Svi vjeruju u dogovor | Ekonomist

Svi vjeruju u dogovor

Vjerujem u dogovor u posljednji trenutak, ali vrijeme užurbano ide i scenario grčkog izlaska iz monetarne unije je vjerovatniji nego ikada prije, smatra Christopher Dembik, ekonomist Saxo Banke

Napominje kako je nekoliko ključnih datuma, a prvi je onaj 30. juna – u slučaju da Grčka ne vrati dug Međunarodnom monetarnom fondu, agencije za kreditni rejting nepovoljno će ocijeniti državne ino-obveznice što će za nekoliko dana ili sedmica uticati i na degradaciju banaka i javnog sektora. Agencija Moody najavila je primjera radi reviziju za zadnji dan jula. Rezultat kojeg se treba pribojavati je povlačenje novca iz banaka, s padom depozita ispod 100 milijardi evra, pa bi vrlo brzo mogle uslijediti i mjere kapitalnih kontrola kao što je to bilo na Islandu i Kipru.

Već 1. maja  na sastanku Evropske centralne banke (ECB) čelnici bi mogli da zatraže veći kolateral za održivost kredita za likvidnost (ELA program), a od 8. do 17. jula za očekivati je da Grčka neće moći da vrati dugove (450 miliona evra MMF-u, 11,67 milijardi jena u zajmovima i 71 milion eura kamata na izdane trogodišnje obveznice iz 2014.).  Kako bi zadržali jednu nogu u Evrozoni, grčka vlada bi mogla da uvede paralelnu privremenu valutu, ali bez značajne finansijske podrške Grčka će biti prisiljena da pokrene novu valutu s pravnim uporištem u Grčkoj. Poslije napuštanja monetarne unije, Grčka bi mogla da uvede monetarnu devalvaciju između 50 i 70 posto da bi uslijedila nevjerovatna recesija. Primjera radi, nakon sličnih događaja, Argentina je imala recesiju od 11 posto i izvjesno je očekivati slične brojke i u Grčkoj.

Devalvacija bi eventualno bila svrsishodna da slika grčkog dugovanja nije zasnovana na deficitu. Uvoz je primjera radi tri puta veći od izvoza. U tom kontekstu, devalvacija je samo simbol umiruće ekonomije i samo može da dovede do humanitarne krize koju nismo zapamtili još od 1945. godine u Evropi.

Prihvatanje nove valute umjesto evra isto tako se čini vrlo teškim za očekivati. Sudeći prema anketama, Grci nisu skloni prihvatanju nove valute. Najgori scenario dugoročno je sigurno situacija s većim brojem valuta u opticaju, a što je takođe moguća situacija s obzirom da je oko 100 milijardi evra povučeno iz banaka od kraja 2009. i stanovnici ih drže ‘u čarapama’. Isto kao i u Argentini ili Venecueli, moglo bi se razviti crno tržište valuta. Grci će se sigurno prikloniti evru kao jakoj valuti i trudiće se da što manje posjeduju hipotetičku novu valutu, što će opet dovesti do ‘evrizacije’ privrede.

Nema sumnje, smatra Dembik, da je Grčka najveći gubitnik u slučaju propasti pregovora s kreditorima.

Bez obzira hoće li doći do djelomičnog ili potpunog neizvršavanja obveza, u ostatku EU članica teško se mogu očekivati posljedice u smislu pogoršavanja javnih finansija ili povećanja kamatnih stopa. Iznos grčkog duga već je sada dio kalkulacije javnog duga, pa ga neće odmah povećavati. Države članice će mora da refinansiraju novonastale dugove na finansijskom tržištu, ali s obzirom na trenutno okruženje s niskim stopama i očekivanu višu stopu inflacije u sljedećim godinama, izostanak povrata duga imaće relativno blag uticaj na javne finansije, čak i za najveće kreditore kao što su Njemačka i Francuska.

I na kraju, rizici za privredni i finansijski udarac na evropskom nivou su vrlo ograničeni, jer je vrlo malo duga u rukama privatnog sektora. Gotovo 85 posto grčkog duga je javan, pa tako evropske banke gotovo da i nemaju grčkih državnih obveznica, jer još od 2010. uvode interne planove kako bi se nosili s rizicima i spriječili uticaj na evropsku finansijsku industriju.

Izvor:  
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top