Velika Britanija ne vidi sebe više kao dio EU | Ekonomist

Velika Britanija ne vidi sebe više kao dio EU

Smiješno je kako se istorija ponavlja. Izbori za Evropski parlament 2010. održali su se u periodu kada je izgledalo da se svjetska ekonomija oporavlja od ekonomske krize koju je izazavala Grčka. Slično se može desiti i naredne godine, kada su novi izbori.

Da krenemo od Grčke, koja je središte početka finansijske krize u EU, a koju su u dublju krizu gurnuli nekompetentni političari iz Brisela, Berlina i Frankfurta. No, grčka ekonomija danas je mnogo bolja. Nezaposlenost je u stalnom padu, a smanjio se i javni dug u odnosu na BDP. Sve ovo ide u prilog činjenici da se Atini može progledati kroz prste i popustiti sa rigoroznim mjerama štednje. Međutim, za to ne žele da čuju njemačka vlada, Evropska komisija i Evropska centralna banka. Oni i dalje insistiraju na još većem stezanju kaiša i stalnom nadzoru od strane MMF-a.

Ali Grcima je dosadilo da ih stalno velike sile gurkaju. Grčka partijia Syriza koja se snažno protivi mjerama štednje uživa veliko povjerenje. Na narednim izborima mogli bi komotno da osvoje većinu. Ukoliko bi oni osvojili većinu, u Grčkoj bi moglo doći do zaokreta u politici mjera štednje, no ako bi doživjeli kolaps, Grčku bi predvodile partije desnog centra, koje će raditi sve što im Angela Merkel kaže.

Monetarna unija je knjiga različitih primjera ekonomija. Tako je njemačka ekonomija potpuno drugačija od grčke. Ekonomija Portugala uopšte nije slična holandskoj. Uvođenje jedinstvene montetarne valute u ove države bio je vrhunski čin gluposti.

Ukoliko dođe do nove ekonomske krize u Grčkoj, došlo bi do efekta prelivanja. Naime, to bi dovelo do recesije i produbljivanja inflacije. Slab rast i pad cijena su veoma loša kombinacija za visoko zadužene zemlje, jer se na taj način povećava vrijednost dugova, a smanjuje visina nacionalnog proizvoda.

Kako će svi ovi događaji uticati na Veliku Britaniju? Slabija tražnja u eurozoni će smanjiti za procenat ili dva privredni rast, osim ukoliko proizvođači brzo ne nađu nove kupce u ostatku svijeta. Pored izbora, postoji opasnost da će svaki pokušaj rebalansiranja ekonomije ka izvozu biti praćen nedovoljnim rastom na tržištu koje zauzima više od 40% prodatih dobara Britanije u inostranstvo. Nisu velike vijesti da se eurozona nalazi u stalnoj depresiji kada postoji očigledan trgovinski deficit koji se kreće oko £100bn godišnje.

Velika Britanija uvozi mnogo više radne snage iz eurozone nego što izvozi. London je pun poljskih, francuskih, italijanskih i španskih stručnjaka koji su u potrazi za poslom.

U ovakvim uslovima politika u Britaniji je jasna. Glasači na EU ne gledaju više kao na rješenje ekonomskih problema, već im je drago što nisu prihvatili euro. Većina vjeruje da Velika Britanija i ne treba da bude dio unije.

Izvor: Guardian

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top