Za tekući budžet još 40, a za fondove još 60 miliona | Ekonomist

Za tekući budžet još 40, a za fondove još 60 miliona

Vladine komisije za ekonomsku politiku i politički sistem trebalo bi da danas raspravljaju o predlogu rebalansa budžeta, koji im je juče dostavilo Ministarstvo finansija.

Ministarstvo finansija dostavilo je Vladi rebalans budžeta nakon što smo dobili izjašnjenja potrošačkih jedinica,saopšteno je juče Pobjedi iz ovog resora, ali nijesu naveli ukupnu vrijednost novih zahtjeva.

Potpredsjednik Vlade dr Vujica Lazović juče je kazao našoj redakciji da bi zajednička sjednica komisija trebalo da bude danas nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo inovirani rebalans.

Ključno

Ključne stavke ovogodišnjeg rebalansa, kako Pobjeda saznaje, su nepovlačenje novca za gradnju auto-puta, izdaci za plate, naknade za majke i dug Fonda zdravstva.

Kako saznaje Pobjeda, tekući budžet je predlogom rebalansa uvećan za 40,8 miliona, budžet državnih fondova za 59,6 miliona, a transakcije finansiranja izdataka za 25 miliona eura. Od kapitalnog budžeta je ostalo nepotrošeno 219 miliona eura, prvenstveno zbog auto-puta jer je od 245 miliona eura povučeno svega pet. Fondu zdravstva prvobitno planirana sredstva uvećana su za 47,3 miliona eura. Ministarstvo zdravlja prijavilo je dug Montefarmu od 14 miliona i obaveze JZU od devet miliona. Povećanje obaveza iz prethodnog perioda od skoro 15 miliona eura odnosi se na neplaćene doprinose JZU za deset godina od 5,8 miliona, te po osnovu naknade za bolovanja od 8,8 miliona. Transferi za socijalnu zaštitu uvećani su za 43 miliona, od čega za isplatu naknada majkama sa troje i više djece 13,8 miliona i 24 miliona za penzije. Za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca povećanje je blizu 19 miliona,otplata obaveza iz prethodnog perioda uvećana je za 25 miliona, subvencije za šest. Ministarstva prosvjete, saobraćaja, rada, ekonomije i finansija tražila su ukupno još 33 miliona eura, Fond rada 2,7 miliona, koliko i Uprava za imovinu…

U predlogu rebalansa se navodi da planirani nivo deficita budžeta iznosi 129,6 miliona eura ili 3,45 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani manji je za 144,3 miliona. Ukoliko se iz obračuna deficita isključe izdaci za auto-put, deficit budžeta bi iznosio 97 miliona ili 2,5 odsto projektovanog BDP-a.

Zaduženje i peglanje

Poslije sjednice Vladinih komisija trebalo bi da se zna koliko će od ovih zahtjeva biti uvršteno u konačni rebalans. Očekuje se da on uglavnom budu pokriven zaduživanjem emisijom obveznica od 100 miliona eura, koja se očekuje u narednih sedam dana i “peglanjem kroz kapitalni budžet. Krajem protekle sedmice iz Vlade su objasnili da se dominantno zadužujemo da bismo obezbijedili 40 miliona eura za naknade majkama sa troje i više djece, 20 miliona za pokriće troškova zarada zaposlenih u javnom sektoru, 35 miliona duga iz prethodnog perioda i šest miliona za obaveze Fonda zdravstva. Iz Vlade su tada kazali da na taj način garantuju stabilnost javnih finansija do kraja godine.

Cijele protekle sedmice vođena je polemika oko rebalansa između odlazećeg ministra finansija Raška Konjevića i Vujice Lazovića.

Konjević je kazao da čeka izjašnjenja potrošačkih jedinica, dok je Lazović tvrdio da je rebalans spreman, ali da je Konjević zabranio da ga proslijede s namjerom da izazove opstrukciju i kašnjenje u isplati plata u javnom sektoru i naknada majkama sa troje i više djece.

Iz Ministarstva finansija su optuživali Lazovića da je mjesecima blokirao usvajanje rebalansa koji je Konjević dostavio u julu, navodeći da su najveći problemi dug Fonda zdravstva koji iznosi 34 miliona, te potrebnih bruto 50 miliona za plate u javnom sektoru i 70 miliona za naknade majkama sa troje djece na godišnjem nivou, koji nijesu bili planirani zakonom o budžetu. Lazović je na to odgovorio da je prethodni rebalans davno prevaziđen i da bi sada morali raditi novi da je taj usvojen u julu.

Izvor: Pobjeda

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top