Slom Dojče banke bi povećao kamate | Ekonomist

Slom Dojče banke bi povećao kamate

Ekonomski analitičar i savjetnik potpredsjednika Vlade Zarija Pejović ocijenio je da ako bi Dojče banka došla u stanje da neizmiraje obaveze to bi se odrazilo na evropski bankarski sektor.

On je kazao da je pitanje da li Crna Gora, odnosno Centralna banka čuva svoje rezerve u Dojče banci, te da bi u tom slučaju postojao određeni rizik da se teret gubitaka dijelom prebaci na deponente.

Smatram da ako se banka na vrijeme sanira i ne dozvoli prelivanje krize neće doći do povećanja kamatnih stopa, što bi se odrazilo na našu ekonomiju. Ako se kriza produbi to će imati negativan uticaj na finansijska tržišta“, ocijenio je Pejović.

On je podsjetio da američko Ministarstvo pravde traži od Dojče banke 14 milijardi eura zbog uloge lcoju je imala tokom svjetske finansijske krize u vezi sa spekulacijama drugorazrednim kreditima.

Mada se nakon globalne krize 2008. tvrdilo da se banke više neće spasavati državnim novcem, Pejović smatra da će to vjerovatno biti slučaj sa Dojče bankom.

To je sistemska banka, što znači da ako bi došla u stanje neizvršenja obaveza prema povjeriocima, kriza bi se reflektovala na evropski bankarski sektor. Mišljenja analitičara su podijeljena po pitanju da li će se kriza Dojče banke odraziti na zemlje regiona, pa i na Crnu Goru“, objasnio je Pejović.

Dodao je da je Dojče banka u 2015. ostvarila gubitak od sedam milijardi eura, dok se vrijednost njenih akcija od početka godine prepolovila.

MMF je nedavno savjetovao Dojče banku da promijeni poslovni model iz osnova i da se što prije nagodi sa američkim Ministarstvom pravosuđa.

Nagodba bi, smatraju u MMF-u, donijela izvjesnost u pogledu visine kazne i njene usklađenosti s rezervacijama.

Iz Dojče banke kažu da su za očekivane pravne troškove rezervisali 5,5 milijardi, znatno manje od maksimalnog iznosa kazne koji bi moglo odrediti američko Ministarstvo pravosuđa.

Druge banke su uspjele pregovorima da izdejstvuju znatno manje iznose kazni pa se i u Dojče banci nadaju da će i njima to poći za rukom.

Kako bi se ipak pripremili za moguć neočekivano veliki pravni trošak, u banci su, kako je Rojters nedavno objavio, počeli razgovarati s američkim kompanijama o mogućnostima prikupljanja kapitala.

Dojče banka je i u matičnoj zemlji bila predmet istrage iako finansijski regulatori prema upućenim neimenovanim izvorima za sada nijesu pronašli dokaze o kršenju propisa o pranju novca u Rusiji.

Regulatori u Evropi, Rusiji i SAD pokrenuli su istrage protiv njemačkog bankarskog diva i na osnovu sumnji da su klijentima možda

2014. omogućili da prebacuju novac iz jedne zemlje u drugu, ne izvještavaju o tome nadležna tijela, čime su im možda omogućili da prekrše sankcije uvedene Rusiji u vezi sa sukobima u Ukrajini.

U banci su odlučili da promijene poslovanje, otpuste više hiljada radnika i prodaju dio poslovanja koji ne spada u osnovnu djelatnost.

Dojče banica zapošljava ukupno oko 100 hiljada radnika, a prošle sedmice su s radničkim savjetom postigli još jedan sporazum prema kojem će otpustiti još hiljadu radnika u Njemačkoj, čime se broj planiranih otkaza penje na četiri hiljade.

CBCG: Od 2012. godine više ne držimo novac u Dojče banci

Iz Centralne banke (CBCG) “Vijestima” su kazali da ne drže i ne plasiraju novac međunarodnih rezervi kod Dojče banke.

Centralna banka je u prošlosti imala intenzivnu poslovnu saradnju sa Dojče bankom, ali od kraja 2012. godine kada je ta banka počela da se suočava sa određenim problemima u poslovanju prestale su sve aktivnosti vezane za plasman sredstava rezervi, kazali su iz vrhovne monetarne institucije.

Izvor: Vijesti

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top