Veliki vodič nakon kog ćete napokon znati šta je to tačno Bitcoin | Ekonomist

Veliki vodič nakon kog ćete napokon znati šta je to tačno Bitcoin

U ovom tekstu ćemo se baviti evolucijom novca, tj. skokom sa fizičke na digitalnu valutu i kripto-valutama.

Kako smo već i spomenuli, novac da bi vrijedio mora posjedovati povjerenje. Ko gradi povjerenje u vrijednost novca? Danas su to banke i državne institucije. Svaki posrednik u novcu te vrste ima takođe i zadatak, raznim operacijama, održati povjerenje u novac, uključujući na primjer povjerenje u transakcijski proces ili spremanje računa.

No, šta se događa kada novac postane digitalan? Tada posrednici postaju iznimno važni jer sve digitalno – uključujući novac, dionice ili intelektualno vlasništvo – u konačnom su samo računarske datoteke, a napraviti datoteku na računaru je veoma jednostavno. Kada otvorite, recimo, novi Word dokument, stvorili ste novu datoteku. Sve datoteke se stvaraju po istom principu, pothranjuju se kao skup informacija.

U slučaju “klasične” digitalne transakcije, sav posao i dalje obavljaju banke i druge institucije, no, ta transakcija i dalje se obavlja sa “stvarnim” novcem, odnosno stvarnom valutom, jedino je transakcija digitalna kako bi se proces ubrzao i mogao izvoditi na daljinu.

Novac koji nikada nećete fizički vidjeti

Digitalni novac je nešto drugo – to je valuta koja postoji samo u domenu digitalnog svijeta. Dakle, digitalnu valutu možete koristiti kao i svaku drugu, na primjer za online kupovinu, a možda jednog dana i u svakoj prodavnici u koju uđete, no, taj novac nikada nećete vidjeti u stvarnom svijetu, nikada ga nećete držati u ruci i nećete ga moći staviti ni pod madrac ni u čarapu. Neki smatraju da iduće generacije možda uopšte više neće koristiti stvarni novac.

Dakako, postojeća valutu, recimo euro ili američki dolar, može se takođe pretvoriti u posve digitalnu valutu, ali to znači da prvo treba “pokupiti” sav fizički novac iz opticaja te ga proglasiti nevažećim.

Trenutno ne postoji digitalna valuta iza koje bi stajale tradicionalne institucije, poput centralne banke, što ne znači da neće u budućnosti. Ove institucije ljudima daju sigurnost i uvjerenje da njihov novac vrijedi. Može li se to promijeniti? Mogu li ljudi vjerovati modelima iza kojih ne stoje centralne banke i finansijske institucije? Riječ je o procesu, ali o procesu koji je već započeo.

Ovdje dolazimo do nečeg vrlo zanimljivog – kriptovalute.

Bitcoin – prva digitalna valuta

Zasigurno ste do sada čuli za Bitcoin, ali možda Vam je cijeli koncept i dalje krajnje misteriozan iako je prošlo već 8 godina otkako se Bitcoin, prva kriptovaluta, pojavio.

Da bismo stvarno shvatili kako funkcioniše Bitcoin i šta je to uopšte, moraćemo ići korak po korak.

Dakle, riječ je o nekakvoj valuti, digitalnoj valuti, odnosno novcu s kojim možete raspolagati kao i sa svakim drugim. Kada uđete u web aplikaciju svoje banke tamo možete vidjeti koliko imate novca na računu. Isto vrijedi i za Bitcoin – u posebnom programu možete vidjeti kakvo Vam je stanje na računu pa onda dalje možete trgovati tim novcem, odnosno kupovati stvari od onih koji primaju Bitcoin kao valutu.

No, ako valutu Bitcoin nisu stvorile centralne banke, kao sve druge valute s kojima smo upoznati, ko ga je onda stvorio? Dobro pitanje, i odgovorićemo na njega za trenutak, ali prije toga moramo još nešto reći o samoj valuti.

Kako smo već i konstatovali – Bitcoin je digitalna (ili virtuelna) valuta. Postoji samo u digitalnom svijetu i nikada nećete nigdje vidjeti papirni ili kovani Bitcoin (osim na prigodnim ilustracijama).

