Signali sa tržišta nisu više ono što su nekad bili | Ekonomist

Signali sa tržišta nisu više ono što su nekad bili

Finansijska tržišta više nisu samo barometar, već mogu da izazovu i oluju. Investitori su postali pasivni, a ni centralne banke nisu ništa bolje.

Ovo se dešava iz dva razloga: Aktivni investitori su prešli na autopilot upravljanje, a ekonomski regulatori umjesto vođa postaju sljedbenici. Zbog toga se izmijenila uloga finansijskog tržišta i kreirale nove nesigurnosti u ekonomiji, piše za Bloomberg portfolio menadžer Conor Sen.

Odluka investitora da se prebace sa aktivnog na pasivno investiranje tokom posljednjih nekoliko godina je potpuno razumljivo. Visoke provizije aktivno vođenih proizvoda kao što su investicioni fondovi postale su manje privlačne kada su se pojavili jeftini proizvodi kao što su ETF-ovi.

Na isti način su u posljednjih nekoliko godina hedž fondovi postali manje atraktivni. Niski povraćaji i nedostatak volatilnosti smanjili su privlačnost ovih fondova koji naplaćuju visoke provizije. Sedmogodišnji rast cijena akcija i obveznica na svjetskim tržištima smanjio je vrijednost portfolija hedž fondova. A ožiljci dot-com kraha i finansijske krize 2008 kreirali su trajno nepovjerenje na Wall Streetu.

Mnogi investitori poželjeli su da smanje komunikaciju sa industrijom – “samo kupi ETF i to je to”.

Razumijevanje ekonomije

Ista kriza povjerenja na Wall Streetu izazvala je nepovjerenje zvaničnika Fed-a u ekonomske modele i pogled na svijet.

Zvaničnici fundamentalno dovode u pitanje svoje okvire razumijevanja ekonomije.

Posljednjih mjeseci, predsjednica odbora Fed-a Janet Yellen je izazvala sumnju u poveznost snažnog tržišta rada i inflacije. Nedavna Fed-ova studija uočila je mimoilaženje između očekivane i stvarne inflacije u posljednjih 20 godina. Savezni komitet za otvoreno tržište (FOMC) sastao se samo mesec dana pre bankrota Lehman Brothersa 2008, bilježeći očekivanja za povećanu inflaciju. To se nije dogodilo.

Koje su posljedice toga što investitori odustaju od aktivnog vođenja i centralna banka gubi povjerenje u svoje modele?

Odustajanje od jednog sistema vjerovanja znači prelazak na drugi, svjesno ili nesvjesno, piše Conor Sen.

Predsjednik Fed-a James Bullard je u govoru 30. juna kazao da rezultate makroekonomije posmatra iz ugla režima- različiti režimi zahtijevaju drugačije monetarne politike. Ali je primijetio i da se promjene režima ne mogu predvidjeti. Ako ne može da predvidi režim, Fed se od modela okreće ka realnim ekonomskim podacima i cijenama na finansijskim tržištima. Ova promjena ima veliki uticaj na tržišta i ekonomiju. Uzročnost se smenjuje, ekonomija i donosioci odluka reaguju na promjene na tržištu, umjesto da tržišta odgovaraju na promjene u ekonomiji i odluke zvaničnika.

Prepuštajući se mudrosti finansijskih tržišta

Ko upravlja ovim brodom? Finansijska tržišta bi trebala da budu rezultat kolektivnih odluka svih učesnika na tržištu. Ako su kupci finansijske imovine više motivisani od prodavaca, cijene će skakati do uspostavljanja nove ravnoteže. Ali čak i ako su tržišta postala uticajnija, ona oslikavaju inpute iz manjeg broja izvora. Signali sa tržišta više ne prenose široki konsenzus između kupaca i prodavaca.

Pasivni investitori prihvataju tržišnu cijenu, bez obzira odakle ta cijena potiče. Glavni kupac ili prodavac individualnih akcija postaju korporacije, koje odlučuju da li da izvrše otkup akcija ili da izdaju nove. Tržištima sa fiksnim prihodima dominiraju novčani tokovi fondova, bilo iz stranih centralnih banaka koje kupuju obveznice ili penzionih fondova koji traže stabilnost. Prepuštajući se mudrosti tržišta, Fed u suštini prepušta monetarnu politiku u ruke nekoliko moćnih igrača.

Kada američku ekonomiju zadesi sljedeća oluja, nekada samouvjereni investitori će se zapitati: Ko upravlja ovim brodom?

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top