U Crnu Goru stiže još jedna banka | Ekonomist

U Crnu Goru stiže još jedna banka

Na crnogorskom tržištu posluje veliki broj banaka, a one imaju mogućnost da povećaju kreditnu aktivnost i obore kamate.

To pokazuje podatak da su u četvrtom kvartalu prošle godine domaći depoziti u bankama bili veći od kredita, kaže bankarski ombudsman Halil Kalač komentarišući relativno veliki broj banaka na malom crnogorskom tržištu i skupe kredite.

Na crnogorskom tržištu radi 14 banaka i šest mikrokreditnih finansijskih institucija. Očekuje se početak rada još jedne banke u ovoj godini.

Gledano brojčano, to je veliki broj subjekata. Međutim, tražnja za kreditnim proizvodima je jako izražena, a postojeći kreditni proizvodi su skupi. Visoke kamatne stope i ostali troškovi korišćenja ovih bankarskih proizvoda čine ih znatno skupljim u odnosu na EU i neke ekonomije u našem okruženju”, objašnjava Kalač.

Nema dileme, kaže on, da dolaskom novih banaka jača konkurencija koja treba da dovede do novog kvaliteta ponude.

“Intresovanje za otvaranje banaka u Crnoj Gori govori o vrlo stimulativnim uslovima za rad, mogućnostima dobrog poslovanja banaka. Stimulativni okvir za poslovanje banaka podrazumijeva dobru zakonsku regulativu, kao i mogućnost korišćenja domaćih sredstava za poslovanje”, kaže Kalač.

U Centralnoj banci kažu da je zainteresovanost investitora za ulaganje u bankarski sistem motivisano otvorenošću crnogorskog tržišta, regulatornom uređenošću i stvorenim pretpostavkama sigurnosti ulaganja.

Takođe, veliki broj krupnih i značajnih investicija koje su u toku i onih koje su izvjesne u budućem periodu, predstavljaju ozbiljan dodatni impuls.

“Postojeće banke na crnogorskom tržištu različite su po veličini, složenosti i strukturi, imaju određenu politiku ulaganja u različita područja i sektore. Prema tome, izvoditi bilo kakav zaključak o optimalnom broju banaka koji bi bio primjeren veličini i strukturi crnogorskog tržišta je krajnje relativna kategorija”, smatraju u CBCG.

Centralna banka, kažu u ovoj instituciji, prilikom licenciranja banaka primjenjuje sve međunarodne standarde, tako da na našem bankarskom tržištu posluju i poslovaće isključivo banke koje ispunjavaju sve zahtjeve obezbjeđivanja sigurnosti i stabilnosti za deponente i povjerioce, kao i transparentnosti bankarskih ulaganja, referentnosti osnivača i nivoa korporativne kulture.

U poređenju broja banaka sa bankama u regionu ili u okviru EU takođe predstavlja prilično relativan pokazatelj.

“Kriterijum o broju stanovnika po jednoj banci ničim ne ukazuje na stabilnost i održivost banaka, što je osnovni cilj koji svaki regulator želi da postigne”, ističu u CBCG.

“Možemo govoriti o konkurentnosti, strukturiranosti privrede, investicijama, stopi nezaposlenosti, visini zarada i drugim pokazateljima ekonomskog razvoja. Kako god, konkurencija na bankarskom tržištu donosi i pozitivna očekivanja vezana za povećanje nivoa ulaganja, nove investicije, uticaj na kamatne stope, dodaju oni.

U krajnjem, zakonitosti tržišta utiču na prestrukturiranje i status banaka i to je osnovno mjerilo o broju banaka na nekom tržištu.

“Tu nema direktnog uticaja regulatora, niti bi trebalo da ga bude. Regulator obezbjeđuje jednak tretman svih banaka, a tržišna kretanja su osnovno mjerilo broja banaka i uslova njihovog poslovanja”, ističu u CBCG.

 

Izvor: cdm.me

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top