Decentralizovana valuta, šta je to?

No, postoje još dva vrlo važna svojstva kada govorimo o Bitcoin valuti. Kao prvo, ona je decentralizovana. Šta to znači? To znači da iza ove valute ne stoji, kako i sam naziv kazuje, nikakav centar. Na primjer, iza hrvatske valute, kune, stoji Narodna banka sa sjedištem u Zagrebu – to je “centar” te valute. Nadalje, iza nje stoji cijeli globalni finansijski sistem koji je prepoznaje pa je može zamijeniti za druge valute prema aktuelnom kursu. Dakle, centralizovana je – tačno znamo koji su to centri zbog kojih vjerujemo kako hrvatska kuna posjeduje vrijednost. Ti centri su, u suštini, ovdje da bi nam dali osjećaj mira da ta vrijednost postoji jer, kako smo ranije istakli, novac sam po sebi, kao fizička stvar, ne vrijedi gotovo ništa.

Dobro, to je centralizovana valuta. Što je onda decentralizovana valuta? Još jednom kako i samo ime govori – valuta bez svog centra. U slučaju Bitcoina (koji nije jedina virtuelna valuta koja danas postoji, postoji ih još mnogo, ali Bitcoin je prvi i najpopularniji) nemamo niti jedan centar do kojeg bismo mogli fizički, pa čak ni virtuelno, doći i reći: “To je to, centar Bitcoina!”.

Bez centralne banke, ali na valovima moćnog blockchain-a

To znači da Bitcoin nema lokaciju na kojoj se proizvodi niti ima jedinstvenog administratora. Gdje onda postoji? Samo u našoj mašti? Puno toga je, kada govorimo o novcu, u našoj mašti, pa isto vrijedi i za Bitcoin, no, kako ćemo uskoro vidjeti, on može postojati bez centra i upravo to mu daje toliku privlačnost.

Dakle, uloga centra je da Vama kao korisniku daje povjerenje u Vašu valutu. Ko onda daje povjerenje u Bitcoin ako centra nema? No, decentralizovana valuta ima, ako se možemo tako izraziti, “puno centara” – drugim riječima, cijeli digitalni proces iza Bitcoina, koji se naziva “blockchain”, postoji upravo sa ciljem da bi ovoj valuti dao ono što kuni, euru ili američkom dolaru daju njihove centralne banke – sigurnost i povjerenje da tu vrijednost postoji.

Objasnićemo tačno što je “blockchain”, ali malo kasnije. Da bismo zaista shvatili što je Bitcoin moramo ići redom.

Naučili smo do ovdje dvije važne stvari o Bitcoinu – on je:
1) Virtuelna valuta
2) Decentralizovana valuta

Treće ključno svojstvo Bitcoina – on je kriptovaluta (što to znači?)

Sada ćemo opisati i njegovo treće bitno svojstvo bez koga nikako ne bi mogao postojati. Naime, sve ovo vrijeme Bitcoin nazivamo “valutom”, što je tačno u klasičnom smislu, ali on svakako nije klasična valuta – Bitcoin je zapravo kriptovaluta.

Što to znači? To je zapravo samo tehnički termin koji nam govori da je Bitcoin “kriptovana” valuta. Što to znači? Podsjetimo – kriptografija je nauka koja se bavi logičkom promjenom podataka. Riječ dolazi od grčkog pridjeva kriptos – “skriven” i glagola grafo – “pisati”. Dakle, kako napisati nešto, a da to u isto vrijeme bude i skriveno, to je kriptografija – ona se razvija zbog potrebe da se podaci pošalju primaocu, a da pritom niko drugi osim primaoca i pošiljaoca ne zna izvorne podatke.

Ovo su sastavne komponente kriptografije:
1) osnovni algoritam
2) šifrovanje
3) dešifrovanje
4) ključ (za dešifrovanje)

Pokušajmo! Recimo da Vam pošaljem šifrovanu poruku: “x790y1v0003a12ylxu9exxty72y654321a”

Što to znači? Izgleda nečitko, ali ako Vam dam “ključ” za dešifrovanje koji u ovom slučaju glasi: uklonite iz termina sve brojke i slova “x i “y” – ubrzo ćete vidjeti kako se iza šifrovane poruke krije riječ “valuta”.

