Šta se može očekivati od sastanka Putina i Trumpa u Njemačkoj? | Ekonomist

Šta se može očekivati od sastanka Putina i Trumpa u Njemačkoj?

Donald Trump i Vladimir Putin sastaće se iduće nedelje u Hamburgu povodo, summita G-20, potvrđeno je iz kancelarija  obojice predsjednika. Kako većina američkih medija upozorava da ne treba puno očekivati od predstojećeg susreta, svjetska javnost s razlogom vjeruje da će njihov sastanak biti istorijski. Ne zbog toga što bi se tokom tog jednog razgovora mogli riješiti problemi koji su doveli do novog ‘hladnog rata’, već zato što bi njihov prvi susret mogao predstavljati prekretnicu i promijeniti smjer globalne spoljne politike.

Ruski MVP Sergej Lavrov, koji je ocijenio da su sadašnji odnosi Moskve i Washingtona ‘abnormalni’ uzdržao se od prognoze rezultata sastanka dvojice lidera, ali je podsjetio da su Putin i Trump u telefonskim razgovorima izrazili želju da prevladaju teškoće u odnosima dvije zemlje. ‘Najvažnije je što će biti prevladana nenormalna etapa u našim odnosima, jer će dvojica lidera prvi put razgovarati licem u lice’, naveo je Lavrov. On je izrazio nadu da će ‘prevladati pragmatizam’, te da će susret u Hamburgu razjasniti perspektivu odnosa SAD-a i Rusije.

Nekadašnji američki državni sekretar, legendarni Henry Kissinger, koji se upravo sastao s Putinom u Moskvi , rekao je da Trump i Putin imaju priliku popraviti odnose između svojih država. ‘Vjerujem da u ovom trenutku naše dvije zemlje imaju odgovornost i priliku postići značajan napredak, ne samo poboljšanjem odnosa, već i poboljšanjem situacije širom svijeta kroz zajedničke napore. Napetosti između Rusije i SAD-a su se često događale i prije, i često su prevladavane’, rekao je Kissinger.

Nasuprot umjerenom optimizmu dvojice diplomata i njihovom izraženom nadanju da bi se odnosi mogli i morali poboljšati, američki, Trumpu nenaklonjeni mediji, u najavljenom susretu u Hamburgu vide razlog za zabrinutost. Tako ‘Politico’ napominje da zbog ‘nejasne agende’ sastanka postoji rizik da bi Trump mogao ‘nastojati previše ugoditi’ Putinu, te da je ‘bivši agent KGB-a (Putin) pripremio plan’, dok će američki predsjednik navodno u Hamburg otići bez plana za razgovor. U istom tekstu se navodi i kako Trump želi toplije odnose s ruskim liderom, ‘uprkos višestrukim istragama o vezama svoje kampanje s Kremljom’.

‘Politico’ naravno može samo nagađati da li se i kako Putin pripremio za sastanak s Trumpom, ali je vjerovatno tekst u kojem se spominje uplitanje Kremlja u američke izbore, te fraza bivši agent KGB-a, sam po sebi ispunio cilj, jer se njime zapravo upozorava Trumpa i javnost da nikakvo zbližavanje s Rusijom nije poželjno. ‘CNN’ u sličnom tonu najavljuje susret i postavlja pitanje – hoće li se Trump i Putin smijati na fotografisanju, te hoće li proraditi hemija između njih, te zaključuje da je s dvojicom nepredvidljivih ljudi sve moguće.

CNN međutim ocjenjuje da Putin razumije Trumpovu dilemu, te opisujući SAD zaključanim u ‘političku šizofreniju’ koja sprječava Trumpa da unaprijedi odnose, on pokazuje strpljenje. ‘Nismo u žurbi. Razumijemo složenost situacije. Možemo sačekati da se slegne prašina’, objasnio je Andrej Kortunov, generalni direktor ruskog Vijeća za međunarodne poslove. On je naveo da bi američka opozicija iskoristila protiv Trumpa bilo koji njegov potez, te da zbog toga Kremlj ne traži od američkog predsjednika nikakav sporazum ‘koji bi Trumpa doveo u još neizvjesniju situaciju od one u kojoj je sada’.

Za razliku od spomenutih medija koji potenciraju inferioran položaj Trumpa u odnosu na Putina, pomoćnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Herbert McMaster najavio je da Trump ipak u Hamburg ne dolazi bez plana. Prema njegovim riječima Trump želi da odnosi Zapada i Moskve postanu konstruktivni, ali je isto tako spreman ‘učiniti sve što je potrebno kako bi se odupro destabilizujućem ponašanju Rusije’. Jedan od Trumpovih ciljeva je, kako objašnjava McMaster, stvaranje zapadnog ‘zajedničkog pristupa Rusiji’, a konkretno zbog cyber prijetnji i ‘političkih subverzija’.

