Stari Grci su znali tajnu dobrog pamćenja koju danas primjenjuje moderna nauka | Ekonomist

Stari Grci su znali tajnu dobrog pamćenja koju danas primjenjuje moderna nauka

Tehnika pamćenja koju su praktikovali pjesnici antičke Grčke moderna nauka je proglasila jednom od najučinkovitijih metoda poboljšavanja pamćenja. Tehniku, koja se bazira na prisjećanju na bazi vizualizacije gdje se šta nalazi u prostoru, kako bi se u umu stvorilo mjesto za pamćenje, osmislio je antički grčki pjesnik Simonid sa Keja i bila je uobičajena vježba učesnika nadmetanja u pamćenju.

Istraživanje koje je objavljeno u časopisu specijalizovanom za neurološke nauke Neuron pokazalo je kako ova metoda vježbanja pamćenja drastično povećava kapacitete pamćenja. Naučnici su metodu primijenili na ljudima koji često učestvuju u takmičenjima u pamćenju.

“Jedno od prvih pitanja koje smo si postavili bilo je, imaju li osobe koje se takmiče u pamćenju drugačiji način funkcionisanja mozga. Željeli smo otkriti radi li se o talentu ili nečemu drugom”, rekao je jedan od autora istraživanja, neurolog Univerziteta Radboud, Nils Miler.

U istraživanju je učestvovalo 23 takmičara u pamćenju. U 20 minuta morali su da zapamte 72 imenice. Oni takmičari koji su uoči ispitivanja vježbali pamćenje na grčki način, zapamtili su sve riječi. Oni koji nisu vježbali kao što su to radili Grci, pogodili bi samo 26 riječi. Potom bi 30 minuta vježbali pamćenje poput Grka, nakon čega su znatno bolje pamtili imenice.

Legenda kaže da je Simonid na ideju došao nakon velike tragedije, u kojoj je izgubio drage prijatelje. Navodno se hram u kojem se održavala večera, urušio, a poginule prijatelje moguće je bilo identifikovati samo prema mjestu sjedenja za stolom.

“Prošetaš kroz prostor i zapamtiš gdje se šta nalazi. To nije šetnja kroz vlastiti mentalni haos, već pravu prostoriju i prema mjestima na kojem se nalazi predmet koji je vezan uz pojam, taj pojam zapamtiš”, pojašnjava ovu metodu Boris Konrad, neuronaučnik Instituta Max Planck iz Minhena. Ova je metoda iznimno učinkovita u situacijama kada morate zapamtiti informacije koje su čovjeku dosadne. Na primjer, ako želite da zapamtite kako treba da kupite jogurt, zamislite Klaudiju Šifer kako se kupa u njemu. Doslovno, to je Korad savjetovao u knjizi o pamćenju koju je napisao.

“Tako pretvarate informacije koje je doista teško zapamtiti u nešto što je pristupačnije. Time vaša memorija ne postaje veća, nego koristite memoriju svog mozga koja ima veće kapacitete”, rekao je Konrad.

“Jednom kada savladate ovu tehniku, možete trajno pospješiti pamćenje, bez potrebe da stalno vježbate”, rekao je neuronaučnik Martin Dresler, koautor istraživanja.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top