Srbija: Banke ostvarile najveći profit u posljednjih pet godina | Ekonomist

Srbija: Banke ostvarile najveći profit u posljednjih pet godina

Srpski bankari ove godine ostvariće najveći profit od 2011. godine, prije svega zahvaljujući brojnim provizijama i naknadama.

Pošto su oborili kamate, banke su podigle “prateće troškove” što im je donelo ogromnu dobit.

Banke u Srbiji u 2016. ostvariće najveći profit u posljednjih pet godina, jer su samo za prvih devet mjeseci zaradile su 32,8 milijardi dinara, nakon odbijanja svih rashoda. Iako najveću zaradu i dalje imaju na kamatama, rekord je zabeležen u prinosu od provizija i naknada, čak 25,9 milijardi dinara, pišu Večernje novosti.

Ovakva zarada na takozvanim “pratećim troškovima” nastala je jer su ih bankari podigli, dok im je dobit pala na kamatama na kredite, koje su morali da smanje. Bankari zadovoljno trljaju ruke, jer im je omogućeno da samo za uzimanje papirnog izveštaja na bankomatu, posle podizanja novca, uzmu 15 dinara, a za plaćanje računa i do 150 dinara.

Ovo je sitnica u odnosu na obradu kredita koji može da iznosi i do 3,7 odsto na cjelokupni iznos zajma. Tako, ako neko uzme veću pozajmicu od, na primjer, milion dinara, samo za obradu zahtjeva platiće 17.500 dinara.

Za godišnje održavanje kredita naknada je od 0,5 do jedan odsto na ostatak duga. To znači da se za zajam od 500.000 dinara, plaća od 5.850 dinara svake godine otplate.

Za održavanje tekućeg računa trošak iznosi od 125 do 400 dinara, izdavanje čekova 10 do 30 dinara po komadu, blokada kartice od 300 do 1.000 dinara, a izdavanje nove po zahtjevu korisnika i do 1.500 dinara. Slanje opomene je od 200 do 600 dinara, izdavanje raznih potvrda od 300 do 500 dinara.

Provjera stanja na računu SMS porukom je 10 dinara, a neosnovane reklamacije od 1.000 do 2.460 dinara…

Sve su ovo sitni i krupni troškovi koje banke naplaćuju svojim klijentima. Ali, naravno, ne čine to banke samo u Srbiji, to je njihov manir i u Evropi, samo u manjim iznosima. Kod nas je bankama omogućeno da same kreiraju svoju politiku i da naplaćuju svoj rad po cijenama za koje smatraju da su realne.

U Udruženju “Efektiva” smatraju da to ne smije da bude praksa.

„Provizije koje banke naplaćuju od građana često su fantomske. To se vidi u slučaju naknade za praćenje kredita, kada banka za isti posao koji radi tokom otplate kredita, naplaćuje naknadu u procentualnom iznosu na glavnicu. U jednom trenutku naplaćuje jedan iznos, a kako se glavnica smanjuje, i ovaj iznos ide na dolje, što je nelogično”, ističu u “Efektivi”.

Banke naplaćuju tri vrste naknada, a kako ističu u “Efektivi”, oni ih sve smatraju nezakonitim. Prva je naknada ili provizija za obradu kredita, koja se zaračunava na početku, prilikom zaduživanja (od 0,5 do 3,5 odsto), druga je ona koju banka naplaćuje za održavanje ili praćenje kredita (kvartalno, polugodišnje ili godišnje od 0,1 do jedan odsto) i treća – provizija za prevremenu otplatu koja je 1,5 odsto.

Narodna banka Srbije nema zakonska ovlašćenja da propisuje bankama ograničenja u pogledu vrste i visine naknada koje naplaćuje za obavljanje poslova. Ali, u skladu sa odredbama Zakona o bankama, NBS može da propiše jedinstveni način obračuna i objavljivanja troškova, kamata i naknada bankarskih usluga.

I pored ovakvih naknada i provizija, bankari se žale da malo zarađuju, ali se nijedna banka, od 30 koliko ih ima, ne povlači sa tržišta, čak dolaze i nove.

 

Izvor: Večernje novosti

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top