Švedska u problemu: Građani previše redovno plaćaju porez, suficit se mjeri milijardama | Ekonomist

Švedska u problemu: Građani previše redovno plaćaju porez, suficit se mjeri milijardama

Zbog negativnih kamatnih stopa neki od najviših svjetskih poreza su manje bolni, pa se preduzeća i pojedinci utrkuju da uplate keš državi zbog relativno izdašnog povraćaja poreza.

Prema zvaničnim podacima, švedska vlada imala je prošle godine suficit od 85 milijardi kruna (9,5 milijardi dolara), a otprilike 40 milijardi kruna potiče od preplate poreza. Vlada će tako morati da vrati 4,4 milijardi dolara preduzećima i pojedincima koji su namjerno platili preveliki porez.

Plaćanje je nehotična posljedica napora Švedske centralne banke da pokrene inflaciju tako što je pre dvije godine snizila kamate na ispod nula procenta.

To znači da banke naplaćuju određenu proviziju onima koji drže novac na računima. Negativne kamatne stope uvedene su kako bi se novac slio u ekonomiju, a banke podstakle da kreditiraju privredu i građane.

Dok su bankarske kamate padale, švedski poreski zakoni su zadržali da previsok depozit na računima poreskih obveznika donosi godišnju kamatu od najmanje 0,56 posto, zbog čega ih mnogi građani koriste kao improvizovane bankarske račune.

Mnoge vlade bile bi srećne da imaju godišnji budžetski suficit dva puta veći od očekivanog, ali se vlasti u Stokholmu žale da će ih ovo “nenamjerno pozajmljivanje” od građana za prošlu i ovu godinu koštati čak 800 miliona kruna više nego da su pozajmili novac po tržišnim stopama.

Rješenje problema ni na vidiku

Ole Holmgren, glavni strateg za Švedsku u finansijskoj grupi SEB rekao je da nepredvidivo preplaćivanje predstavlja problem za upravu za javni dug.

– Ne zna se koliko dugo će taj novac ostati na računu, što znači da će, ako ta sredstva budu povučena, morati da traže novac negdje drugo. Time može da se barata, ali stvara novi element nesigurnosti u budžetu i procesu pozajmljivanja – objašnjava Holmgren.

Vlada je uklonila kamate na poreski depozit, ali se očekuje da će i kamatna stopa od nula posto biti privlačna za preduzeća, jer je od marta 2015. stopa u bankama negativna. Zato mnogi biznismeni najavljuju da će i posle promjena nastaviti da drže veće sume na svojim poreskim računima.

Šanse da se problem u skorijoj budućnosti riješi su male, jer je Centralna banka nedavno najavila da nema namjere da povećava kamate, već će ih možda spustiti još niže.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top