Šifrovanje, ali jako, jako kompleksno

Po istom principu, ali znatno, znatno, kompleksnijim metodama, šifruju se gotovo sve informacije u digitalnom svijetu koje su namijenjene samo za oči, ili mašinu, onog koji šalje i onog koji prima. Kada ne bi na internetu bilo kriptovanja do tuđih privatnih informacija bi se dolazilo s velikom lakoćom. Dakako, to je vječna borba između onih koji kriptuju i onih koji pokušavaju te kriptovane poruke koje nisu namijenjene njima dekriptovati, odnosno hakera. Ipak, kriptovanje je nešto na čemu počiva današnji internet i na tom principu funkcioniše gotovo sve digitalno.

Tako funkcioniše i Bitcoin pa ga zato zovemo “kriptovaluta”. On u konačnom nije ništa drugo nego datoteka, ali šifrovanje ga štiti tako da ostane samo Vaša datoteka.

Opširnije o ovome govorićemo sada kada ćemo se baviti pitanjem ko je stvorio Bitcoin. To je zanimljiva stvar – jer zapravo ne znamo ko ga je stvorio.

Ne znamo ko je stvorio Bitcoin

Bitcoin je nastao 2009. godine na temelju ideja koje su iznijete u dokumentu kojeg potpisuje misteriozni Satoshi Nakamoto. Njegov, ili njihov, identitet nikada nije otkriven. Mnogima će baš ovaj podatak biti “crvena lampica” da ne bi trebalo da se bavimo Bitcoinom jer ako ne znamo ni ko ga je stvorio, kako mu onda ikad vjerovati? No, oni kojima je decentralizovani aspekt Bitcoina privlačan, ova činjenica im je možda čak i plus.

Naime, ako Bitcoinom uistinu upravlja tržište bez centra, odnosno računarski procesi, onda ni nije bitno ko ga je inicijalno stvorio, zar ne? Neki će se složiti, neki definitivno neće, ali Bitcoin ima određene privlačnosti koje će mamiti sve veći broj korisnika bez obzira na priču o njegovom nastanku.

Ključna pitanja i potraga za odgovorima

Sada znamo već ponešto o Bitcoinu, o njegovim svojstvima, ali kako idemo dalje sigurno imate i sve više pitanja, zar ne? Pogledajmo koja bi to pitanja mogla biti:
– Zašto uopšte koristiti Bitcoin?
– Gdje nabaviti Bitcoin?
– Kako se stvara Bitcoin?
– Šta mogu kupiti Bitcoinom?
– Mogu li zamijeniti Bitcoin za konvencionalnu valutu?

Sve su ovo vrlo zanimljiva, mada posve elementarna, pitanja o Bitcoinu. Pokušaćemo dati odgovor na sve njih i to će Vam dati puni okvirni uvod u Bitcoin s naglaskom na “okvirni” – cilj ovog teksta je pojasniti šta je Bitcoin na način da Vas termin više nikada ne zbunjuje, no za istinsko poznavanje Bitcoina, mogli bismo napisati stotine tekstova.

Zbogom transakcijski troškovi! (ili barem zbogom znatni transakcijski troškovi)

Krenimo redom. Glavni razlog zašto koristiti Bitcoin je njegova glavna prednost – on obećava znatno niže transakcijske troškove: to su oni troškovi od kojih banka živi kada poslujete s njom.

Bilo bi lijepo zaobići te troškove, to je mnogima palo na pamet, a pojavom Bitcoina to je i moguće. To je moć decentralizovane valute – nema centra koji bi se njome usput hranio.

To je zgodna prednost Bitcoina i sigurno jedan od glavnih povoda koji je inicijalno privukao prve korisnike.

