Svjetska banka: Dosta domaćih rizika po crnogorsku ekonomiju | Ekonomist

Svjetska banka: Dosta domaćih rizika po crnogorsku ekonomiju

Sve veća politička neizvjesnost, dalje probijanje troškova za autoput, ranjivost nekih manjih banaka i mogući pritisci na javnu potrošnju uoči izbora naredne godine, neki su od domaćih rizika po crnogorsku ekonomiju, smatraju u Svjetskoj banci (SB).

– Ublažavanje ovih rizika zahtijevaće Vladinu čvrstu posvećenost planu fiskalne konsolidacije i sprovođenju ključnih strukturnih reformi u oblasti tržišta rada, socijalnim sektorima i javnoj upravi – navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan koji je predstavljen ove sedmice.

U SB smatraju da će biti neophodno i ojačati javne institucije koje obezbjeđuju lojalnu tržišnu konkurenciju, kako bi se osiguralo da niko ne uživa prednost posebnog tretmana, što će natjerati preduzetnike da se takmiče kroz inoviranje.

– Time će se ne samo ublažiti rizici, već i pomoći da se omogući rast koji će voditi privatni sektor u Crnoj Gori – dodaje se u dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru.

U SB očekuju da crnogorska ekonomija u ovoj i narednoj godini raste u prosjeku 2,7 odsto.

– Očekuje se da dođe do usporavanja rasta, sa stabilizacijom privatnih investicija i postepenim završavanjem krupnih infrastrukturnih projekata kakvi su podvodni energetski kabl između Crne Gore i Italije i prva faza autoputa Bar-Boljare – rekli su iz SB.

Očekuje se, kako su dodali, i da potrošnja i zaposlenost u ovoj godini donekle budu umjerenijeg intenziteta, zbog efekata fiskalne konsolidacije i sprovođenja ambicioznog plana Vlade za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi.

– Usporavanje rasta će dijelom biti i reakcija na političku i ukupnu neizvjesnost, koja će opteretiti potrošnju i investicije – poručili su iz SB.

Projektovano je da spoljni debalansi postepeno u narednoj godini postanu umjereni, kako se budu privodili kraju infrastrukturni projekti zavisni od investicija.

– Mada su izgledi generalno pozitivni, postoje značajni negativni rizici. Među spoljne faktore, koji bi mogli da utiču na Crnu Goru, spadaju slabiji rast u Evropskoj uniji (EU), restriktivnija finansijska tržišta i pojačanje trgovinskih tenzija – dodaje se u izvještaju.

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini, prema projekcijama SB, porasla 4,4 odsto, podržana investicijama, neto izvozom i potrošnjom. Ove godine bi trebalo da ojača 2,9 odsto, a naredne 2,4 odsto.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top