Spiegel: Kolaps kalifata - finansijske poteškoće "Islamske države" | Ekonomist

Spiegel: Kolaps kalifata – finansijske poteškoće “Islamske države”

Piše: Cristoph Reuter (Der Spiegel), prevod A.N.R.

Foto: Der Spiegel

Odakle “Islamska država” zapravo dobija novac? Kako se “najbogatija teroristička organizacija na svijetu” finansira? Novinski članci i izjave političara u posljednjih nekoliko godina donekle su dali uvid, no slika koja je rezultat toga samo djelimično odražava stvarnost. Otmice i krijumčarenja drevnih artefakata stalno su pominjani kao važan izvor prihoda, uprkos nedostatku dokaza čak i u teoriji.

Političari su takođe tražili da novac iz stranih izvora bude blokiran, a izgledalo je da taj poziv dolazi iz pretpostavke na osnovu toga da je al-Kaida primala novac od zemalja Persijskog zaliva u prošlosti. No, ne postoji ni dokaz da “Islamska država” koristi taj model.

Istraživači King’s koledža u Londonu sa revizorskom kućom Ernst & Young zatražili su da sistematski analiziraju finansije “Islamske države”. U izvještaju nazvanom “Kalifat u padu” korišćeni su medijski izvještaji, dokumenti IS, javno dostupni vladini dokumenti i njihova istraživanja kojima se ispitivalo kako se IS finansira i koliko su njihove finansije trenutno zdrave.

O ovoj studiji su na svojim stranama izvijestili Spiegel i Washington Post prije njenog predstavljanja u Savjetu bezbjednosti u Minhenu. Njom je odbačen kliše kojim se smatra da tajne pristalice stoje iza islamističkih ekstremističkih grupa, uz napomenu autora da nema dokaza o takvim donatorima.

U izvještaju se takođe navodi da otmice zbog otkupnine i krijumčarenje antikviteta nisu značajan izvor prihoda. Umjesto toga, većina novca ovoj grupi dolazi od “poreza i taksa” koji su na tim područjima pod njenom kontrolom. Prihodi od nafte dolaze na drugo mjesto, praćeni “pljačkama, konfiskacijom i kaznama”.

Tokom 2014. “Islamska država” prikupila je, kako se procjenjuje, između 300 miliona i 400 miliona dolara od poreza i naknada, a taj iznos u 2015. uvećan je na 800 miliona.

U izvještaju se upozorava da tradicionalan pristup analizi finansija IS može dovesti do “ozbiljnih zabluda”, jer je grupa “fundamentalno drugačija” od prethodnih terorističkih organizacija.

Takođe, napominje se da su, zbog toga što se teroristička grupa manje oslanja na strane donatore i klasične izvore prihoda, tradicionalni napori usmjereni na zaustavljanje finansiranja terorizma neće dati funkcionisati.

Kolaps poslovnog modela

U suštini, poslovni model može da se opiše na sljedeći način: Grupa će poslati napredniju stranu u oblasti koje namjerava da osvoji kasnije, kako bi sagradila inteligentniju strukturu. Ove strukture bile su važne iz vojnih razoga, ali su im svakako dozvoljeni različiti nemilosrdni oblici iznuđivanja stanovništva.

spiegel

Precizna znanja o strukturama moći i bogatstvu izuzetno su korisna u tom nastojanju. Stalni priliv novih poreza, naknada i kazni naplaćenih od osam miliona subjekata rezultirali su prihodom od nekoliko stotina miliona eura.

“Još jedan važan prihod IS je izuzetno jasan na osnovu ove dokumentacije”, kazao je stručnjak za terorizam Piter Njuman, jedan od autora studije. “U pitanju su oduzimanje imovine i preprodaja zemljišta, kuća i automobila, ali i nakita”.

To je, međutim, poslovni model koji se urušava kada IS prestane da se širi, a njena strategija proširivanja teritorije koju kontroliše prestane da bude djelotvorna. A to je upravo sada slučaj. Teroristička grupa gubila je teritoriju, ljude i naftne bušotine mjesecima. Od ljeta 2014. do novembra 2016. godine, kako se navodi u studiji, veličina teritorije u Iraku, koja je pod kontrolom IS, umanjena je 62 odsto, dok je u Siriji smanjena 30 odsto.

Kada se kalifat suzbija, to se dešava i s njihovim prihodima; predatorska ekonomija eksploatacije više ne funkcioniše. Ukupan budžet grupe za dvije godine gotovo je prepolovljen od onoga što je prvobitno procijenjeno između 970 miliona i 1,89 milijardi dolara u 2014. na između 520 miliona i 870 miliona u prošloj godini. Izgleda da će njihovi prihodi i dalje padati, budući da će IS uskoro izgubiti kontrolu nad Mosulom na sjeveru Iraka, najvećim gradom kojeg je ova grupa ikad osvojila.

U izvještaju se takođe navode tri dodatna razloga za finansiranje “Islamske države” unaprijed: odluka iračkih centralnih vlasti u Bagdadu da prestane isplata plata državnim službenicima u Mosulu i drugim okupiranim područjima, jer taj novac direktno koristi IS; činjenica da se to dešava od 2015. godine, otkako je američki Air Force bombardovao improvizovane rafinerije i naftne tankere koji pripadaju IS; napori da se elimiše krijumčarenje preko turske granice.

No, kada je u pitanju teroristička prijetnja koju IS predstavlja Evropljanima, problematične finansije ove grupe vjerovatno neće mnogo uticati. Troškovi tih napada su jednostavno preniski.

“Prema procjeni francuskif vlasti, ne više od 20.000 eura bilo je potrebno za napad u Parizu 13. novembra 2015. godine”, kazao je Piter Njuman. “A oba napada, i u Parizu i u Briselu, finansirana su kreditom”.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top