Gdje nabaviti Bitcoin? Pravac digitalni rudnik! (ali malo ste zakasnili…)

Zvuči dobro, no kako nabaviti Bitcoin? Inicijalno Bitcoin ste mogli nabaviti samo kroz tzv. “rudarstvo”. O čemu se zapravo radi? Ako bismo išli u sitne detalje, stvar bi postala vrlo kompleksna vrlo brzo, zato ćemo dati pojednostavljeno objašnjenje. Dakle, riječ je o tome da koristite na svom računaru poseban program koji bi rješavao kompleksne matematičke zadatke. Nakon svakih toliko riješenih zadataka Vi biste za nagradu dobili jedan virtuelni novčić, odnosno Bitcoin.

No, zašto matematičke zadatke, koja je svrha toga? Postoji svrha i to jako dobra. Sjećate se kako smo rekli da je Bitcoin zapravo “kriptovaluta” te se oslanja na vrlo kompleksne mehanizme šifrovanja i dešifrovanja? Riječ o gigantskom procesu koji omiogućava Bitcoinu decentralizaciju, a dio tog procesa, kada ste uključeni, rješava i Vaše računanje. Dakle, sva ta računarska snaga se ujedinjuje i radi na proizvodnji i održavanju Bitcoina.

U početku Vam je bilo dovoljno samo relativno snažan računar i internetska veza. Danas, nažalost, to više nije slučaj. Naime, u međuvremenu su se u “rudnike” Bitcoina uključili mnogi, s vrlo moćnim računarima, tako da danas teoretski možete i Vi postati rudar, ali Vaš računar neće biti dovoljno – biti će Vam potrebna posebna oprema, jako snažna oprema.

Zlatno doba Bitcoin rudnika je za nama

Postoji još jedan vrlo konkretan razlog zašto na običnom računaru više ne možete rudariti za Bitcoin, a vjerovatno ni na moćnijoj opremi – naime, zlatno doba “vađenja” Bitcoina je prošlo i sada dolaze znatno rjeđe, a to pak znači da bi Vam troškovi za struju bili veći od onog što biste zaradili u Bitcoinima.

Jednostavno govoreći, Bitcoin je postao prevelik i u njegu su se uključili i vrlo moćni akteri, uključujući i Kineze koji ga danas imaju jako puno.

Ova vrlo zanimljiva reportaža prikazuje posjetu jednom od Bitcoin “rudnika” u Kini od prije nekoliko godina – riječ je o velikoj zgradi s računarima koja neprestano rudare za Bitcoinima.

VIDEO: Bitcoin “fabrika” u Kini

Popularna fizička mjesta za rudnike su ona gdje je struja jeftinija i gdje je temperatura niža (kako bi računari radili bolje) – recimo na Islandu.

Fizičke “fabrike” za stvaranje digitalne valute? Nije li to ipak preveliki apsurd?

Ako se tek upoznajete s konceptom Bitcoina, ovo Vam sve vjerovatno zvuči krajnje apsurdno i gotovo nerealno. Fizičke fabrike koje danonoćno rade na stvaranju virtuelne valute? Da, zvuči nerealno, ali to nije nužno priča samo o Bitcoinu već priča o novcu generalno.

Činjenica je da Bitcoin što više bude prihvaćen više će biti i “legitiman”. Dovoljno je da samo većina u njega povjeruje i može biti u rangu s dolarom, eurom ili funtom.

Trenutni Bitcoin kurs ili kako smo svi mogli biti milioneri…

Vratimo se na nabavku Bitcoina. Pošto pokretanje rudnika više vjerovatno nije opcija za Vas, Bitcoin možete kupiti za neku od Vaših tradicionalnih valuta kod jednog od brojnih brokera. Proces je isti kao da kupujete eure – dođete u mjenjačnicu i mijenjate po postojećem kursu.

Kakav je kurs? E tu dolazimo možda i do najzanimljivijeg segmenta, definitivno onog zbog kojeg zadnjih mjeseci “svi govore” o Bitcoinu.

