Spoljnotrgovinski suficit robne razmjene EU u prvih 11 mjeseci 2014. dosegao 11,4 mlrd. eura

Spoljnotrgovinski suficit robne razmjene EU u prvih 11 mjeseci 2014. dosegao 11,4 mlrd. eura

Rezultat robne razmjene EU-a s inostranstvom u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio je 11,8 milijardi eura i bio je značajno slabiji nego godinu dana ranije kada je iznosio 43,7 milijardi eura, ali znatno bolji nego u razdoblju od prvih deset mjeseci kada je iznosio samo 0,9 milijardi eura, ističu iz HGK.

Naime prema prvim je rezultatima, u novembru ostvaren najviši suficit na mjesečnom nivou i to u visini od 10,5 milijardi eura. Kumulativni je pad vrijednosti izvoza na godišnjem nivou zaključno sa novembrom, usporen u odnosu na prethodno razdoblje (na 2,4%), dok je pad vrijednosti uvoza  lagano dinamiziran na 0,5%.

Na takvo, ali i na ukupno kretanje robne razmjene EU u prošloj godini, znatno je uticalo kretanje cijena energije i dijela sirovina na globalnom tržištu. Naime, prema podacima Eurostata, u prošloj godini su uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja na godišnjem nivou smanjene za 9,6%, pri čemu su cijene sirove nafte pale za oko 9%, plina za oko 14% (podaci za Njemačku), a metalnih ruda za oko 12,6%. Pale su i cijene naftnih derivata za oko 7% te električne energije za 15%. Kako se naizraženiji pad kod nafte bilježio upravo krajem godine tako je i njegov uticaj na kretanje trgovinskog bilansa bio najveći.

Na strukturu izvoza i uvoza po grupama proizvoda takođe su uticala ovakva kretanja pa je najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen kod grupe ostalih proizvoda, najvećim dijelom zbog znatno manjeg izvoza plemenitih metala u Švajcarsku, i kod energenata. Istovremeno su kod uvoza energenti i sirovine bile jedine dvije grupe proizvoda čija je vrijednost uvoza smanjena. Posebno energenti čiji je uvoz smanjen za 10,7%, odnosno za čak 49,5 milijardi eura.

Takva su kretanja značajno uticala i na strukturu uvoza po zemljama pa je najveći pad vrijednosti zabilježen kod Rusije, koja je najveći dobavljač energenata EU, te kod Norveške, takođe velikog izvoznika sirove nafte. S druge strane, najveći je rast zabilježen kod uvoza iz Kine koja je zadržala titulu najvećeg izvoznika u Europsku uniju. Vrijednost je izvoza istovremeno najviše smanjena prema Švajcarskoj te prema Rusiji. Prema Švajcarskoj zbog navedenih plemenitih metala, a na smanjenje izvoza u Rusiju uticale su uvedene sankcije kao i pad vrijednosti rublje. Usljed toga došlo je do pada vrijednosti izvoza kod gotovo svih skupina proizvoda, a najveći pad zabilježen je kod strojeva i transportne opreme, zaključuju u komentaru Komore.

 

Izvor: Lider
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top