Zašto će divergencija biti ekonomska tema 2015 | Ekonomist

Zašto će divergencija biti ekonomska tema 2015

U nastupajućoj godini, “divergencija” će biti glavna globalna ekonomska tema, u polju ekonomskih trendova, politika, i performansi. Kako vrijeme bude prolazilo, divergencije će biti teže pomiriti, ostavljajući donosiocima odluka izbor: prevazići prepreke koje su do sada sprečavale akciju, ili prihvatiti rizik od destabilizacije ekonomija.

Brzina razvoja globalne ekonomije biće kontrolisana od strane četiri grupe zemalja. Prvu, predvođenu SAD-om, pratiće kontinuiran napredak ekonomskih performansi. Tržišta rada će postati jača, sa novim radnim mjestima i povećanjem plata. Benefiti ekonomskog rasta će biti manje nejednako raspodijeljeni u odnosu u nekoliko prošlih godina.

Druga grupa, predvođena Kinom, će se stabilizovati na nižim stopama rasta u odnosu na skorije istorijske prosjeke, dok će nastaviti da sazrijeva strukturalno. Postepeno će se preorijentisati na modele rasta koji su održivi – nestabilnost na globalnim finansijskim tržištima će ih potresti, ali ne i izbaciti iz kolosjeka. I oni će raditi na jačanju svojih unutrašnjih tržišta, unapređivanju regulatornih okvira, jačanju privatog sektora, i proširovanju obima upravljanja tržišno orijentisanom ekonomijom.

Treća grupa, predvođena Evropom, će imati problema, kako se kontinuirana ekonomska stagnacija bude odražavala na socijalno i političko djelovanje u nekim zemljama i komplikovala političke odluke. Anemičan rast, deflatorne sile i prezaduženost kočiće investicije. U najizloženijim ekonomijama, nezaposlenost, naročito među mladim ljudima, će ostati alarmantno visoka i dugotrajna.

Posljednja grupa obuhvata zemlje sa nepredvidivim kretanjima, čija veličina i povezanost imaju važne sistemske implikacije. Najupečatljiviji primjer je Rusija. Suočen sa dubokom ekonomskom recesijom, kolapsom valute, bijegom kapitala, gubicima uzrokovanim uvozom, predsjednik Vladimir Putin će morati da odluči da li da promijeni svoj pristup prema Ukrajini, okrene se zapadu da obustavi sankcije, i pomogne razvoju održive, raznovrsne ekonomiju.

Alternativna reakcija je pokušaj da se skrene nezadovoljstvo naroda povećanom ruskom intervencijom u Ukrajini. Ovakav pristup bi najvjerovatnije rezultirao novom rundom sankcija s obije strane, što bi po odvelo Rusiju u dublju recesiju – i možda političku nestabilnost, što bi dodatno pogoršalo evropsku ekonomsku situaciju.

Brazil je još jedna takva zemlja. Predsjednica Dilma Rousseff, suočena sa skorijim gubitkom na predsjedničkim izborima, pokazala je volju za unapređenjem makroekonomskog menadžmenta. Ukoliko bi uspjela u tome, Brazil bi se pridružio Meksiku u formiranju stabilnije Latinske Amerike u 2015., pomažući region da prevaziđe ometajuće efekte venecuelanske ekonomije prouzrokovane nižim cijenama nafte.

Ubrzana ekonomska performansa će doprinijeti pojačanoj kontroli centralnog bankarstva, kako se pojačava pritisak različitih monetarnih politika, naročito u sistemski važnim naprednim ekonomijama. Američke Federalne rezerve, koje su već stopirale kupovine dugoročnih aktiva, će vjerovatno početi povećavati kamatne stope u trećoj četvrtini 2015. Nasuprot njima, Evropska centralna banka će nastaviti sopstvenu verziju kvantitativnog popuštanja, uvodeći u prvom kvartalu godine set novih mjera za povećanje bilansa uspjeha. Banka Japana će intenzivirati monetarni stimulans.

Naravno, nema teorijskih ograničenja divergencije. Problem je što kretanja deviznih kurseva sada predstavljaju jedini mehanizam usklađivanja, i što je jaz između određenih tržišnih vrijednosti i njihovih osnovnih principa postao toliko veliki da su cijene osjetljive i podložne nestabilnosti.

Za SAD, kombinacija jake ekonomije sa manje prilagodljivom monetarnom politikom će izvršiti dodatni pritisak na kurs dolara – koji je već dovoljno apresirao – u odnosu na evro i jen. Sa nekoliko drugih zemalja koje su voljne da dozvole jačanje svojim valutama, tendencija dolara ka apresijaciji će ostati jaka, eventualno aktivirajući unutrašnji politički otpor.

Dalje, kako postaje sve teže za tržišta valuta da igraju ulogu u uspostavljanju reda, može doći do povećanih sukoba među zemljama. Ovo može poremetiti neuobičajenu stabilnost koja u posljednje vrijeme vlada na tržištima kapitala.

Srećom, postoje načini da se omogući da divergencije u 2015. ne dovedu do ekonomskih i finansijskih poremećaja. Istina, mnoge vlade – naročito u Evropi, Japanu, I SAD-u – imaju mehanizme koji su im potrebni da smanje rastuće tenzije i, u međuvremenu, oslobode svoj ekonomski produktivni potencijal.

Izbjegavanje negativnog uticaja divergencije nije pitanje političkog programa; već postoji rasprostranjen, iako ne univerzalni, dogovor među ekonomistima o mjerama koje su potrebne na nacionalnom, regionalnom, i globalnom nivou. Tačnije, to je pitanje implementacije – i sticanje tog prava zahtijeva značajnu i snažnu političku volju.

Pritisak na donosioce odluka da se suoče sa rizikom divergencije će se povećati sljedeće godine. Posljedice nereagovanja će se odraziti i poslije 2015.

Izvor: http://www.scoopnest.com/

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top