Dakle, situacija je ovakva – danas je 14.09.2017., da ste se kojim slučajem odlučili za kupovinu Bitcoina (BT) prije 7 godina, dakle 14.09.2010., mogli bi ga kupiti po ovom kursu:
1 BT = 0,04 €

Danas, 7 godina kasnije? Evo situacije:
1 BT = 3,220 €

Upravo tako, nema štamparske greške – 1 Bitcoin je u ljeto 2010. vrijedio svega 4 centa, a danas vrijedi više od 3 hiljade eura (!).

Rast vrijednosti Bitcoina u odnosu na USD, od sjanuara 2015. do jula 2017:

Zašto Bitcoinu raste vrijednost i do kada će?

Kako je to moguće? Vrijednost Bitcoina uveliko zavisi od veličine mreže “rudnika”. Naime, što je mreža veća postaje teže rudariti za nove Bitcoine, tako je sistem napravljen. Dakle, trošak rudarenja sve je veći, a to pak znači da je i sam Bitcoin sve vrjedniji i vrjedniji.

No, kako je to moguće, pa nije Bitcoin zlato da postoji u ograničenim količinama? Zlato nije, ali količina mu je – tvrde svi – ograničena na ukupno 21 milion Bitcoina. Dakle, kada se svi “izvade”, više ih, navodno, neće biti. No, šta će se onda desiti s mrežom koja ih omogućava, sa svom tom računarskom snagom na temelju koje oni danas nastaju? Mnogi će reći da znaju, ali ako ćemo biti iskreni – možemo samo nagađati.

Naime, Bitcoin je ograničen na 21 milion novčića, ali i proces stvaranja, odnosno rudarenja, je ograničen – do 2140. godine, odnosno još 123 godine. U isto vrijeme informacije govore kako će do početka 2018. biti izvađeno čak 80% svih Bitcoina, odnosno oko 16,8 miliona. No, kako proces biva sve teži i teži, potrebna je sva snažnija i snažnija računarska snaga, tako da, ako se ovako nastavi, vjerovatno niko od nas neće ni doživjeti vađenje onih zadnjih 5% Bitcoina (zato je i određena godina 2140.).

Opasnosti sprečavaju zanos, ali taj kurs…

No, pošto vrijednost Bitcoina raste s količinom računarske snage koja je uključena u mrežu (ne utiče samo ona na njegovu vrijednost, već i niz drugih faktora kao i kod svake valute, ali ona je poprilično presudna), to bi značilo da će vrijednost Bitcoina rasti? To je pretpostavka, ali ne biste nikoga trebali držati za riječ!

Nemojmo se zanijeti – kada se udaljimo korak dva od ove priče, ona uistinu zvuči apsurdno i nerealno. Isto možemo reći i za naš svakodnevni novac, ali za njega garantuju moćne institucije pa se zato ne bojimo toliko za njegovu vrijednost. No, to nije sve – Bitcoin je ipak virtuelna valuta u svakom pogledu. Ako neko tvrdi da je posve sigurna, ne govori istinu, jer ništa nije posve sigurno, a virtu4lna valuta svakako spada u riskantniji domen, naročito zbog hakerskih napada.

To je jedna strana, možda trezvenija strana, ove priče, ali, kako i sami uočavate već, postoji i ona druga, “luda”, strana priče, a ona se zasniva na ovoj nepobitnoj činjenici – da ste 2010. bili pravi avanturista i kupili Bitcoin za 135 € danas bi Vaš Bitcoin vrijedio 8,76 milijuna €!

Nakamoto, ko god ili što god bio, danas ima milione USD

Imajući u vidu da je prvi rudar u Bitcoin digitalnom rudniku bio njegov tvorac, misteriozni “Satoshi Nakamoto” – on, ili nekoliko ljudi ako je riječ o skupini, danas imaju stotine miliona USD (procjenjuje se na oko 900 miliona USD). Ipak, to i dalje nije iznos kakav je prije četvrt vijeka George Soroš zaradio u jednoj noći rušeći britansku centralnu banku.

Sve u svemu, neki se kunu da je Bitcoin budućnost. Nakon njega stigle su, očekivano, još brojne druge virtuelne kriptovalute, kolektivno zvane alternativne valute, ali o Bitcoinu se najviše govori.

Investirati u Bitcoin danas?

