Visina – bitan faktor određivanja plate zaposlenog | Ekonomist

Visina – bitan faktor određivanja plate zaposlenog

Diskriminacija je povezana ne samo sa ljepotom, nego i sa visinom, koja se, istina, može smatrati i njenim bitnim elementom. Naime, pokazalo se da viši ljudi češće imaju poslove visokog statusa i u proseku zarađuju više od drugih radnika.

Oni su frekventnije uposleni na plaćenijim zanimanjima koja zahtijevaju naprednije verbalne i numeričke vještine i veću inteligenciju. Dva najnovija naučna rada ukazuju da četvrtina američke populacije sa najvećom prosječnom visinom zarađuje za skoro 10% više od četvrtinskog dijela stanovništva koji je najniži.

Naučnici ukazuju da visina daje adolescentima samopouzdanje i pomaže im da nauče razne vještine tražene u društvu. Pored toga, brojne studije pokazuju da viša djeca (koja najčešće postanu i visoki odrasli ljudi) imaju bolje uspjehe na kognitivnim testovima, što upućuje na povezanost visine sa razvojem moždanog sistema.

Istraživanja su pokazala da visina zavisi od genetike, ali i od njege i ishrane djeteta. Ishrana obilna kalorijama i proteinima, koja je karakteristična za bogatije države ili pojedince, vrlo je važan uzrok razlike u rastu. Npr. u zemljama koje imaju za oko 50% viši dohodak po stanovniku od prosjeka dječaci su viši za 4 cm. Dakle, visina utiče na dohodak, dohodak utiče na visinu. Visina raste sa prosperitetom društva, ali usporeno.

U Evropi su najviši dinarski mladići (u koje spadaju i Srbi porijeklom iz zapadne Srbije, Hercegovine, Krajine, Crne Gore), koji u prosjeku imaju 186 cm. Slijede holandski sedamnestogodišnjaci sa prosječno 184 cm (koji su prije vijek i po bili među najnižim u Evropi). S druge strane Evroazije, prosječan mladić u Vijetnamu ima samo 163 cm, a u osiromašenoj Sjevernoj Koreji 165 cm. Mladi Južnokorejci su čak za 12 cm viši od svoje sjeverne braće (prije pola vijeka visina je bila ista). Indikativno je da su Kinezi prosječno porasli čak 15 cm u posljednje tri decenije. Interesantno je da je urbano stanovništvo u prosjeku više za 4 cm od seoskog (razlog je bolje kvalitet ishrane).

Izvor:Economy.rs

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top