Spora uprava i birokratija rizici za investitore | Ekonomist

Spora uprava i birokratija rizici za investitore

Članice Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham), njih više od 90 odsto, optimistične su po pitanju svojih poslovnih izgleda u narednih pet godina, ali smatraju da su spora državna uprava i birokratija neki od glavnih rizika sa kojima će se njihov biznis suočavati.

U izvještaju AmCham o poslovnom ambijentu u prošloj godini, koji je ove sedmice predstavljen u Podgorici, navodi se da su članice u anketi upitane da opišu svoju petogodišnju poslovnu perspektivu u Crnoj Gori.

„Interesantno je vidjeti da su više od 90 odsto naših članica generalno optimistične po pitanju svojih poslovnih izgleda u narednih pet godina. Prilikom razmatranja osnova za njihov optimizam članice su navele da očekuju da će Crna Gora nastaviti sa daljim reformama koje će dovesti do unaprijeđenja poslovnog ambijenta“, navodi se u izvještaju.

Integracija u Evropskoj uniji (EU), kako su naveli, takođe je veoma važna komponenta za investitore.

Članice AmCham su navele da se nepredvidljivi poslovni ambijent, kao i siva ekonomija i likvidnost kompanija, predviđaju kao neki od rizika sa kojima bi privatni subjekti u Crnoj Gori mogli biti suočeni u budućem periodu.

„Crnogorska Vlada u narednom periodu mora intenzivno raditi na edukaciji svoje administracije i unaprijeđenju njihovih vještina kako bi mogli pružiti kvalitetne usluge i preduzećima i građanima“, dodaje se u izvještaju.

Oko 30 odsto anketiranih članica vide unaprijeđenje u poslovnom ambijentu, dok je oko 20 odsto konstatovalo da je poslovni ambijent pogoršan u istom periodu.

Kompanije članice AmCham iskazale su zabrinutost u pogledu kvaliteta vladavine prava u Crnoj Gori.

„Glavna pitanja koja se vide kao biznis barijere su pravosudni sistem, razmjere sivog tržišta kao i pitanje naplate dugova. Isto tako, većina anketiranih članica smatra da se zakoni jednako ne primjenjuju“, smatraju u AmCham.

Izvještaj je pokazao da članice AmCham generalno nijesu zadovoljne crnogorskim pravosudnim sistemom.

„Uočena su neka poboljšanja kao što je mogućnost da se ročišta prate putem interneta. Međutim sudovi su previše spori u obradi predmeta i donošenju presuda. Ovo može da potraje čak i do nekoliko godina, što utiče na ozbiljne gubitke za kompanije i pojedince“, dodaje se u izvještaju.

Članice AmCham su pozitivno ocijenile uvođenje notarskih usluga, što je značajno doprinijelo smanjenju pritiska na sudski sistem.

One su međutim iskazale zabrinutost zbog razmjera sive ekonomije u zemlji.

„Oko 80 odsto naših članica ocijenile su razmjere crne/sive ekonomije kao loše. Važeće stope poreza i doprinosa značajno doprinose povećanju sivog tržišta u zemlji“, navodi se u izvještaju.

Članice AmCham smatraju da privatni sektor treba da bude više uključen i konsultovan u pripremi zakona i propisa.

Privatni subjekti, kako je pokazao dio izvještaja koji se odnosi na ljudske resurse, nijesu zadovoljni sadašnjim stanjem na tržištu rada u Crnoj Gori.

„Oko 60 odsto članica vidi stanje na tržištu rada kao veoma loše ili loše. Dvije glavne barijere su radna regulativa Crne Gore i odsustvo kvalifikovane radne snage“, navodi se u izvještaju.

Članice smatraju da je sadašnje radno zakonodavstvo Crne Gore relikt iz prošlog socijalističkog sistema.

„Zakon o radu nije fleksibilan, zbog čega poslodavci oklijevaju da zaposle više ljudi u svojim kompanijama“, smatraju u AmCham.

Isto tako, kako su dodali, regulativa je često veoma konfuzna zbog postojanja Zakona o radu i različitih nivoa kolektivnih pregovaranja.

U AmCham smatraju da Zakon o radu treba da bude prvi i najvažniji zakonski akt koji definiše radne odnose u Crnoj Gori, a da svi ostali ugovori treba da budu usklađeni sa njim.

„Definicija odnosno obračun plata je nepotrebno komplikovan. Ova odredba je jedan od ostataka socijalističkog sistema i nije u skladu sa principom tržišne ekonomije“, navodi se u izvještaju.

Članice AmCham su konstatovale i da ne postoji dovoljno znanja koja su specifična za određeni sektor, kao što su telekomunikacije, farmacija turizam i građevinarstvo.

Članice AmCham smatraju da postoji nedostatak koordinacije između Ministarstva finansija, Poreske uprave (PU) i lokalnih organa vlasti, kada je riječ o harmonizaciji poreske politike.

„Članice vjeruju da treba usvojiti jedinstvenu poresku strategiju na lokalnom nivou kako bi se spriječilo da opštine donose ad hoc odluke koje će kočiti njihov dugoročni ekonomski razvoj zbog stvaranja nepredvidljivih uslova za investitore“, dodaje se u izvještaju.

Iz AmCham su saopštili da je crnogorska Vlada u prethodnom periodu napravila nekoliko promjena u akciznoj politici.

„Stope akciza su izuzetno visoke u Crnoj Gori. Isto tako akcizna politika se često mijenja i postoji odsustvo komunikacije između Ministarstva finansija i privatnih kompanija“, ocjenjuje se u izvještaju.

Kada je u pitanju oblast građevinarstva i nekretnina, u AmCham smatraju da birokratske procedure i znanja i kvalifikacije državnih službenika na nacionalnom i lokalnom nivou takođe predstavljaju problem za kompanije.

 

Izvor: RTCG

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top