Zablude o crnogorskom intervencionizmu (II): Slučaj Poštanske štedionice | Ekonomist

Zablude o crnogorskom intervencionizmu (II): Slučaj Poštanske štedionice

Piše Mitar Đukanović, student Ekonomskog fakulteta 


U prvom tekstu ovog serijala o zabludama i nerazumijevanju intervencionizma pozabavio sam se teorijskim osvrtom na pomenutu temu. Sjećate se teorije nekih zabluda intervencionizma? Ne? Onda ovako – prodaj sve što imaš i to pošto-zašto. A takve, “strateške i planske” privatizacije dovele su srednji stalež stanovništva na začelje ljestvice. Nekadašnju radničku klasu prekrstismo u “žrtve tranzicije”, a da ne kažem u šta se samoprekrstila njihova nepristojno bogata, profiterska ekonomska opozicija. Uzrok takve raspodjele koja nije bila ravnomjerna, što u biti nije obavezno, a još manje pravična, što je pak obavezno u sređenim sistemima, bilo je nemanje jasne strategije u procesima privatizacije i reorganizacije privrednih subjekata naslijeđenih iz socijalizma. Proces privatizacije u Crnoj Gori bila je hirurška operacija, sa fatalnom ishodom.

U prošlom tekstu sam najavio priču o reorganizaciji (čak i eventualnoj privatizaciji) jednog subjekta, koja se nikad nije dogodila, a mogla je da donese radikalne promjene u položaju stanovništva, koje je (ne)namjerno “gurnuto pod mač” bankarskog sektora. Riječ je o projektu Poštanske štedionice.

Crna Gora

Infrastruktura koja se nalazi u vlasništvu Pošta, odnosno poslovnice koje se nalaze u svim gradovima, na najboljim lokacijama, predstavljaju početni “korak od 10 milja” za formiranje banke poštanske štedionice. Istini za volju, prije petnaestak godina pokrenuta je priča o formiranju iste i izdvojen je novac za elaborat. Nezvanično, radilo se o cifri od oko 2 miliona DEM. Prvi pokušaj je ostao na riječima i nikad završenom elaboratu. Prije 5 godina, 2012. godine, pojavila se priča da su mađarski investirori zainteresovani za kupovinu Pošte Crne Gore, po modelu privatno-javnog partnerstva uz obavezno odobrenje za otvaranje štedionice. Na taj način su opomenute vlasničke strukture Pošte, odnosno država, na grešku koja je napravljena i nikad rasvijetljena početkom ovog vijeka. Oba puta presudan je bio uticaj bankarskog lobija, koji je u tim situacijama pokazao nadmoć nad državom i zdravim rukovođenjem ekonomije. Napominjem da je Crna Gora jedina zemlja u okruženju koja nema poštansku štedionicu.

Zahtjev investitora iz Mađarske, uz proučavanje uporedne prakse, nedvosmisleno ukazuje da se, uz pomoć pomenute infrastrukture, otvaranjem štedionice stvara filter za komercijalni bankarski sektor u Crnoj Gori, u kojoj, da napomenemo, funkcioniše (Xx) banaka?!

Uporedna praksa

Koliko bi ovakav projekat bio uspješan za državu Crnu Goru, kao dodatak širokom asortimanu ponude Pošte Crne Gore, možemo vidjeti na primjeru susjedne Srbije, u kojoj je moć bankarskog sektora, upravo zahvaljujući štedionici, daleko manja od Crne Gore. Banka Poštanska štedionica Srbije, koristeći najsavremenije tehnologije, čip kartice uz članstvo u kartičnim sistemima (Visa inc., Master card i domaćeg srpskog DinaCard), ima preko 2 miliona korisnika. Moderna poslovna banka jednog unikatnog, prepoznatljivog brenda. Jedna od najuspješnijih firmi u Srbiji nastavila je, u stvari, bogatu tradiciju koja traje gotovo 100 godina, još od novembra 1921. godine, kada je osnovana Poštanska štedionica Kraljevine SHS.

Poštanska štedionica treba da bude rasadnik štednje i vaspitač naroda, pogotovo omladine, a ne povlašćeni kolos koji guši privatnu inicijativu, geslo je poštanske štedionice Srbije. Intervencionizam na djelu, održiv na primjeru. Crnogorsko tumačenje ovakvih poteza je i na ovom primjeru prešlo na drugu stranu priče o intervencionizmu, koja se zove lični interes. Dvostruka pobjeda bankarskog sektora nad državom nikad nije rasvijetljena. Kako ćemo stegnuti kaiš, kad u ovakvim promašajima ostajemo bez pantalona?

U narednom tekstu o tome kako na domaćem terenu  naša voda, u odnosu na uvoznu, gubi utakmicu.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top