Za prosječnu platu dobijamo najmanje struje | Ekonomist

Za prosječnu platu dobijamo najmanje struje

Od zemalja bivše Jugoslavije, cijene električne energije u Crnoj Gori niže su samo od cijena u Hrvatskoj i Sloveniji, dok se za prosječnu platu jedino u Makedoniji može dobiti manje kilovat-sati (kVh) nego u Crnoj Gori. To pokazuju podaci Regulatorne agencije za energetiku (RAE), koja je u izvještaju o radu za 2016. godinu upoređivala cijene struje u CG sa cijenama u evropskim zemljama, piše Dan.

Cijena električne energije za domaćinstva u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 9,97 centi sa porezima i skuplja je u odnosu na cijenu struje za domaćinstva na Kosovu, gdje je kilovat-sat 5,9 centi, Srbije gdje je 6,5 centi.

U Makedoniji je kVh 8,3 centa, Albaniji 8,4, a u Bosni i Hercegovini 8,5 centi.

Od zemalja bivše Jugoslavije od nas su skuplji Hrvatska, gdje je cijena kVh bila oko 13,5 centi, i Slovenija, gdje je oko 16 centi.

Za prosječnu platu u Crnoj Gori od 510 eura, domaćinstva mogu da potroše 5.115 kVh i samo se u Makedoniji za prosječnu platu može kupiti manje kilovat-sati. Pritom u Makedoniji je prosječna plata oko 370 eura i manja je za skoro 30 odsto nego kod nas. Kod njih se za 370 eura može kupiti 4,45 hiljada kVh električne energije, što je za 20 odsto manje nego kod nas.

U Srbiji se za prosječnu platu od 410 eura može kupiti 6,3 hiljade kVh, u BiH za 440 eura 5,2 hiljade kVh, Hrvatskoj, gdje je cijena skuplja skoro za četiri centa po kVh, može se kupiti šest hiljada kilovat-sati, a u Sloveniji, gdje je za šest centi skuplja struja, mogu se kupiti čak 6,4 hiljade kVh.

Prosječna plata u Hrvagskoj je oko 815 eura, a u Sloveniji oko hiljadu eura.

Hrvati za prosječnu platu dobijaju 20 odsto više struje nego domaćinstva u Crnoj Gori, a Slovenci skoro 30 odsto. Najviše struje za prosječnu platu dobijaju domaćinstva u Sloveniji, pa u Srbiji.

Podataka za prosječnu platu na Kosovu nema, ali se ranije spominjala plata u javnom sektoru od 440 eura. Za taj novac na Kosovu domaćinstva mogu da kupe sedam i po hiljada kVh, što je dovoljno za snabdijevanje strujom od 21 mjesec, ukoliko se uzme da je prosječna potrošnja 350 kVh.

Domaćinstva u CG bi mogla da troše 350 kVh struje samo 14 mjeseci, a u Srbiji i Sloveniji 18 mjeseci.

Prema izvještaju Eurostata, cijena električne energije za domaćinstva u zemljama EU u prosjeku je smanjena za 2,33 odsto, između druge polovine 2015. godine i druge polovine 2016. godine, dok je u navedenom periodu u Crnoj Gori došlo do smanjenja cijene od 0,37 odsto.

Između druge polovine 2015. i druge polovine 2016. godine, promjene u cijenama električne enegije kretale su se od smanjenja od 14 odsto u Holandiji do povećanja od 17 odsto u Belgiji.

Najveće povećanje cijene električne energije, kako piše u izvještaju RAE, za domaćinstva u nacionalnoj valuti bilo je u Belgiji 17 odsto, Norveškoj 13 odsto, Švedskoj i Turskoj šest odsto i Srbiji četiri procenta.

Najveće smanjenje je registrovano u Holandiji 14 odsto, na Kipru 12 odsto i Lihtenštajnu, Litvaniji i Rumuniji šest odsto.

Cijene su u većini zemalja članica ostale uglavnom stabilne sa nižim povećanjem ili smanjenjem od jedan do tri odsto, dok su u Sloveniji, Albaniji, Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i na Malti ostale nepromijenjene.

Kilovat-sat u Danskoj preko 30 centi

Najskuplja cijena električne energije za domaćinstva je u Danskoj 30,8 centi po kilovat-satu, zatim u Njemačkoj 29,8 centi, Belgiji 17,5 i Portugalu 23,6 centi.

Prosječna cijena struje u zemljama EU je u 2016. godini bila 20,5 centi po kVh.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top