Svjetski privredni rast u usponu, ali ponovo prijeti dužnička kriza | Ekonomist

Svjetski privredni rast u usponu, ali ponovo prijeti dužnička kriza

Skoro deset godina od bankrota američke banke Lehman Brothers, svjetska privreda je u usponu i taj trend bi trebalo da bude nastavljen i 2018. godine, ali se ponovo javlja avet dužničke krize, ocijenila je agencija Frans pres.
Svi znaci su pozitivni. SAD bi 2018. godine trebalo da nastave s privrednim rastom, kao i Kina, dok je Brazil izašao iz recesije, a i zona eura je zabilježila dobre privredne rezultate.
“Kriza koja je pogodila naš kontinent je sada iza nas. Privredni rast nam uliva nadu u ekonomsku održivost”, nedavno je izjavio evropski komesar za ekonomska pitanja Pjer Moskovisi.
Međunarodni monetarni fond i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj za 2018. predviđaju svjetski rast od 3,7 odsto s optimizmom koji posljednjih deset godina nije bio toliko prisutan. Frans pres je ocijenio da taj optimizam predstavlja kontrast s pesimizmom koji je prije skoro godinu dana lebdio zbog britanskog istupanja iz Evropske unije i izbora američkog predsjednika Donalda Trampa s protekcionističkim programom.
Međunarodne institucije pokušavaju, ipak, da ublaže opšti entuzijazam, pozivajući države da iskoriste dobar period i zakrpe tamo gdje treba, što je u nekoliko navrata rekla generalna direktorka MMF-a Kristin Lagard. Prema njenim riječima, vrijeme je za reforme koje će omogućiti da se bolje podnesu predstojeće oluje.
Opasnost od nove krize nije isključen, jer su MMF, OECD i brojni ekonomisti umnožili upozorenja zbog rastućeg duga u privatnom sektoru, dok američke savezne rezerve (Fed) i Evropska banka za razvoj kontinuirano prilagođavaju svoju ekonomsku politiku trenutnoj situaciji.
“Dug domaćinstava i preduzeća dostigao je rekordni nivo u mnogim zemaljama”, naveo je OECD i dodao da su mnoga preduzeća u nekim zemljama u razvoju previše zadužena i imaju teškoće da otplate dug kada kamatne stope rastu. OECD je ocijenio da to može da predstavlja ubuduće značajan problem jer kad velika firma ima veliku dug obaveza je države da joj pomogne i na taj način dug iz privatnog sektora prelazi u javni sektor.
Prema ocjeni Frans presa, virtuelna valuta bitkoin, čija je vrijednost skočila od početka godine, izazvala je zabrinutost na tržištu, jer je zabilježno da kupci ulaze u dugove da bi je nabavili. Ekonomistkinja Anjes Benasi-Kere je rekla da ne vjeruje da fenomen biktoina može da destabilizuje tržište, pozivajući ipak na oprez jer se tako govorilo o kreditima za nekretnine koji su izazvali svjetsku krizu.

: Beta
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top