Šta će Kina pokušati da uradi kao predsjedavajuća G20? | Ekonomist

Šta će Kina pokušati da uradi kao predsjedavajuća G20?

Mnogi još uvijek dobro pamte samit G20 – skup 20 svjetskih najrazvijenijih i najvećih ekonomija u razvoju, održan u Pitsburgu. Na njemu je domaćin, američki predsjednik Obama, pozvao lidere ovih ekonomija da preuzmu inicijativu u kreiranju i vođenju globalne svjetske politike, svjestan da je rastući problem recesije prevazišao kapacitete grupe G7. Čini se da G20 ni do sada nije ostavio neki značajniji trag na ovom polju.

Sljedeće godine Kina će preuzeti predsjedavanje G20 i biće domaćin godišnjeg samita. Možda neće biti dramatično kao 2009., ali će, nesumnjivo, biti vrlo interesantno. Kao što nije propustio priliku da, tokom predsjedavanja Samitom Azijsko-Pacifičke ekonomske saradnje, unaprijedi ciljeve predmetnog trgovinskog sporazuma, kineski predsjednik Si Đinping sigurno se neće libiti da agendu G20 usmjeri u pravcu kineskih interesa.

Naravno, tek je počeo Turski mandat predsjedavanja G20. Potencijalni konkretni ciljevi kineskog predsjednika još nisu iskristalisani, ali se neke ključne oblasti već mogu prepoznati.

Elementi tekuće agende usklađeni su nekim kineskim prioritetima, naročito u oblasti infrastrukture. Prošle godine, članice G20 saglasile su se da slijede globalnu inicijativu, kojoj je cilj olakšavanje ulaganja i jačanje finansijske podrške infrastrukturnim projektima, kao i malim i srednjim preduzećima.

S obzirom da upravo ova preduzeća čine okosnicu nove kineske strategije rasta, i u ovom dijelu inicijativa odlično odgovara njenim interesima.  Turska će, bez sumnje, posredno značajno doprinijeti njihovom ostvarivanju, s obzirom da i sama želi da ojača ovaj sektor u svojoj ekonomiji.

Svakako će se otvoriti još mnoge šanse u oblasti infrastrukture. Kina odavno želi da se izjednači sa Sjevernom Amerikom i Azijom, u smislu povezivanja – to dokazuje i projekat Azijske razvojne banke iz 2009., procijenjen na više od 8 biliona dolara. Kina, najveća azijska ekonomija u razvoju, jedina povlači ozbiljna sredstva iz ovog fonda, ali će sigurno iskoristiti svoje predsjedavanje G20 da ubijedi svoje susjede da i oni krenu istim putem.

Predsjedavajuću poziciju Kina bi mogla iskoristiti za unapređenje i jednog svog geo-političkog cilja – reformu glasačkih prava u okviru Međunarodnog Monetarnog Fonda. Obama jeste podigao moć G20 na najvišu stepenicu, ali SAD generalno imaju snažnu averziju prema uticaju ekonomija u razvoju na međunarodne institucije, kreiranim pod pritiskom sopstvenih potreba. Zaista, američki Kongres uporno odbija da verifikuje paket reformi MMF-a, dogovoren 2010., koji bi zemljama poput Kine dao veći uticaj u donošenju odluka. Od status quo situacije, najveću korist imaju zemlje zapadne Evrope. Ali, ako Kina iskoristi predsjedavanje G20 da energično pogura promjene u ovoj sferi, to neće značiti samo veće šanse za veća ovlašćenja u MMF-u – to bi značilo i uslugu drugim zemljama sa istim aspiracijama, što bi, svakako, dodato frustriralo SAD i Evropu.

Postoje indicije da bi Kina mogla da preuzme vodeću ulogu u još jednoj sferi, u kojoj već dugo dominiraju SAD i Evropa – u globalnom finansijskom sistemu. Kinezi često kritikuju američki dolar za nepotrebne destabilizacije svjetskog finansijskog sistema, može iskoristiti vođenje G20 za jačanje koncepta, kojeg mnogi smatraju jedinom pravom globalnom valutom – MMF-ovih specijalnih prava vučenja. U interesu Kine bi bilo da u korpu valuta koje određuju vrijednost specijalnih prava vučenja ubaci i svoj juan. Zadnji pokušaj za takvo nešto, MMF je odbio 2011., sa objašnjenjem da juan još ne ispunjava sve kriterijume konvertibilne valute. U međuvremenu, Fond je zauzeo fleksibilniji stav, izjavom da u grupu valuta, koje određuju vrijednost SPV, mogu ući i one koje se koriste na „dovoljno likvidnim i dubokim tržištima“. U međuvremenu, Kina je zaista ojačala uticaj juana ma globalnoj sceni, kroz veliko učešće u međunarodnim plaćanjima. Trenutno više od 60 centralnih banaka širom svijeta ima juan u okviru svojih deviznih rezervi, što samo povećava šanse Kine da u narednoj godini značajno preoblikuju svjetski monetarni sistem.

Istovremeno, moguće je da će Kina pokrenuti promjene u dinamici međunarodne finansijske regulacije. G7, koja je diktirala standarde u ovoj oblasti, nije rijetko okrivljivala zemlje u razvoju za nepoštovanje postavljenih normi.

Iako je kineski regulatorni sistem i dalje značajno ograničen, njeni lideri će svakako iskoristiti šansu da promijene retoriku, prebacujući loptu u dvorište SAD i Evrope, na polje njihove sopstvene, nedovršene regulacije. Ako bi ih Kina zaista pokrenula da završe taj posao, imala bi značajne benefite od toga, ne samo u smislu svoje međunarodne reputacije. Time bi, kao izvozno orijentisana zemlja, u mnogome smanjila loš uticaj međunarodnih finansijskih poremećaja i nestabilnosti na svoju ekonomiju.

Ovo je, složićete se, previše posla da bi ga Kina mogla završiti za godinu dana svog predsjedavanja G20. Ali ako odigra pametno, može značajno povećati svoj međunarodni uticaj, uz povećanje globalne finansijske i uopšte ekonomske stabilnosti. To je bi trebalo da da podstrek kineskim liderima da dobro razmisle u toku ove godine i da kreiraju dobru strategiju djelovanja.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top