Učimo Excel: V Lekcija – Osnovne Finansijske Funkcije (nastavak) | Ekonomist

Učimo Excel: V Lekcija – Osnovne Finansijske Funkcije (nastavak)

V Lekcija – Osnovne finansijske funkcije – nastavak

IV lekcija, u kojem je napravljen uvod o prostim i složenim kamatnim računima, mogli ste da pročitate ovdje.

Napomena:Ove izračune dobijene uz pomoć Excelovih funkcija ne uzimajte „zdravo za gotovo“. Oni vam mogu biti osnovna smjernica prilikom izračuna rate kredita ili iznosa na štednom računu sa kojim ćete raspolagati nakon određenog perioda i mogu imati informativni karakter. Ipak, zbog složenosti same materije (prost i složen kamatni račun, dekurzivni i anticipativni obračun kamata, proporcionalne i konformne kamatne stope i sl.) savjetuje se da se uvijek raspitate kod ličnog bankara u više banaka prije nego što donesete odluku o izboru banke kojoj ćete tražiti novac na zajam ili pak oročiti višak novčanih sredstava.

U prošloj lekciji smo započeli obrađivanje finansijskih funkcija, objasnili razliku između prostog i složenog kamatnog računa i uradili nekoliko primjera. U ovom članku obrađujemo račun zajma i objašnjavamo funkcije koje su vezane za kredite.

Zajam predstavlja imovinsko-pravni odnos između zajmodavca i zajmoprimca. Taj se odnos reguliše posebnim ugovorom o zajmu tako da se u njemu definišu:

  1. a) iznos odobrenog zajma
  2. b) kamatna stopa
  3. c) način na koji će se obračunati iznos kamata
  4. d) vrijeme otplate zajma
  5. e) način otplate zajma

 

Postoji više načina otplate zajma, a najčešće se koristi metod otplate jednakim anuitetima, pa ćemo se na njega koncentrisati.

Zajam dužnik vraća povjeriocu anuitetima. Anuiteti su iznosi koje dužnik najčešće plaća mjesečno, a sastoje se od kamate i otplatne kvote. Kamata je najveća na početku (jer se obračunava na ostatak duga), a kasnije se smnjuje.

Da bi došli do formule za izračun anuiteta neophodno je da izjednačimo iznos kredita sa sadašnjom vrijednošću svih anuiteta.

Formula za anuitet glasi: a = C * rn(r-1)/rn-1

Formulu nećemo postupno izvoditi da ne bi previše komplikovali ovaj članak. Takođe, uvijek ćemo koristiti dekurzivni obračun kamata – kod kojeg se kamate obračunavaju na kraju razdoblja ukamaćivanja na glavnicu sa početka tog razdoblja i relativnu kamatnu stopu o kojoj smo pisali u prethodnom članku. Ipak, neke banke kod obračuna anuiteta koriste i komfornu kamatnu stopu, pa je prilikom uzimanja kredita poželjno da se raspitate koju stopu banke koriste. Kod obračuna rate primjenom proporcinalne kamatne stope rata je nešto veća nego primjenom koforne kamatne stope.

PMT finansijska funkcija je funkcija koja služi za izračun rate kredita. Zamislimo da smo uzeli 90 000 € kredita, na period od 7 godina uz kamatnu stopu od 11 % godišnje.

Funkcija glasi: =PMT(G3/12,G4*12,G5). Kao i kod funkcija koje smo radili u prethodnom članku i kod PMT funkcije smo nominalnu kamatnu stopu podijelili sa 12 kako bi dobili relativnu mjesečnu kamatnu stopu i broj godina pomnožili sa 12 kako bi dobili broj mjeseci (s obzirom da se anuiteti plaćaju mjesečno). Iznos anuiteta je u zagradi i označen crvenom bojom jer on za nas predstavlja izdatak (iznos koji svakog mjeseca plaćamo banci).

Ukoliko iznos anuiteta pomnožimo sa brojem mjeseci dobićemo iznos ukupne otplate, a zatim možemo da od ukupne otplate oduzmemo iznos kredita kako bi dobili iznos ukupnih kamata koje plaćamo banci.

