U opticaju više od 30 zelenaških miliona | Ekonomist

U opticaju više od 30 zelenaških miliona

Hapšenjem 17 osoba u okviru akcija suzbijanja zelenaša u Crnoj Gori obistinila se najavljena policijska čistka u toj oblasti, ali je potvrđeno da je to samo vrh ledenog brijega. Da bi se problem iskorijenio, potrebno je eliminisati neke zakonske nejasnoće, koje otežavaju i samu dokazivost tog krivičnog djela, ocjena je sagovornika Pobjede.

Prema podacima policije, privedene osobe tokom decembra terete se da su ,,na tržište“ plasirale oko milion eura. Procjene su da se u Crnoj Gori nalazi najmanje 30 miliona eura gotovog novca koji su dati na pozajmicu uz zelenašku kamatu. Ovo se navodi u javnoj verziji dokumenta „Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori“. Ipak, tajna verzija izvještaja sadrži i identitet 200 osoba koje su uključene ,,u ovaj biznis, a godišnje ostvare profit do 70 miliona eura“.

S druge strane, dobro upućeni u prilike sa terena tvrde da je put ka boljim rezultatima prepriječila sama zakonska formulacija tog krivičnog djela. Kvalitetu propisa koji regulišu oblast zelenašenja prigovorio je i podgorički advokat Velibor Marković.

“Do prije nekoliko godina sam smatrao da su naši zakoni generalno dobri, a da je više problem u njihovoj primjeni. Međutim, u posljednjih nekoliko godina ne samo što je problem njihova kvalitetna primjena nego i kvalitet samih propisa “, kazao je advokat Marković.

Naime, prema Krivičnom zakonu predviđeno je kažnjavanje onog koji bi za sebe prilikom pozajmljivanja novca ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog. Za to krivično djelo propisana je kazna zatvora do tri godine i novčana kazna.

“Za postojanje osnovnog oblika krivičnog djela zelenašenje dovoljno je da neko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist. Dakle, niti učinilac iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog. Takođe, zakonom nije propisana visina imovinske koristi, već se samo navodi da ona mora biti nesrazmjerna”, pojasnio je advokat Marković.

Prema njegovom mišljenju, ostaje nerazjašnjeno koja je to nesrazmjerna imovinska korist i čija je obaveza da je odredi. Osim toga, Marković navodi da predlagač nije imao u vidu osnovne principe krivičnog zakonodavstva prema kojima nema krivičnog djela bez zakona i nema kazne bez zakona.

“Ovdje nije zakonom propisana visina nesrazmjerne imovinske koristi kada je u pitanju osnovni oblik krivičnog djela. To u praksi znači da će se tužilaštvu i sudu prepuštati da oni odmjeravaju stepen nesrazmjernosti imovinske koristi, što je nezakonito”, kazao je Marković.

On se zapitao kako se treba odnositi prema slučajevima štednje građana u takozvanim ,,švajcarcima“ ili slučajeve kada banke odobre kredit po visokim kamatnim stopama i klijentu ne isplati cijeli iznos već jedan dio tretira kao učešće, a klijent je dužan plaćati kamatu i taj neisplaćeni iznos.

“Ako se radi o nesrazmjernoj imovinskoj koristi, onda su ovo ti slučajevi. Svakako, ovakva odredba krivičnog zakona kada je u pitanju zelenašenje, nepotpuna je i sa stanovišta njegove primjene prazna i nepodobna za praktičnu primjenu, bez obzira kako će sudovi tumačiti”, pojasnio je Marković.

Osim nedostatka samog propisa koji reguliše zelenašenje advokat Marković je dodao da je on u koliziji sa krivičnim djelom nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja.

“Prema Krivičnom zakoniku onome ko se bez odobrenja bavi bankarskim poslovima zaprijećena je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina. Kada se uporede ova dva krivična djela dozvoljeno je davati na zajam novac ukoliko nije ugovorena nesrazmjerna imovinska korist. Međutim, to je onda protivrječno sa drugim krivičnim djelom koje to dozvoljava”, ukazao je Marković na kontradiktornost u Krivičnom zakoniku.

Sagovornik Pobjede iz policije, koji je želio ostati anoniman zbog prirode posla koji obavlja, ukazao je i na problem sa terena kada je u pitanju dokazivanje ugovaranja nesrazmjerne koristi prilikom davanja novca na zajam.

“Ovo je u praksi uvijek teško dokazati, jer žrtve, po pravilu, svjesno idu da pozajmljuju novac pristajući na zelenaške uslove. Čak i ako bi se dogodilo da neko, na primjer, od kamataša pozajmi novac za operaciju koja bi njemu, ili članu njegove porodice, spasila život, teško se može dokazati da je zelenaš iskoristio teške prilike onog kome pozajmljuje novac ako mu ta osoba nije rekla zašto traži novac”, pojasnio je sagovornik.

On navodi da je dodatni problem u dokazivanju ovog djela i kada se kod pojedinih notara sklapaju ugovori u kojima je kamata unaprijed uključena u glavnicu. Međutim, prema njegovim riječima, svakako postoje načini za suprotstavljanje i rješavanje ovog problema. Ključni je, smatra sagovornik, da se kroz promjene propisa preventivno smanji i ograniči manevarski prostor zelenašima da se bave kriminalnim aktivnostima, čime bi istražiteljima bio olakšan posao dokazivanja. Takođe, navodi da prioritetnu ulogu treba da ima obavještajni rad koji treba da popuni praznine u informacijama koje se tiču obima novca datog na kamatu, načina rada i identifikaciju potencijalnih žrtava nasilja. Na kraju on je istakao da su, ipak, posljednje ovogodišnje izmjene Zakonika o krivičnom postupku, posebno u dijelu koji se odnosi na mjere tajnog nadzora, stvorile kvalitetnije preduslove za prikupljanje dokaza protiv osoba koje se bave zelenašenjem.

Izvor: rtcg.me

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top