Drugo što je McMaster naveo kao dio Trumpovog plana jeste ‘uzdržavanje Rusije’ kako bi se izbjegao ‘rat između velikih sila’, te treće – Trumpova želja da ‘promoviše saradnju’ s Rusijom u područjima gdje mogu raditi zajedno, jer je ‘svijet pun problema’, od Sirije i terorizma do Sjeverne Koreje. Ruski mediji su saopštili kako je Trump navodno naredio savjetnicima da pripreme popis tema u kojima bi mogao učiniti Putinu određene ustupke.

Portparol Bijele kuće Sarah Sanders kritikovala je američke medije zbog trošenja vremena na lažne vijesti o Rusiji, koje su u Maju i Junu zauzele 70 puta više televizijskog programa nego vijesti o ekonomiji. Ova njena izjava mogla bi se tumačiti kao dio Trumpovih napora da osvoji sebi veću slobodu za sastanak s Putinom. On je navodno raspoložen za dug protokolarni razgovor, dok njegova administracija savjetuje da održi samo kratak sastanak (zbog istrage o umiješanosti Moskve u američke predsjedničke izbore). Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov naveo je kako je Putin otvoren za bilo koji format razgovora koji je prikladan Amerikancima.

Kada je riječ o temama razgovora, njih se zaista nakupilo puno. Sirija, Ukrajina, Sjeverna Koreja, protivraketni NATO štit u Europi, sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg dometa, Arktik, sankcije, bliski susreti ruskih i američkih brodova i aviona nad Baltikom i Crnim morem, terorizam i još puno toga, od Bliskog do Dalekog istoka i Južne Amerike. Koliko god bi potrajao prvi sastanak dvojice predsjednika vremena za dogovor po svim temama bilo bi premalo.

Zbog toga bi glavni cilj njihovog sastanka trebao biti sam sastanak. Po svemu sudeći Trump je pod velikim pritiskom javnosti i od njega ne treba očekivati značajne ustupke ruskoj strani. Nasuprot njegovoj, pozicija Putina postaje se ugodnija, ali to ne znači da će on činiti ustupke Trumpu. Ako ipak Putin bude učinio kakve ustupke, onda treba vjerovati da će oni biti taktički, a nikako strateški. Jer bez obzira na to što već mjesecima slušamo o nekakvom tajnom savezu Putina i Trumpa, ovdje je prije svega riječ o liderima dvije suparničke sile koje su došle na ivici neprijateljstva.

Osim toga što bi Trump morao voditi računa da ne izaziva već razdraženu opoziciju kod kuće, on ima obavezu pokazati se čvrstim pred svojim glasačima, kojima je obećao da će bolje i tvrđe zastupati američke interese, nego što je to činio njegov prethodnik Barack Obama. To je razlog više za Trumpa da zauzme čvrst stav prema Putinu. S druge strane, Trump je obećao i da će inicirati normalizovanje odnosa s Moskvom, a to je obećanje ne samo američkim glasačima, nego čitavom svijetu, koji sada s razlogom očekuje da će se to i početi dešavati.

Jedan od važnih razloga zašto je Amerika izabrala Trumpa je nezadovoljstvo građana spoljnom politikom koja je u proteklih dvadesetak godina učinila ovu nekada voljenu zemlju omraženom u svijetu. Za to vrijeme Putin je doprinio sve većoj globalnoj popularnosti Rusije, koja je oslobođena negativnog imagea nekadašnjeg SSSR-a postala sinonim za nepokornu i samostalnu državu, kojoj Amerika ne može nametnuti svoja pravila.

Jaka veza Rusije s Kinom i poremećeni odnosi Amerike s Evropom su okolnosti kojih su Trump i Putin svakako svjesni. Dugoročno gledano ove okolnosti bi mogle odrediti sliku svijeta u narednim godinama. Iako SAD s razlogom i dalje važi za najveću svjetsku silu, pred Trumpom je komplikovan zadatak da taj poredak održi. Predstojeći sastanak s Putinom bit će do sada najveći izazov za američkog predsjednika. Iz Putinove perspektive, Trump je četvrti američki predsjednik s kojim će se nadigravati, pa stoga treba vjerovati da on nema veliku tremu pred polazak u Hamburg.


advance.hr – Vladimir J.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top