenutno 15,3% skuplje nego što je bilo posljednjeg dana prošle godine, dok je cijena platine i paladijuma u istom periodu porasla 13,8%.

Dva su moguća uzroka naglog porasta cijene plemenitih metala. Prvi je politička nestabilnost u SAD i zapadnoj Evropi, koja potencijalno može dovesti do nižih stopa ekonomskog rasta u idućim godinama. Izvor nestabilnosti u SAD je predsjednik Tramp koji i dalje insistira na politici koja se ne sviđa niti američkoj javnosti niti američkim trgovinskim i vojnim partnerima. U isto vrijeme u Evropi postoji rizik da će na izborima u Francuskoj i nekoliko drugih članica EU pobijediti stranke koje otvoreno kritikuju EU i koje spominju mogućnost referenduma o članstvu u uniji i/ili eurozoni.

Drugi potencijalni uzrok rasta cijena plemenitih metala je rast stope inflacije u razvijenim ekonomijama. Posle gotovo cijele decenije neuobičajeno niskih stopa inflacije, posljednjih mjeseci cijene su počele da rastu te se stopa inflacije približila nivou od 2%, što je po većini centralnih banaka optimalan nivo. Budući da pri visokim stopama inflacije novac zapravo gubi na vrijednosti, dio investitora u takvoj situaciji kapital ulaže u plamenite metale kako bi se zaštitili, a pri tome im dižu cijenu.

Analitičari Admiral Markets-a smatraju da trenutni rast cijena plemenitih metala neće potrajati. Naime, kada su u pitanju francuski izbori, izglednije je da Le Pen neće postati predsjednica pa se može očekivati da će nakon izbora doći do olakšanja i talasa prodaje zlata i ostalih metala koji služe kao zaštita od rizika. Kada je u pitanju stopa inflacije, za očekivati je da će je centralne banke pokušati da spriječe dizanjem kamatnih stopa. Kako kamatne stope budu rasle, posjedovanje zlata koje ne donosi nikakvu kamatu biće sve manje primamljivo. Sa svakim novim podizanjem kamatnih stopa u SAD, eurozoni, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu, sve će se više investitora odlučivati na prodaju plemenitih metala i ulaganje kapitala u obveznice, oročenu štednju i sl. Pri tome bi cijena plemenitih metala trebalo da pada.

Viši porast cijene srebra, platine i paladijuma od porasta cijene zlata je očekivan. Naime, za razliku od zlata kod kojeg se samo destak odsto proizvodnje iskoristi u industriji, više od polovine prosječne godišnje proizvodnje srebra, platine i paladijuma se iskoristi u proizvodnji katalizatora, medicini i elektronici. To znači da većina iskopanog zlata ostaje u obliku nakita i poluga, dok se većina iskopanog srebra, platine i paladijuma potroši u industriji pa lakše može doći do njihove nestašice na tržištu.

U takvoj situaciji, analitičari Admiral Markets-a smatraju da bi dugoročno ulagači u srebro, platinu i paladijum trebalo bolje da prođu od ulagača u zlato.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top