Zašto je Evropi potrebna promjena puta? | Ekonomist

Zašto je Evropi potrebna promjena puta?

Nakon dugo vremena, Sjedinjene Države pokazuju znake oporavka od krize, koja traje još od kraja mandata Džordža Buša mlađeg, kada su posljedice urušavanja američkog bankarskog sistema poput talasa zahvatile i ostatak svijeta. Oporavak se ne može nazvati baš jakim – u najboljem slučaju, jaz izmedju onoga gdje je ekonomija trebala da bude i onoga gdje je danas se ne proširuje. Ako se i smanjuje, to se dešava jako sporo, jer se šteta uzrokovana krizom već može nazvati dugoročnom.

U svakom slučaju, moglo je biti i gore: preko okeana, oporavak je još skromniji. Jaz izmedju željenog i ostvarenog još uvijek raste. U većini zemalja EU GDP per capita je manji nego prije krize. Kao posljedica toga, jasne su i velike socijalne posljedice, koje se očitavaju u velikoj društvenoj apatiji – mnogi životi i porodice su uništeni, lične planove više gotovo da nema smisla ni praviti.

Zemlje EU imaju talentovane, visokoobrazovane kadrove, jake zakonodavne okvire i razvijena društva. Prije krize, većina se mogla pohvaliti dobrim ekonomijama i produktivnošću rada na najvišem nivou.

Ali, Evropa nije samo žrtva. U redu, američka kriza jeste podrila njenu ekonomiju, ali Amerika ne može snositi svu odgovornost za ukupan evropski sunovrat. Evropski problem je samoizazvan lošim ekonomskim odlukama, počev od uvodjenja eura. Umjesto da ujedini Evropu, on ju je razjedinio i u nedostatku političke volje za izgradnjom institucija koje bi unaprijedile njegovo funkcionisanje, šteta još nije popravljena.

Postojeće stanje dijelom potiče od privrženosti vjerovanju u dobro funkcionisanje tržišta bez nesavršenosti informacija i konkurencije. Oholost je, takođe, učinila svoje. Kako drugačije objasniti da se već godinama zvanične prognoze efekata politike EU pokazuju netačnim?

Prognoze se ne ispunjavaju zbog toga što zemlje članice ne implementiraju predviđene mjere, već zbog manjkavosti modela na kojima su te odluke donesene. Na primjer, mjere predviđene za smanjenje tereta javnog duga u Grčkoj dovele su zemlju u situaciju veće zaduženosti nego i u 2010. godini. Na kraju je te greške priznao i Međunarodni Monetarni Fond.

Evropski lideri ostaju uvjereni da su strukturne reforme glavni prioriteti. Ali problemi na koje oni ukazuju su bili očigledni i prije krize i nisu prestali da rastu. Ono što je Evropi potrebnije od strukturne reforme zemalja članica jeste reforma strukture same evrozone i ukidanje politike štednje, koja se pokazala kao pogrešna, kako bi ponovo pokrenula ekonomski rast.

Oni koji su tvrdili da je uvodjenje eura greška, više puta su praksom demantovani. Ali u jednom su sigurno u pravu: dok god nema reforme strukture evrozone i dok je na snazi politika štednje, Evropa se neće oporaviti.

Krizi u Evropi još se ne vidi kraj. Ekonomska kriza iznjedrila je rast mnogih nacionalističkih pokreta, koji se pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima, na kojima je Evropa nekada rasla. Takođe, u naletu je i veliki broj separatističkih pokreta.

Grčka predstavlja još jednu provjeru za Evropu. Pad BDP-a od 2010. godine je daleko gori nego u Sjedinjenim Državama za vrijeme Velike depresije iz 1930-ih. Nezaposlenost mladih je veća od 50%. Vlada premijera Adonisa Samarasa nije uspjela i, zahvaljujući nesposobnosti Parlamenta da izabere novog predsjednika države, Grčku očekuju prijevremeni opšti izbori 25. januara.

Lijevo orijentisana opoziciona partija SYRIZA, koja se zalaže za preispitivanje mjera EU za ozdravljenje Grčke ekonomije, vodi prema preliminarnim anketama. Ako pobijedi, ali ipak ne osvoji vlast, to bi moglo biti zbog straha od reakcije EU. Strah, svakako, nije najplemenitije osjećanje i teško da može dati podstrek stvaranju nacionalnog konsenzusa u Grčkoj za određivanje puta izlaska iz krize.

Pravi problem i izazov nije Grčka, to je Evropa. Ako se ne dogode suštinske promjene i ako čelnici EU ne preduzmu mjere na koje je ovdje ukazano, primjer Grčke biće kurs za cijeli kontinent. To, svakako, neće trajati vječno – principi demokratije to neće dozvoliti. Ali, koliko bola Evropa treba da podnese prije nego razum ponovo zavlada?

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top