Dakle, iduće pitanje bilo bi – da li investirati u Bitcoin? Trebalo je znati dati potvrdni odgovor na to pitanje 2010. i danas bismo svi bili jako bogati, no ko je to mogao znati? Neki očito jesu – ne kaže se bez veze kako je “znanje – moć”. No, investirati danas? Mišljenja su podvojena. Jedan Bitcoin već je skup, ali to nije problem – on je lomljiv na čak 8 decimala i može se kupiti manji dio. No, ima li smisla investirati? To je nešto što pojedinac treba sam da odluči – postoji velik broj onih koji argumentiraju da je jako pametno, čak i danas, uskočiti na “Bitcoin voz”, ali ima ih onih koji će Vam reći kako postoje šanse da ćete izgubiti sav novac jer ko zna što sve može poći po zlu.

Što možete danas kupiti direktno s Bitcoinom? Sve i svašta, doslovno. Naravno, ne niti približno onoliko koliko možete s klasičnim novcem, ali ponuda se povećava.

Najveća revolucija – decentralizovana baza podataka: “Blockchain je za Bitcoin ono što je internet za e-mail”

Za kraj, spomenimo još u nekoliko riječi nešto što je kod Bitcoina uistinu revolucionarno, njegov mehanizam – blockchain (“lanac blokova”). Sistem transakcija bez posrednika je svakako uzbudljiv i inovativan, ali blockchain je nešto što bi moglo temeljno promijeniti virtuelni svijet, a već i mijenja. O čemu je riječ? Riječ je tehnologiji koja se danas koristi za već brojne aplikacije, a Bitcoin je samo jedna od njih. Kako je jedan stručnjak opisao: “Blockchain je za Bitcoin ono što je internet za e-mail. Veliki elektronski sistem, povrh kojeg možete graditi aplikacije. Valuta je samo jedna od tih aplikacija”.

Ukratko, blockchain je zapravo decentralizovana baza podataka u koju se snimaju sve digitalne transakcije. Ona je zamjena za banke, Vlade i računovođe. Velika mreža, koju smo već nekoliko puta spominjali, zapravo drži tu ogromnu decentralizovanu bazu podataka u egzistenciji i dok je tako, Bitcoin može uistinu postojati virtuelno.

Bitcoin kao vjesnik novog doba?

Iako je ovo poprilično dugačak vodič, može Vam poslužiti prije svega kao uvodnik u digitalnu valutu, nešto novo za razmišljanje. Da ne bi tekst zaista “nabujao” na nepreglednu veličinu, donijeta je odluka da se neke sekundarne stvari ne obrađuju, recimo detaljni proces opisa Bitcoin transakcija ili privatni i javni broj (to je zapravo nešto slično broju Vašeg bankovnog računa i PIN koda Vaše kartice).

Bitcoin je svakako budućnost u sadašnjosti. Gdje će ići dalje, teško je reći, ali Bitcoin nije samo “vruća tema” jer mu je vrijednost naglo porasla, Bitcoin nam je zapravo uvid u ono što tek dolazi. Ako išta iz Bitcoina možemo naučiti onda je to lekcija o praćenju i prihvatanju novih tehnologija. Naime, kao što smo i vidjeli, često su potrebne i godine prije nego neka tehnološka inovacija postane “mainstream”, a onda uskoro postaje toliko opšteprisutna da niko o njoj niti ni ne razmišlja previše.

Prebaciti se na nešto novo je svakako izazov, mnogima čak izaziva i odbojnost, ali činjenica je da oni koji pravovremeno stupe u kontakt s novim tehnologijama od njih najviše i dobijaju.

Šta nam sve još donosi digitalno doba? Koliko uopšte možemo prihvatiti inovacija prije no što dođe do kakvog masovnog gubitka povjerenja i osjećaj da živimo u krajnjem apsurdu? Možda je baš Bitcoin ta prekretnica, a možda je Bitcoin samo početak jednog doba koje će trajati jako dugo, duže nego mi sami. U svakom slučaju, to je jedna tema za neku iduću raspravu.


 

Izvor: advance.hr (Antun Roša)

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top