Svjetska tržišta pala, prijeti trgovinski rat | Ekonomist

Svjetska tržišta pala, prijeti trgovinski rat

Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle nedjelje oštro pale jer se ulagači plaše trgovinskog rata, nakon što je Washington poduzeo prve korake prema uvođenju carina na kineske proizvode, a Peking najavio protivmjere i borbu do kraja.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle nedjelje skliznuo 5,7 posto, na 23.533 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,95 posto, na 2.588 bodova, a Nasdaq indeks 6,5 posto, na 6.992 boda.

Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih ekonomija, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak potpisao memorandum koji omogućava uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.

Prema uslovima iz te uredbe, Trump će uvesti carine tek nakon konsultacijskog razdoblja, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1.300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.

Na to je kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se Kina ne boji upustiti u trgovinski rat i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protivmjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminijuma u SAD, koje stupaju na snagu u petak.

Uz to, Bloomberg je prenio izjavu kineskog predstavnika u SAD-u da Kina razmatra sve opcije odgovora na uvođenje carina, što uključuje i mogućnost smanjenja kupovina američkih državnih obveznica. Kina je, inače, jedan od najvećih kupaca američkih dužničkih hartija od vrijednosti.

Sve to ojačalo je strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno uticati na globalnu ekonomiju.

Zbog toga je u samo dva dana Dow Jones indeks potonuo više od 1.000 bodova.

“Ulagači su zabrinuti u vezi toga kakav bi mogao biti trgovinski rat i željeli bi upravljati rizikom. A ako situacija rapidno eskalira, to bi bio snažni čeoni vjetar za tržište”, kaže Peter Kenny, strateg u kompaniji Global Markets Advisory Group.

Među najvećim je gubitnicima prošle nedjelje bio tehnološki sektor, a pod najvećim pritiskom dionica Facebooka.

Tržišna vrijednost Facebooka pala je gotovo 60 milijardi dolara od kada se doznalo da je konsultantska kompanija Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

Strah ulagača

Ulagači se plaše da zbog toga slijedi strožija regulacija i da bi prihodi kompanije od oglašavanja mogli pasti.

Nepovoljno na tržišta utiču i nagađanja o tome koliko će brzo ubuduće rasti kamate u SAD-u. Američki Fed u srijedu je podigao kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, u raspon od 1,50 do 1,75 posto, i signalizirao još dva povećanja u ovoj godini, dakle ukupno tri.

Povećanje kamata bilo je očekivano, a novi predsjednik Feda Jerome Powell poručio je na konferenciji za medije da centralnaa banka ostaje na putu postupnog povećanja kamata i da mora biti spremna spriječiti jačanje inflacije.

No, pitanje o tome u koliko će navrata Fed u ovoj godini povećati kamate, tri ili četiri, i dalje ostaje otvoreno, a zavisiće od kretanja inflacije, poručuju analitičari.

Na nesigurnost ulagača ukazuje i snažan rast VIX indeksa ‘straha’ Čikaške berze opcija, koji je u petak dosegao 24,87 bodova, najviši nivo od polovine februara. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfeljije od mogućeg daljeg pada cijena dionica.

I na evropskim su berzama cijene dionica prošle nedjelje oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3,4 posto, na 6.921 bod, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,1 posto, na 11.886 bodova, a pariški CAC 3,5 posto, na 5.095 bodova.

Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks izgubio 4,9 posto, skliznuvši na 20.617 bodova.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top