Saudijski kralj časti podanike sa 32 milijarde dolara | Ekonomist

Saudijski kralj časti podanike sa 32 milijarde dolara

Kralj Salman, novi monarh Saudijske Arabije, u vrijeme u kojem svijet grca u dugovima, odlučio je da časti svoje podanike sa oko 32 milijarde dolara. Tu odluku donio je nakon što je na tronu prošlog mjeseca naslijedio svog preminulog polubrata, kralja Abdulaha, a procjenu koliko je to zapravo novca, uradila je filijala Ashmore Group u Rijadu.

Da bi bilo slikovitije, riječ je o svoti koja prevazilazi godišnji budžet Nigerije, najveće afričke ekonomije.

Prema podacima koje navodi Newyork Times, oko tri miliona zaposlenih od ukupno pet i po, dobiće dvije mjesečne plate, što je oko 5.000 dolara. Osim toga, novac će biti dodijeljen sportskim klubovima, umjetničkim i drugim profesionalnim udruženjima, biće investicija na polju vodovoda i električne energije.

Dekret kojim se novac na ovaj način daje nije neuobičajen. Dio je tradicije. Mnogi se sjećaju da je 2005. kralj Abdulah nakon krunisanja povećao plate za 15 odsto, dok je 2011, kada se vratio sa uspješnog liječenja u inostranstvu, odobrio bonus u visini jedne mjesečne zarade.

Velika vladina ulaganja takođe nisu novina za ovu zemlju, pošto su mnogi ruralni predjeli Saudijske Arabije napredovali upravo zbog uloženog državnog novca, pa je stanovništvo prestalo da se bavi stočarstvom, već se po selima voze džipovi i kupuju iPhone telefoni.

Međutim, ovogodišnja nagrada privukla je priličnu pažnju, a razloga je nekoliko. Kralj Salman, za kojeg se, kako analizira BBC, vjeruje da neće biti zainteresovan za društvenu reformu svoje zemlje, već da je više orijentisan ka strogim religijskim pravilima, započeo je vladavinu brzim smjenama u državnim tijelima i otpuštanjem velikog broja ministara.

Na ovaj način on je ekspresno postao popularan među građanima, pa priče o nepoštovanju ljudskih prava ili očekivanoj političkoj reformi ostaju u drugom planu.

Osim toga, prema procjenama velikih investicionih fondova, pad cijena nafte smanjiće saudijske prihode od trgovine “crnim zlatom” za oko 20 posto, što može rezultirati povećanim deficitom te zemlje, zbog čega je ova darežljivost još zanimljivija.

Spekuliše se da takozvani “akt dobre volje” ima i političku pozadinu – da odagna strah od ekstremista Islamske države, koja se odomaćila u komšiluku i za koju se strahuje da bi mogla negativno da utiče na mlade Saudijce, kao što se to dešava u zemljama u regionu.

U međuvremenu, Saudijci su počeli da troše. Čak je i Twitter pun pošalica koje se dele na mreži, a koje se tiču iznenadne veće količine novca u njihovim novčanicima. Kupuju se dragulji i zlato, neki se žene prvom, drugom ili trećom ženom, neki daju novac i u dobrotvorne svrhe. Ipak, ima i onih koji vraćaju dugove, čija mjesečna zarada ne zadovoljava sve potrebe.

Bitno je pomenuti da ni pojedini privatnici nisu zaboravili svoje zaposlene. Nakon Salmanove odluke, neke privatne kompanije uradile su isto što i kralj, čime su trgovcima u ovom dijelu svijeta dali još malo razloga za slavlje.

 

Izvor: Politika
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top