Zašto ECB agresivno kupuje korporativne obveznice? | Ekonomist

Zašto ECB agresivno kupuje korporativne obveznice?

Evropska centralna banka povećala je kupovinu korporativnih obveznica prošle sedmice, i istovremeno smanjila kupovinu državnih obveznica.

Ovo je dio programa kvantitativnog ublažavanja monetarne politike sa ciljem podsticanja rasta u EU.

ECB je prethodne sedmice kupio 1,76 milijardi eura vredne korporativne obveznice. Ovo je povećanje od 29 odsto u odnosu na vrijednost kupovine posljednje sedmice u julu. Inače, do sada je ECB odvajao oko 7,5 milijardi eura mjesečno za ove kupovine.

Da bi podstakli zapošljavanje i investicije kroz snižavanje troškova zaduživanja kompanija, ECB je 8. juna počeo sa kupovinom obveznica nefinansijskih kompanija sa investicionim rejtingom.

Zalihe ovakvih obveznica će se istrošiti
Tržišni igrači sumnjajuu da će vlasnici prodavati korporativne obveznice u vrijeme kada je teško pronaći ulaganja koja donose visoke prinose.

Ako ECB nastavi kupovinu ovim tempom u ljetnjem periodu, to bi bilo veliko ohrabrenje za likvidniji jesenji period, napominje Matthew Bailey iz JPMorgana, prenosi Reuters.

I dalje sumnjamo da će (ECB) dugoročno uspjeti da zadrži aktuelni tempo kupovina, jer će se zalihe prihvatljivih obveznica na kraju iscrpiti”, dodaje Bailey.

Evropska centralna banka će možda morati da uspori tempo kupovina na tri do četiri milijarde eura mjesečno.

Obveznice sa “mješovitim” rejtingom
Da bi ostvarile kvotu, centralne banke zemalja eurozone (Belgije, Finske, Francuske, Njemačke, Italije i Španije ), koje kupuju obveznice u ime ECB-a, kupuju i korporativne obveznice sa “mješovitim” rejtingom. To znači da im neke agencije dodjeljuju investicioni a neke neinvesticioni rejting.

Recimo, Španska centralna banka je prošle nedjelje kupila obveznicu telekomunikacione kompanije Cellnex Telecom, u vrijednosti od 750 miliona eura. Ta obveznica će se naći na tržištu tek 10. avgusta, a njen prinos je već pao sa prošlonedjeljnih 2,5% na 2%.

Svaka peta obveznica koju je ECB kupio od početka programa imala je negativan prinos, što znači da će centralna banka eurozone u slučaju da je zadrži do roka dospijeća dobiti manje od uloženog novca.

Korporativne obveznice s negativnim prinosom koje je ECB kupovao uglavnom su dužnički papiri kompanija s rokom dospijeća u naredne četiri godine.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top