Za dvije godine stiglo sedam zahtjeva za gradnju malih hidroelektrana | Ekonomist

Za dvije godine stiglo sedam zahtjeva za gradnju malih hidroelektrana

Na adresu Ministarstva ekonomije je od početka 2016. godine pristiglo sedam zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana, saopšteno je Dnevnim novinama iz tog resora.

Od tog broja, kako su kazali, dva se odnose na rekonstrukciju postojećih, a jedan na izgradnju male hidroelektrane na hidrotehničkim sistemima.

“Pomenuta tri zahtjeva prepoznata su Planom izdavanja energetskih dozvola za 2018. godinu, dok preostala četiri nijesu, što znači da se nijesu stvorile zakonske pretpostavke za izdavanje energetske dozvole”, objasnili su u Ministarstvu.

Plan za ovu godinu, kako podsjećaju, ne predviđa mogućnost izdavanja novih energetskih dozvola za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju struje, izuzev po osnovu već podnesenih zahtjeva koji se tiču solarnih elektrana, rekonstrukcije postojećih objekata i valorizacije energetskih potencijala hidrotehničkih sistema. Takva odluka je donesena zbog prekoračenja cilja od 33 odsto u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora.

Ministarstvo ekonomije je od 2010. do 2013. godine, po zahtjevima podnijetim na osnovu Zakona o energetici iz 2010, izdalo sedam energetskih dozvola na osnovu kojih su zaključeni ugovori o koncesiji za izgradnju sedam malih hidroelektrana.

Od tog broja, dvije male andrijevačke hidroelektrane, “Bradavec” i “Piševska rijeka” uveliko su u funkciji. Treća mala hidroelektrana “Vrelo” je u bjelopoljskoj opštini takođe počela rad.

Osim njih, električnu energiju trenutno proizvodi još devet malih hidroelektrana. Među njima su pogoni na teritoriji Berana “Bistrica”, “Jezerštica” “Orah”, “Rmuš”, “Spaljevići” i “Šekular”, mini centrale “Jara” i “Babino polje” u Plavu, a u Bijelom Polju, u mjestu Majstorovina, početkom godine je sa komercijalnom proizvodnjom počela i mala hidroelektrana “Bistrica”.

Što se tiče prošle godine, u Ministarstvo je stigao zahtjev za izgradnju male hidroelektrane od 328 kilovatsati.

Dostavljeni su i zahtjevi za rekonstrukciju malih hidroelektrana “Glava Zete” i ”Slap Zete” koje bi, nakon rekonstrukcije, ostvarile ukupnu snagu od 7.100 kilovati.

Ministarstvo ekonomije je, imajući u vidu reviziju Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2025, kao i pripremu Programa razvoja i korišćenja obnovljivih izvora energije, prije sedam godina obustavilo prijem zahtjeva za izdavanje dozvola za izgradnju energetskih objekata. Ipak, zbog velikog interesovanja Vlada je 2014. godine zadužila Ministarstvo da nastavi prijem zahtjeva.

Shodno toj odluci, od 2014. do 2016. godine podnijeto je 76 zahtjeva. Na izgradnju malih hidroelektrana su se odnosila 52, od kojih je donijeto 30 rješenja o izdavanju energetske dozvole. Što se tiče ostalih zahtjeva, 24 su se ticala izgradnje solarnih elektrana. Od tog broja, donijeto je 17 rješenja o izdavanju energetske dozvole, pet zahtjeva su povukli podnosioci, dok su dva odbijena. Međutim, trenutno se realizuje 14 energetskih dozvola za solarne elektrane, jer su tri energetske dozvole istekle.

Veliko interesovanje za solarne elektrane

Na sastancima koji su do sada organizovani u Ministarstvu ekonomije, a na temu obnoljivih izvora energije, zaključeno je da postoji veliko interesovanje za izgradnju solarnih elektrana.

“Do sada je Ministarstvo izdalo 15 dozvola za izgradnju solarnih sistema na krovnim konstrukcijama i većina njih je u fazi izgradnje”, kazali su iz tog resora.

Ministarstvu ekonomije prošle godine je dostavljeno devet zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 5,3 megavata. Takođe, Ministarstvu su dostavljena i dva pisma namjera potencijalnih investitora zainteresovanih za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 2,315 megavata.

Prema ranijim najavama, na lokalitetu Možura, u blizini Ulcinja, gradiće se solarna elektrana čija će instalisana snaga biti 200 megavat sati, uz mogućnost davanja prostora za izgradnju elektrane snage 300 megavat sati. Kako su Dnevne novine ranije izvijestile, vrijednost tog projekta se predviđa na oko 300 miliona eura.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top