Sada kada smo izračunali mjesečni anuitet možemo da napravimo i otplatnu tablicu koja se sastoji od 5 kolona:

  1. Razdoblje– označava broj razdoblja u kojem dolazi do novčanog toka. U nultom razdoblju je iznos kredita stavljen na raspolaganje, dok u poslednjem razdoblju dolazi do poslednjeg novčanog toka.
  2. Anuitet – u ovoj kolon upisujemo iznos anuiteta koji se ne mijenja iz razdoblja u razdoblje, a sastoji se od dijela kojim se vraća glavnica i dijela kojim se vraća kamata na glavnicu (posuđeni iznos)
  3. Kamate – u ovoj koloni upisujemo iznos kamata koje se računaju na ostatak dugovanja prethodnog perioda i koje se plaćaju u svakom razdoblju izuzev nultog
  4. Otplatna kvota – u ovoj koloni se unosi iznos kojim se vraća glavnica a koji predstavlja razliku između anuiteta i kamata datog perioda
  5. Ostatak dugovanja – predstavlja razliku ostatka dugovanja prethodnog perioda i otplatne kvote datog perioda. U nultm periodu je jednak iznosu kredita, a u poslednjem razdoblju je nula.

 

Napravićemo otplatnu tablicu za prvih 10 mjeseci. U prvom redu u koloni ostatak dugovanja unosimo iznos kredita, a zatim u koloni anuitet od prvog reda (prvog razdoblja) unosimo iznos anuiteta koji se ne mijenja iz razdoblja u razdoblje. Evo kako to izgleda:

Kamatu računamo kao procenat od ostatka dugovanja iz prethodnog perioda:

Formula za kolonu kamata glasi: =J9*$I$6/12. Ovu formulu upišemo samo u prvu ćeliju za koju se unosi iznos kamata, zatim mišem odemo u njen desni ugao i razvučemo je na ostale ćelije iste kolone. Kamatnu stopu koja je iskazana u ćeliji I6 smo podijelili sa 12 kako bi dobili relativnu mjesečnu kamatnu stopu. Primjećujete da ispred slova I i ispred broja 6 postoje oznake za dolar ($)  – radi se o apsolutnom referenciranju ćelija o kojem će biti više riječi u nekom narednom poglavlju. Uglavnom, kada kopiramo formulu ćelija Excel neće promijeniti adresu ćelije I6, što nam i odgovara.

Otplatna kvota je razlika između anuiteta i kamata datog razdoblja. Dovoljno je da u prvom redu kolone kamate unesemo formulu koja oduzima anuitet prvog razdoblja i kamate prvog razdoblja i da zatim razvučemo formulu u ostale ćelije date kolone.

Ostatak dugovanja je u nultom razdoblju uvijek jednak iznosu kredita. Nakon toga ostatak razdoblja predstavlja razliku ostatka dugovanja iz prethodnog perioda i otplatne kvote datog perioda. Takođe postavimo formulu za prvo razdoblje i dalje je kopiramo.

Ipak, Excel za cjelokupni postupak nudi i brže rješenje – ugrađene šablone. Idite na karticu File pa na New. U polje za pretragu online šablona ukucajte loan i pritisnite lupu. Zatim odaberite Simple loan calculator and amortization i pritisnite dugme Create. Evo kako izgleda taj prozor:

Nakon što pritisnete dugme Create otvaravam se sledeći prozor:

Unesite osnovne informacije o kreditu i Excel će vam sam izračunati mjesečnu ratu, ukupan iznos kamata, ukupan iznos koji ćete vratiti banci kao i plan amortizacije kredita.

Nadam se da je članak bio od koristi. Sa ovim člankom završavamo sa finansijskim funkcijama i od narednog članka opet pišemo o funkcijama koje mogu biti korisne za svakoga, s obzirom da su ova dva posljednja članka prije svega bila namijenjena ljudima ekonomske struke.


Piše Mladen Kandić

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top