Strani investitori: Poboljšanje poslovnog ambijenta, ali i dalje postoje ozbiljni izazovi | Ekonomist

Strani investitori: Poboljšanje poslovnog ambijenta, ali i dalje postoje ozbiljni izazovi

Crna Gora je uradila mnogo na poboljšanju poslovnog ambijenta, ali i dalje postoje ozbiljni izazovi koje treba rješavati kako druge zemlje ne bi boljim uslovima preuzele kvalitetne investitore, rečeno je Pobjedi iz Adriatik marinasa, odnosno Porto Montenegra, Crnogorskog Telekoma i Erste banke, koje smo pitali kako su zadovoljni ovdašnjom biznis klimom.

Savjet stranih investitotora u Crnoj Gori protekle sedmice je izdao Bijelu knjigu i na skali od jedan do deset poslovni ambijent u prošloj godini ocijenili 6,49 a godinu ranije 6,47. Konstatovali su da je ekonomiju Crne Gore u prošloj godini karakterisala stabilnost, ali i da su bez obzira na blagi napredak izostali konkretniji rezultati u sprovođenju reformi.

Ukazali su na visoku sivu ekonomiju, ocijenili da je novi zakon o radu, koji se priprema, korak nazad, da se vladavina prava mora poboljšati, obezbijedi platforma za prevenciju prevara i utaja bilo koje vrste..

Iz Adriatik marinasa Pobjedi su kazali da se poslovni ambijent za strane investitore u Crnoj Gori rapidno mijenja.

– Zajedno smo napravili značajne korake, posebno u sferi nautičke, superjahting industrije. Ipak, izazovi i dalje postoje – ocijenili su iz ove kompanije koja je vlasnik Porto Montenegra.

Pravi izazov poslovanja u Crnoj Gori je, kako dodaju, tržište, zato što su druge jahting destinacije širom svijeta vrlo kompetitivne i, prirodno, žele da preuzmu klijente iz Crne Gore.

To predstavlja naš prioritet broj jedan da imamo nautičku industriju aktivnu svih 12 mjeseci i da učinimo sve da te benefite osjeti čitava Crna Gora navode iz kompanije.

Na pitanje koje oni vide biznis barijere, iz Adriatik marinasa kažu da je stvarni izazov danas i u godinama koje dolaze tržište, jer je konkurencija u jahting industriji veoma jaka.

– Zbog toga treba da, zajedno sa državnim organima, kontinuirano promovišemo sve naše biznis mogućnosti i Crnu Goru kao destinaciju. Takođe, od izuzetne je važnosti da nastavimo sa uklanjanjem biznis barijera i održavanjem poreskih stopa na niskom nivou radi privlačenja međunarodnih investitora koji će dalje stimulisati rast Crne Gore i pozicioniranjem države kao ozbiljne, stabilne međunarodne biznis destinacije – preporučuju u Adriatik marinasu.

U Crnogorskom Telekomu smatraju da je Crna Gora uradila mnogo na unapređenju poslovnog ambijenta, da su sprovedene ozbiljne reforme, ali da postoji prostor za dalji napredak. Kažu da su saglasni sa ocjenom koju ujedno odražava i indeks Savjeta stranih investitora, i kojim je oblast telekomunikacija/ICT ocijenjena kao povoljnija za poslovanje u odnosu na ostale.

Direktor Sektora za korporativne i pravne poslove u Crnogorskom Telekomu Pavle Đurović Pobjedi je kazao da kao predstavnik kompanije koja posluje po standardima Dojče telekom grupe može reći da je regulatorni okvir koji se odnosi na oblast telekomunikacija u velikoj mjeri usaglašen sa evropskim.

– S obzirom na to da je Crna Gora zemlja kandidat, očekujemo da se kroz proces pristupanja EU još intenzivnije posvetimo usaglašavanju propisa u ostalim oblastima kao što su poreski sistem, vladavina prava iregulatorni okvir zaštite ličnih podataka – kaže on.

Jedan od najvećih izazova u našoj industriji, sa kojim se suočavaju svi operatori globalno jeste, kaže Đurović, rast takozvanih OTT provajdera -Google, Skype, WhatsApp i Viber.

– Provajderi ovih usluga pružaju praktično iste govorne servise i usluge kao tradicionalni operatori, ali bez ikakvog ulaganja u mreže jer koriste mreže i usluge operatora elektronskih komunikacija. Pritom niti zapošljavaju lokalnu radnu snagu niti plaćaju porez u državi čijim građanima pružaju servise. Ovaj problem zajednički je za sve evropske telekomunikacione operatore i radujemo se spremnosti državnih organa Crne Gore da to pitanje rješavaju u skladu sa evropskom praksom i evropskim regulatornim okvirom – kaže Đurović.

Konkretno, na crnogorskom tržištu, kako ističe, ima niz barijera koje proizilaze iz zakona.

Dodatni problem je, smatra on, i neusklađenost propisa koji regulišu održavanje telekomunikacione infrastrukture u Crnoj Gori.

– Od usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017, opštine različito tumače propise kada je riječ o izgradnji i održavanju infrastrukture, koja uživa posebnu zaštitu Zakona o elektronskim komunikacijama. Imamo primjer jedne opštine koja onemogućava da se postojeća oštećena infrastruktura sanira, uz tvrdnju da je nema u planskim dokumentima, iako je operator od njih pribavio sve potrebne dozvole kada je infrastruktura građena – ističe on.

Đurović napominje i svjesno nepoštovanje Zakona o putevima koji je stupio na snagu u januaru 2018. godine.

– Suprotno zakonu, pojedine opštine, kako bi obezbijedile dodatni a nezakoniti izvor prihoda za sopstveni budžet, naplaćuju naknade za postavljenu telekomunikacionu infrastrukturu – objašnjava Đurović i dodaje da postoje i drugi primjeri koji su dokaz različitih tumačenja zakona, što u praksi za operatore predstavlja pravnu nesigurnost i barijeru za dalja ulaganja.

______________________________________________________________________________

Izvor: Pobjeda

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top