Skoro svaki treći korisnik ne štiti svoje online transakcije

Skoro svaki treći korisnik ne štiti svoje online transakcije

Testom koji je sprovela kompanija Kaspersky Lab utvrđeno je da veliki broj korisnika nije upoznat sa osnovnim sigurnosnim pravilima (ili je upoznat ali ih se ne pridržava) kojih se treba pridržavati prilikom onlajn transakcija ili korišćenja bankarskih internet sistema.

Na primjer, samo polovina korisnika provjerava da li je veb stranica autentična prije nego što unesu svoje finansijske podatke, dok skoro trećina ispitanika smatra da je nepotrebno uvoditi bilo kakve mjere koje bi zaštitile njihov novac.

Ovaj test, koji su ispitanici radili na internetu, sadržao je niz potencijalno opasnih situacija sa kojima se korisnici često susreću na interentu, uključujući i finansijske transakcije na internetu. Više od 18 hiljada ispitanika je učestvovalo u ovom testiranju.

Ispitanici su imali zadatak da izaberu jednu od četiri fiktivne veb stranice za usluge onlajn bankarstva u koju će unijeti podatke o svom računu. Samo polovina ispitanika je uspješno prepoznala bezbjednu veb stranicu sa neizmijenjenim imenom (izmjene u imenu organizacije su jasan znak o fišing napadu) kao i https prefiks koji ukazuje na konekciju sa enkripcijom. Pored toga, 5 odsto ispitanika je izabralo stranice sa pogrešno napisanom adresom, što ukazuje na to da su stranice lažne i da su kreirane kako bi bili ukradeni finansijski podaci korisnika.

Nakon toga, ispitanici su morali da se izjasne koje korake bi preuzeli prije nego što unesu svoje podatke koji su neophodni za uspješnu onlajn transakciju. Samo 51 odsto njih je odgovorilo da bi provjerili autentičnost veb stranice. 21 odsto ispitanika koristi virtuelnu tastaturu kako bi se zaštitili od malvera koji kradu lozinke, dok 20 odsto korisnika provjerava da li njihova antivirus rešenja normalno rade kako bi zaštitili onlajn transakcije od spoljašnjih uticaja.

Skoro svaki treći korisnik (29 odsto) je izjavio da ne bi preduzimao dodatne sigurnosne mjere zato što „su veb stranice velikih i poznatih kompanija dovoljno dobro zaštićene“. Međutim, u većini slučajeva čak ni zaštićena veb stranica ne može biti garancija da sajber kriminalci neće ometati transakcije ili da uređaj nije inficiran malicioznim programom koji krade novac. 11 odsto ispitanika koristi „inkognito“ režim da zaštiti svoju transakciju, 4 odsto koristi alate za sakrivanje internet aktivnosti, dok je 7 odsto ispitanika konstantno unosilo i brisalo svoje podatke kako bi „zbunili viruse“. Nažalost, ovakvi potezi ne pružaju apsolutno nikakvu zaštitu finansijskih podataka korisnika.

Iznenađujuće je i da su neki korisnici podjednako naobazrivi kada je u pitanju zaštita njihovih transakcija u realnom svijetu: 20 odsto ispitanika nema problem da izgubi kreditnu karticu iz vida prilikom plaćanja u restoranu, čime omogućuju kriminalcima da naprave kopiju kartice.

„Ovi rezultati daju potvrdu mišljenja koje je prisutno godinama unazad, a to je da mnogi korisnici ugrožavaju ne samo sebe i svoj novac već i bankarske sisteme za plaćanje koje koriste. Upravljanje incidentima, čak i ako su ih prouzrokovali neiskusni korisnici, podrazumijeva značajnu potrošnju resursa i može stvoriti negativnu sliku o kompaniji. Povjerenje koje korisnici imaju u kompanije i njihova očekivanja da će one uraditi sve što je moguće kako bi zaštitile korisnike od prevare predstavljaju veliku odgovornost. To znači da korišćenje specijalizovanih bezbjednosnih programa za zaštitu od onlajn krađe postaje obaveza svih kompanija”, izjavio je Ros Hogan (Ross Hogan), direktor odsjeka za zaštitu od prevara u kompaniji Kaspersky Lab.

 

Izvor: Economy

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top