Suzavac, demarkacija i tačka | Ekonomist

Suzavac, demarkacija i tačka

Prisutnih: 91; Za: 80; Protiv: 11… Epilog je skoro trogodišnjeg pokušaja kosovske Skupštine da izglasa i potvrdi Sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom. Na kraju je usvojen i to jedva dobijenom potrebnom većinom. Politički establišment u Prištini jedva se usaglasio, kako u redovima opozicije, tako i onih koji vrše vlast da obezbijedi 80 od 120 ruku u zakonodavnom domu, koje bi pritisnule zeleni taster za pomenuti dokument. Prije skoro tri godine, zvaničnici Podgorice i Prištine su u Beču potpisali Sporazum o razgraničenju. Crnogorski parlamentarci su isti usvojili bez proceduralnih i materijalnih problema u pristojnom roku. To nije bio slučaj kod susjeda…

Neredi na ulicama, hapšenja poslanika, bacanje suzavca u plenarnoj sali kosovskog parlamenta, izvođenje performansa u pograničnom dijelu, međusobne prijetnje i optužbe, zapećak umjesto slobodnog kretanja na teritoriji EU i vizna liberalizacija… Sve su ovo stavke koje se mogu fakturisati na Prištinu kada je u pitanju usvajanje pomenutog važnog dokumenta. Nemogućnost da se spozna značaj usvajanja Sporazuma o demarkaciji od strane većine političke elite na Kosovu, izazvala je i pažnju Zapada. Iz Vašingtona i Brisela, ali i svih ostalih relevantnih međunarodnih adresa, Kosovo je konstantno u trogodišnjem periodu opominjano i upozoravano da će za njih biti upaljeno crveno svijetlo kada je u pitanju vizna liberalizacija. Prošlogodišnji parlamentarni izbori su još više produbili krizu u Prištini usljed nemoći da se formira vlast čak tri mjeseca. Nego, nova vlada na čelu sa Ramušem Haradinajem bila je spremnija od svojih prethodnika da normativno i tehnički proces razgraničenja sa susjedima dovede do kraja. Formirana je nova komisija, koja je bila prihvatljiva za jedan dio poslanika, ali ne onaj dovoljni koji je potreban za finalizaciju. I opet su nakon toga nastupila hapšenja, suzavci, prebrojavanja, odlaganja sjednica…

 

Za cijelo vrijeme trajanja svojevrsne parlamentarne sage, zvanična Podgorica se nije previše oglašavala. Od vladinih zvaničnika mogle su se čuti poruke da je za njih stvar demarkacije završena i da je Kosovo sada na potezu da ispuni svoju međunarodno preuzetu obavezu. Kako bi poslanicima dali vjetar u leđa i da bi se što prije sve okončalo, februar je sa sobom donio i susret dvojice šefova država, Filipa Vujanovića i Hašima Tačija u Podgorici. Tada je iz kabineta predsjednika Vujanovića saopšteno da su se dvojica državnika sastali u namjeri da ohrabre Skupštinu Kosova da ratifikuje Sporazum o državnoj granici Crne Gore i Kosova potpisan u Beču 26. avgusta 2015. godine. Tom prilikom su potpisali i zajedničku izjavu adresiranu na kosovsku Skupštinu kojom se ona poziva da što brže ratifikuje ono što je potrebno. Najveću prepreku usvajanju ovog dokumenta pravili su poslanici Samoopredjeljenja, političke parlamentarne grupacije, koja tvrdi da je ovim Kosovu oduzeta teritorija od 8.000 hektara teritorije. Pomenuti su bili baš oni koji su neprestano bacali suzavac i pozivali pristalice na proteste. Imali su uspjeha. Na sami dan izglasavanja suzavci su više puta ispušteni u glavnoj skupštinskoj sali. To su uradili upravo poslanici i poslanice ove partije koja se oštro protivila demarkaciji. Da, baš tako. Predstavnici naroda bacali su redovno suzavce među ostale predstavnike naroda čim na red dođe pitanje demarkacije. Demokratija trpi dosta toga, a šta će biti na papiru i pred sudom ostaje da se vidi, jer se u cijelu priču oko bacnja suzavca uključilo i kosovsko tužilaštvo.

Bitno je da se sada, kada je Kosovo konačno ispunilo svoju međunarodno preuzetu obavezu i što je još bitnije, dalo legitimitet razgraničenju sa Crnom Gorom, saga okončala. Sada za njegove građane, ali i vlasti nije upaljeno više crveno svijetlo na briselskom semaforu. Sada stoji žuto, tako da su oni na čekanju kada je u pitanju vizna liberalizacija koja se odnosi na Šengen zonu. Dogledni rok, jer su obećanja iz Brisela takva, upaliće za njih zeleno svijetlo jer je zadatak koji su imali, kako-tako i, iako nakon tri godine, uspješno riješen.

Dobro upućeni tvrde da je ovim potpuno završena priča koja se odvijala u Prištini i da je zapravo dobila svoj kraj. Zajednička komisija dviju država za razgraničenje ima mogućnost tehničkih korekcija pograničnog dijela, ali do toga izvjesno neće doći. Određene partije su takođe u demarkacionom problemu pokušali izvući benefite, i to neki svakodnevnim pozivanjem na glasanje za demarkaciju, neki bacanjem suzavca, a neki mudrim ćutanjem pa glasanjem… To se prepušta građanima Kosova na ocjenu u sljedećem izbornom ciklusu.

Rezime cijele priče jeste da sada pred međunardonom javnošću postoji potvrda da su Crna Gora i Kosovo priznali razgraničenje i da  su to granice koje se ne mogu i neće mijenjati. Premda treba napomenuti da je Crna Gora to odmah i prihvatila. Problem je bio na drugoj strani. Sada su na potezu državne službe Podgorice i Prištine koje se bave pitanjem premjera i katastra da postave graničnike, ali i preduzmu određene tehničke radnje. Čakor i Kula, koji su često pominjani kao sporne teriotrije sa prištinske strane, ostaće djelovi teritorije Crne Gore, što su uvijek i bili. Dakle, demarkacija nije više pitanje politike, već tehnike. Razgraničenje je gotova stvar i nakon svega, a posebno suzavca, na cijelu priču je stavljena tačka.

Komentariši

Top